More naše sinje - ekoakcija
Prostranstvo mu je opjevano u pjesmama, boje mu se mijenjaju s godišnjim dobima i dijelovima dana, snaga mu je razorna, čipkasta pjena na žalu smirujuća... Bilo u bonaci ili za nevere, sva su njegova…
Europa iznutra i izvana 2022-2023
Europa iznutra i izvana 2022.-2023.
Europa iznutra i izvana 2022.–2023. treći je nastavak vrlo uspješnih projekata prevođenja europske književnosti, koje smo realizirali u razdobljima 2018.-2019. i 2020.-2021. Proteklih godina istraživali smo temu otuđenja i položaj autsajdera u književnosti, pritom se intenzivno baveći pitanjem: Što znači biti vidljiv u književnosti? U novome projektu ovu ćemo tematiku proširiti razmatranjem literarne konstrukcije individualnih i kolektivnih identiteta u suvremenoj Europi. Svi romani integrirani u projekt redom predstavljaju raznovrsne glasove i perspektive iz kojih se progovara o pojedinačnim borbama književnih junaka, kao i njima inherentnim ulogama u različitim zajednicama (nacionalnim, kulturnim ili jezičnim), te nude vrijedan uvid u različita društva, kao i u različite književne trendove i njihove mogućnosti.
U suradnji s vrsnim prevoditeljima objavit ćemo i predstaviti 15 suvremenih romana priznatih i nagrađivanih europskih autora iz 15 različitih zemalja, a hrvatski čitatelji imat će priliku prvi put čitati 13 autora, koji se bave različitim temama i problemima današnjega svijeta. Djela će pritom biti dostupna svim potencijalnim čitateljima u zemlji i inozemstvu. Uz sveobuhvatnu distribuciju i promociju europske književnosti – od kojih većinu čine djela napisana na tzv. “malim jezicima” – na različitim platformama (u medijima, na sajmovima knjiga i festivalima, te na društvenim mrežama), poseban naglasak stavit ćemo na promociju svojih prevoditelja i time im pružiti veću vidljivost u Hrvatskoj i u inozemstvu. Uza sve to, europskom ćemo tržištu ponovno predstaviti suvremene hrvatske autore prijevodima fragmenata njihovih najboljih djela na engleski i njemački jezik.
Europe Inside Out 2022-2023
Europe Inside Out 2022–2023 is the third installment of highly successful literary translation projects carried out through 2018-2019 and 2020-2021. In the past years, we have explored the issue of alienation and the position of outsiders in literature, all the while asking the question: What does it mean to be visible in literature? This will now be explored even further by observing the literary construction of individual and collective identities in contemporary Europe. All the novels included in the project present different voices and perspectives that show both individual struggles of literary heroes and their inherent roles in different communities (national, cultural, or language-specific), and they offer valuable insight into different societies, as well as in different literary trends and their possibilities.
In collaboration with excellent translators, we will publish and promote 15 contemporary novels by acclaimed and awarded European authors from 15 different countries, and the Croatian readers will have the chance to read 13 of these authors, who tackle various themes and problems of the modern world, for the first time. The novels will be widely distributed to all potential readers of the novels throughout the country, and abroad, offline and online. Alongside extensively promoting and distributing literature from all over Europe (mainly written in lesser-used languages) on different promotional platforms (in the media, on book fairs and festivals, and social networks), we will put a special emphasis on the promotion of our translators, so they could gain even more visibility in Croatia and abroad. Additionally, we will once again promote Croatian contemporary authors on the European market, through the translations of excerpts of their most praised work in the English and German language.
Knjige
Pjesma nad pjesmama iz Ulice Palermo
21,10 €
Varijacija: Pjesma nad pjesmama iz Ulice Palermo
Šifra: 9789532593952
-20%
-30%
Autori
Ana Cristina Silva
Ana Cristina Silva (Vila Franca de Xira, 1964.) portugalska je sveučilišna profesorica i spisateljica. Doktorirala je psihologiju na Sveučilištu u Bragi. Svoj prvi roman objavila je 2002. godine pod naslovom Mariana, Todas as Cartas. Od 2008., kada joj je izašao roman As Fogueiras da Inquisicao, usredotočuje se na povijesne teme u svojoj prozi. Za roman Reido Monte Brasil (2012.) dobila je nagradu „Urbano Tavares Rodrigues“. Triput je nominirana za veliku portugalsku nagradu „Fernando Namora“, a 2017. napokon joj je dodijeljena za roman A Noite Nao e Eterna. Godine 2019. izlazi njezin roman Duge noći u Caxiasu, uz pohvale kritike i publike.
Annette Bjergfeldt
Annette Bjergfeldt danska je pjevačica, kantautorica i spisateljica. Iznimno uspješna u glazbenim vodama, bila je dvaput nominirana za nagradu „Grammy“ i trinaest puta za „Danish Music Award“. Četiri je godine bila na turneji po Sjedinjenim Američkim Državama i surađivala s poznatim svjetskim glazbenicima, poput američke gitarističke ikone Jerryja Douglasa i Eddija Readera. Podučava kreativno pisanje u Danskoj i na Grenlandu, među ostalim i na Rhythmic Music Conservatory u Kopenhagenu. Njezini tekstovi odražavaju neupitan književni talent, što se potvrđuje debitantskim romanom Kad ti život da nilske konje, objavljenim 2020. godine, kojim je zaslužila priznanje danske kritike i naklonost publike. Prava na roman prodana su u tridesetak zemalja.
Borut Kraševec
Borut Kraševec suvremeni je slovenski pisac i prevoditelj. Rođen je u Ljubljani 1973. godine, studirao je komparativnu književnost i ruski jezik, no posve se, prekinuvši studij, posvetio prevođenju s ruskoga jezika. Objavio je više od 45 prijevoda s ruskog: s područja filozofije, teorije književnosti, vjerske misli i lijepe književnosti. Godine 2004. dobio je nagradu za najboljeg mladog prevoditelja (prijevod romana Čapaev i praznina Viktora Pelevina), a 2014. godine dodijeljena mu je „Sovretova nagrada“ za prijevod djela istoga autora, Sveta knjiga vukodlaka. Umijeće pisanja dokazao je i svojom prozom, koju je objavljivao u časopisu Literatura i na web-portalu Vrabec anarhist. Prvijenac Agni, objavljen u Sloveniji 2020. godine, na Slovenskom knjiškom sajmu 2020. godine proglašen je najboljim debitantskim djelom godine, a godinu kasnije ovjenčan je i uglednom Kresnikovom nagradom.
Dimitri Rouchon-Borie
Dimitri Rouchon-Borie francuski je pisac, rođen 1977. godine u Nantesu. Kao novinar u dnevnom listu Le Telegramme, bavi se temom procesuiranja zločina, a njegov je rad urodio i knjigom kronika pravnih slučajeva Au tribunal, chroniques judiciaries (2018.). Kao romanopisac, debitirao je 2021. godine romanom-ispoviješću jednoga ubojice, pod naslovom Demon na Vučjem brdu, koji mu je iste godine priskrbio mnogobrojne ugledne nagrade, među kojima treba istaknuti nagradu Belgijske radiotelevizije i finale Goncourtove nagrade za književnost.
Elena Medel
Elena Medel (Cordoba, 1985.) suvremena je španjolska autorica. Do svoga debitantskog romana Čudesa (2020.) priznanje publike i kritike već je stekla trima lirskim i dvjema esejističkim zbirkama. Za pjesništvo je ovjenčana nagradom „Loewe“ za mlade pjesnike te nagradom Zaklade „Princesa de Girona“. Utemeljiteljica je i direktorica izdavačke kuće La Bella Varsovia te voditeljica projekta Cien de Cien, u čijem su fokusu suvremene španjolske pjesnikinje i njihova vidljivost na književnoj sceni. Prema izboru magazina Publishers Weekly jedna je od dvanaest najvažnijih španjolskih spisateljica i prva je žena kojoj je dodijeljeno priznanje „Francisco Umbral“ za književnost, a roman Čudesa dosad je preveden na desetak svjetskih jezika.
Gerda Blees
Gerda Blees, suvremena nizozemska autorica, rođena je 1985. godine. Studirala je umjetnost na Akademiji Gerrit Rietveld. Kao književnica debitirala je 2017. godine zbirkom kratkih priča pod naslovom Aan doodgaan dachten we niet (We Didn’t Think About Dying). Svestranost iskazuje objavljujući zbirku poezije Dwaallichten (Wandering Lights) već iduće godine, a 2020. slijedi roman Mi smo svjetlost, koji je izazvao unisono oduševljenje nizozemske kritike. Nagrađen je nizozemskom nagradom „Dutch Booksellers' Award“ za 2021. godinu, nominiran za prestižnu nagradu „Libris Literature“, a iste je godine okrunjen i Europskom nagradom za književnost.
Gertraud Klemm
Gertraud Klemm (Beč, 1971.) suvremena je austrijska spisateljica čija je proza natopljena feminističkim revoltom i potragom za pravdom. Po struci biologinja, a sve do 2005. i službenica u Uredu za kontrolu vode grada Beča, u svojim romanima istražuje različite fasete bivanja ženom u suvremenom svijetu – od problema odrastanja do nevolja zrelosti u romanu Herzmilch; ženske plodnosti i posvajanja djece u romanu Muttergehäuse, pa sve do ženskog starenja u romanu Aberland i položaja žene u književničkom miljeu u najnovijem romanu pod nazivom Hippocampus. Klemm je dosad objavila pet romana, knjigu eseja, dnevničke zapise, zbirku kratkih priča i nekoliko hibridnih knjiga u kojima njezine književne radove dopunjuju likovni radovi drugih umjetnica. Za tada još neobjavljeni tekst Ujjayi – kasnije poglavlje svog drugog romana – godine 2014. dobila je nagradu „Ingeborg Bachman“, roman Aberland donio joj je nominaciju za „Deutsches Buchpreis“ (2015.), a roman Herzmilch dobitnik je nagrade za najbolji romaneskni debi (2015.) te je nominiran za nagradu Europske unije za književnost. Među mnogima treba izdvojiti i austrijsku nacionalnu „Outstanding Artist Award für Literatur“ (2020.) te nagradu „Ernst Toller“ (2021.), kojom se odaje priznanje politički angažiranim autorima.
Lucie Faulerová
Lucie Faulerová, rođena 1989. godine, češka je spisateljica, urednica i scenaristica. Diplomirala je bohemistiku na Sveučilištu Palacký u Olomoucu. Već je svojim debijem, romanom Lapači prachu, izdanim 2017. godine, privukla pozornost kritike – nominirana je za najvažniju češku nagradu „Magnesia Litera“ te za nagradu za mlade autore „Jiří Orten“. Roman je ubrzo preveden na nekoliko jezika. S poznatom češkom umjetnicom Kateřinom Šedom surađivala je na knjizi BRNOX – Průvodce brněnským Bronxem (BRNOX – A guide to Brno’s Bronx), otkrivajući četvrt Brna na socijalnoj margini. Za svoj su rad 2016. godine autorice dobile nagradu „Magnesia Litera“ za žurnalistiku. Posljednji roman, Djeva smrti, također je nominiran za „Magnesiju Literu“ u kategoriji najboljeg proznog djela i dobitnik je Europske nagrade za književnost 2021. godine.
Marco Balzano
Marco Balzano (Milano, 1978.) suvremeni je talijanski romanopisac i pjesnik. Doktorirao je književnost radom o Giacomu Leopardiju, a debitirao je 2007. zbirkom poezije Particolari in controsenso. Tri godine poslije debija objavio je prvi roman Il figlio del figlio, za koji je dobio nagradu za najbolje debitantsko djelo „Premio Letterario Corrado Alvaro“. 2013. godine dodijeljena mu je jedna od najprestižnijih talijanskih književnih nagrada, „Premio Flaiano“ za roman Pronti a tutte le partenze, a do danas je osvojio više od deset književnih nagrada, od kojih se posebno ističu „Premio Bagutta" (2019.), „Prix Méditerranée“ (2019.) i „Campiello“ (2015.). Godine 2018. godine bio je finalist nagrade „Strega“s romanom Ostajem ovdje. Živi i radi u Milanu: profesor je književnosti, surađuje s radijem, piše za kulturnu rubriku novina Corriere della Sera i predaje u školi. Njegov najnoviji roman, Kad se vratim, izašao je u nakladi Einaudi 2021. godine i svojom temom – ženskom ekonomskom emigracijom – osvojio glasove kritike.
Megan Nolan
Megan Nolan mlada je irska autorica (rođena 1990. godine u Waterfordu). Studirala je francuski jezik i medije na dublinskom Trinity Collegeu. Njezini su eseji, kritike i fikcija objavljivani u The New York Timesu, The White Reviewu, The Sunday Timesu, The Village Voiceu, The Guardianu i u antologiji Winter Papers. Stalna je kolumnistica časopisa I newspaper, Huck Magazinea i New Statesmana. Debitirala je romanom Djela iz očaja, objavljenim 2021. godine. Svježinom i iskrenošću Nolan progovara o toksičnoj ljubavi, fiksaciji i ranjivosti, čime je osvojila kritiku i publiku, i ušla u izbor za „Dublin Literary Award“ te za nagradu „Sunday Times Young Writer of the Year“. Časopis The Guardian njezin je roman uvrstio među deset najboljih debitantskih djela 2021. godine.
Mikołaj Łoziński
Mikołaj Łoziński (r. 1980.) poljski je pisac i scenarist. Njegov debitantski roman Reisefieber (2006.) u Poljskoj je dobio jedno od važnijih priznanja, „Nagradu Kościelskih“, zadobio popularnost u publike, nominiran je za najvažniju poljsku književnu nagradu „Nike“ i preveden na pet jezika. Već sljedeći roman, pod naslovom Książka, osvojio je uglednu nagradu „Paszport Polityki“ (2011.). Łoziński je glas novoga poljskog naraštaja, svestrani milenijalac-erudit: radio je kao soboslikar, prevoditelj na francusko-njemačkoj televiziji, fotograf, izlagao je u galerijama, pisao scenarije, a autor je i zbirke basna za djecu, Bajki dla Idy. Njegov roman Stramer, objavljen 2019. godine, bio je nominiran za nagradu „Nike“ te ušao u finale Književne nagrade Srednje Europe „Angelus“.
Nina Wähä
Nina Wähä rođena je u Stockholmu 1979. godine. Svestrana Wähä bavila se glumom, a švedskoj je javnosti poznata i kao pjevačica indie-grupe Lacrosse. Debitirala je 2007. godine hvaljenim romanom S som i syster (S for Sister). Njezin je drugi roman, Titta inte bakåt! (Don't Look Back), objavljen tri godine kasnije, odjeknuvši među publikom i kritikom, no pravi je uspjeh požela godine 2019. trećim romanom Testament, kojim je dospjela u sam vrh liste najčitanijih švedskih autora u 2020. godini, s više od 120 000 prodanih primjeraka. Djelo joj je priskrbilo jednu od najvažnijih švedskih nagrada za književnost – „Swedish Radio's Literature Prize“ – i našlo se u izboru za niz književnih nagrada, od kojih se ističu „August“, „Norrland Literature Prize“ i „Vi's Literature Prize“ i francuska nagrada za prijevodnu prozu „Prix Femina Étranger“. U međuvremenu joj je izašao i novi roman pod naslovom Babetta.
Petar Andonovski
Petar Andonovski jedan je od svježih glasova regionalne književnosti. Suvremeni makedonski pisac rođen je 1987. u Kumanovu, diplomirao je opću i komparativnu književnost na Filološkome fakultetu u Skoplju, a kao pisac-rezident boravio je u Austriji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Crnoj Gori. Njegovo je prvo djelo zbirka poezije Mentalen prostor, objavljena 2008. godine, no danas se uglavnom bavi prozom, koja je odlično primljena u Makedoniji. Za svoj drugi roman, Teloto vo koe treba da se živee, uz niz sjajnih kritika, dobio je 2015. godine nacionalnu nagradu „Roman godine“. Godine 2020. dodijeljena mu je Europska nagrada za književnost za novi roman – Strah od barbara, koji je preveden i na engleski jezik. Autor trenutačno radi za makedonsku izdavačku kuću Polica i – piše.
Simon Stranger
Simon Stranger (Oslo, 1976.) norveški je književnik. Studirao je filozofiju na Sveučilištu u Oslu te završio jednogodišnji tečaj pisanja fikcije, najpoznatiju školu kreativnog pisanja u Norveškoj – Forfatterstudiet i Bø. Piše uglavnom prozu, a dosad je objavio šest romana, šest ilustriranih knjiga za djecu i tri romana za mlade. Njegova su djela prevedena na više od dvadeset jezika. Roman Leksikon svjetla i tame (2018.), inspiriran poviješću kuće koja je tijekom II. svjetskog rata služila kao sjedište Gestapa, priskrbio mu je prestižnu nagradu „Norvegian Booksellers’ Prize, kao i „Riksmål Prize“, a prava su prodana u dvadeset i dvjema zemljama. Njegov najnoviji roman, 304 dager (304 dana) izašao je 2021. godine. Stranger živi i radi u Norveškoj.
Tommi Kinnunen
Tommi Kinnunen (Kuusam, 1973.) suvremeni je finski pisac. Njegov debitantski roman Na križanju četiriju cesta (2014.) doživio je neočekivani uspjeh i brojne nagrade, a uspješno je adaptiran u kazališnu predstavu i operu. Njegov drugi roman, Lopotti (2016.), dospio je u uži izbor za prestižnu nagradu „Finlandia“. Publika je toliko nestrpljivo očekivala njegovu treću knjigu, Pintti, da je postala hit i prije samoga objavljivanja 2018. godine. Roman Rekla je da se ne kaje, izdan 2020. godine, osvojio je dvije važne finske nagrade – „Minna Canth“ i „Suomalainen Kirjakauppa“ te se našao u užem izboru za nagradu „Finlandia“. Ljubimac publike, kojega nazivaju i finskom Elenom Ferrante, u Finskoj je toliko čitan da naklade njegovih knjiga rastu i do nevjerojatnih 150 000 primjeraka. Živi u Finskoj i radi kao profesor finskoga jezika i književnosti.
Prevoditelji
Boris Vidović
Boris Vidović (Zagreb, 1961.) književni je prevoditelj i teoretičar filma. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Sveučilištu u Zagrebu i magistrirao književnost na Sveučilištu u Helsinkiju. S engleskog i talijanskog prevodio je prozu, poeziju i filmove, a danas prevodi uglavnom s finskog. Svojedobno je bio filmski i književni kritičar, suradnik na Filmskoj enciklopediji, a radio je i kao filmolog u Hrvatskoj kinoteci. Danas je zaposlen u Finskom audiovizualnom institutu u Helsinkiju. Radio je i kao honorarni predavač na Sveučilištu u Helsinkiju i tumač za hrvatski i bosanski jezik. S finskog je preveo više od deset knjiga. Član je Hrvatskog društva književnih prevoditelja. Živi u Helsinkiju.
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija preveo je djelo Rekla je da se ne kaje, Tommija Kinnunena.
Duška Gerić Koren
Duška Gerić Koren rođena je u Varaždinu. Diplomirala je španjolski jezik i književnost i francuski jezik i književnost na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prevodi sa španjolskog, francuskog i engleskog jezika. Od 1991. zaposlena je u Hini. Književnim prevođenjem bavi se od 1990. godine. Prevela je niz eseja, pripovijedaka, nekoliko dramskih tekstova te niz romana i publicističkih naslova. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatskog novinarskog društva.
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija prevela je djelo Demon s Vučjeg brda, Dimitria Rouche-Boria.
Edin Badić
Edin Badić (Zagreb, 1992.) diplomirao je 2017. anglistiku (prevoditeljski smjer) te švedski jezik i kulturu (prevoditeljski smjer) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija proširio je znanja o skandinavskim jezicima polazeći nastavu suvremenog danskog i norveškog jezika. Stažirao je u Odjelu za hrvatski jezik Glavne uprave za pismeno prevođenje Predstavništva Europske komisije u Zagrebu (2017.) i Europskog parlamenta u Luksemburgu (2018.). Apsolvent je Poslijediplomskog doktorskog studija Humanističkih znanosti na Sveučilištu u Zadru te dovršava disertaciju iz područja znanosti o prevođenju. Bio je vanjski suradnik na istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost „Uspostavljanje međukulturnih poveznica kroz prijevode dječje književnosti: tekst, kontekst, strategije“, gdje je proučavao prijevode nordijske dječje književnosti na hrvatski. Suautor je prijevoda Hrvatsko-švedskog razgovornog priručnika (2018.) i dvaju izdanja Švedsko-hrvatskog rječnika leksičkih inovacija (2018., 2019.) te autor više recentnih znanstvenih radova iz područja lingvistike i znanosti o prevođenju. Usavršavao se pohađajući stipendirane jezično-kulturne radionice i seminare u Švedskoj (Uppsala, 2016.) i Danskoj (Kopenhagen, 2019.). Kao stipendist programa AIR Litteratur Västra Götaland proveo je jedan mjesec u istraživačko-prevoditeljskoj rezidenciji u Švedskoj (Jonsered, 2020.). Prosinac 2021. i siječanj 2022. proveo je u rezidenciji za pisce i prevoditelje Baltic Centre for Writers and Translators na švedskom otoku Gotlandu. Stalni je član Europskog društva za prevoditeljstvo (EST), udruge istraživača i znanstvenika History and Translation Network i Društva hrvatskih književnih prevodilaca te živi i radi u Zagrebu kao slobodni prevoditelj s engleskog, švedskog, danskog i norveškog jezika.
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija preveo je djelo Pjesma nad pjesmama iz Ulice Palermo, Annette Bjergfeldt.
Ela Varošanec Krsnik
Ela Varošanec Krsnik rodila se i odrasla u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu završila studij komparativne književnosti te španjolskog jezika i književnosti. Tijekom studija bila je na studijskom boravku u Meksiko Cityju, a pola godine usavršavala se i na Sveučilištu Complutense u Madridu. Prevodi s engleskog i španjolskog te je članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Ponajviše prevodi prozu suvremenih latinoameričkih autora, među njima roman Spaljeni, meksičkog autora Antonia Ortuña, knjigu Duel Gvatemalca Eduarda Halfona, roman Sezona kentukija i zbirku priča Sedam praznih kuća argentinske autorice Samante Schweblin, dvaput nominirane za nagradu Man Booker, zbirku priča Što smo izgubili u vatri Mariane Enríquez, još jedne poznate argentinske spisateljice, roman Muzej besanih Carlosa Fonsece, kojeg je časopis Granta uvrstio na popis trideset najboljih latinoameričkih autora mlađih od trideset pet. Prevodi i španjolske autore, primjerice Carlosa Ruiza Zafóna i Manuela Vilasa. Također prevodi za Festival europske kratke priče (FEKP).
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija prevela je djelo Čudesa, Elene Medel.
Emilio Nuić
Emilio Nuić (Sarajevo, 1982.) književni je prevoditelj s engleskog, poljskog i češkog jezika. Maturirao je u Zagrebu 2000. godine kratkim animiranim filmom na Grafičkom odjelu ŠPUD-a. U djetinjstvu i mladosti bavio se crtanjem i ilustriranjem te je sudjelovao na nekoliko grupnih izložbi. U Pragu je 2002. na FAMU-u završio jednogodišnji akademski program animacije i multimedije Cinema Studies. Godine 2009. diplomirao je bohemistiku i polonistiku na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Časopis Poezija dvaput je objavio njegove crteže, a 2011. ilustrirao je ljubavno-erotske priče sabrane u proznom prvijencu pjesnika Ivana Hercega pod naslovom Goli. Književnim se prevođenjem počinje baviti još tijekom studija, pa tako 2008. prevodi Umijeće samuraja, nakon čega su uslijedili prijevodi nekoliko filmskih scenarija i romana, kako s engleskog (Ubijanje Rommela Stephena Pressfielda, Panoptikum Jenni Fagan) tako i s poljskog jezika (Poljskom šakom u rusku bulju D. Masłowske, Bornholm, Bornholm H. K. Dobrzanieckog, Džepni atlas žena S. Chutnik, Morfij Sz. Twardocha, Sonjka I. Karpowicza) te češkog jezika (Nijemci J. Katalpa), uglavnom za izdavačku kuću Hena com. Strastveni je zaljubljenik u engleski i sve slavenske jezike, čitanje, prevođenje, likovnu, književnu, filmsku i glazbenu umjetnost, a u slobodno vrijeme pjeva u zboru.
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija preveo je djelo Stramer, Mikołaja Łozińskog.
Ivica Baković
Ivica Baković (Čakovec, 1982.) diplomirao je kroatistiku i slavistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2007, a doktorirao je 2013. Na istom je fakultetu zaposlen na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti gdje predaje kolegije iz makedonske i južnoslavenskih književnosti, kazališta i filma te povremeno prevođenje s makedonskog na hrvatski. Autor je knjige Drama oko povijesti: Povijest i pamćenje u hrvatskoj i makedonskoj drami druge polovice 20. stoljeća (Srednja Europa, 2018.). U nekoliko je navrata boravio na stipendijama i stručnom usavršavanju u Sjevernoj Makedoniji te u Francuskoj, Njemačkoj i Češkoj. Književnim prevođenjem se aktivnije bavi od 2014, a objavljeno mu je desetak prijevoda s makedonskog.
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija preveo je djelo Strah od barbara, Petra Andonovskog.
Mirna Čubranić
Mirna Čubranić (Zagreb, 1968.) književna je prevoditeljica. Diplomirala je engleski jezik i književnost i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1992. godine. Dvanaest godina radila je kao izvršna producentica Festivala plesa i neverbalnog kazališta u Svetvinčentu, a četiri godine bila je i izvršna producentica Valamar jazz festivala. Prevela je brojne scenarije za nagrađene filmove hrvatskih redatelja (Zrinko Ogresta, Vinko Brešan, Dalibor Matanić, Zvonimir Jurić, Hana Jušić), a prevodi i dramske tekstove (Gavella, HNK u Osijeku, Rugantino, Zagrebačko kazalište mladih). Prevodila je za časopise Kretanja i Kazalište. U svom prevoditeljskom radu dosad potpisuje preko sto književnih prijevoda s engleskog jezika i dvadesetak književnih prijevoda s talijanskog jezika. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Zajednice samostalnih umjetnika.
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija prevela je djela Kad se vratim, Marca Balzana i Djela iz očaja, Megan Nolan.
Mišo Grundler
Mišo Grundler (1988., Slatina) magistrirao je švedski i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prevodi sa švedskog, danskog, norveškog i engleskog jezika. Od 2011. godine radi kao prevoditelj na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje prevodi serije i filmove. Od 2015. godine predaje na književnim kolegijima kao vanjski suradnik na Katedri za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 2021. asistent je na istoj katedri. Dosad mu je objavljeno tridesetak književnih prijevoda, uključujući romane, zbirke poezije, publicističku literaturu te kazališne predstave. Među prijevodima, ističu se djela Henrika Ibsena, Augusta Strindberga, Kima Leinea, Toma Malmquista, Larsa Svendsena, Inger Christensen, Tove Ditlevsen i dr. Član je strukovno-umjetničkih udruga Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Društva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja te Hrvatskog društva pisaca.
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija preveo je djelo Leksikon svjetla i tame, Simona Strangera.
Stjepanka Pranjković
Stjepanka Pranjković (Banja Luka, 1990.) diplomirala je hrvatski jezik i književnost (nastavnički smjer) te njemački jezik i književnost (prevoditeljski smjer) na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Danas najčešće živi u Zagrebu i radi kao slobodna prevoditeljica i lektorica. Od 2018. godine tutorica je na ljetnom seminaru književnog prevođenja na otoku Premuda u organizaciji Instituta za prevođenje Sveučilišta u Beču. Za svoj drugi književni prijevod, roman Hippocampus, dobila je stipendiju BMEIA-e za dvomjesečni boravak na prevoditeljskoj rezidenciji u Beču u sklopu programa Q21 Artists-in-Residence i stipendiju Schritte Zaklade S. Fischer za jednomjesečni boravak u Književnom kolokviju u Berlinu (LCB). Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Rado putuje, planinari i amaterski se bavi glumom.
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija prevela je djelo Hippocampus, Gertraud Klemm.
Suzana Kos
Suzana Kos (Zagreb, 1977.) diplomirala je bohemistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala. Na istom fakultetu zaposlena je na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti i predaje kolegije iz češke književnosti i kulture. Godine 2017. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docentice. Objavila je više izvornih znanstvenih radova i izlagala na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Većina znanstvenih članaka Suzane Kos posvećena je istraživanju češkog ženskog pisma, posebice suvremenih autorica, no i genezi češkog ženskog pisma od njegovih početaka u razdoblju češkog narodnog preporoda. Znanstveno i stručno se usavršavala na Karlovu sveučilištu u Pragu, Masarykovu sveučilištu u Brnu te u Zavodu za češku književnost Akademije znanosti Republike Češke. Kao recenzentica surađuje sa znanstvenim časopisom za svjetsku književnost „Književna smotra“. Urednica je izdanja monografije Povijest novije češke književnosti I. Češka književnost u tvorbi nacionalnog identiteta tijekom XIX. stoljeća autorice Katice Ivanković (Disput, 2015). Ovlašteni je sudski tumač za češki i engleski jezik. Bavi se prevođenjem s češkog i engleskog jezika.
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija prevela je djelo Spašavanje smrti, Lucie Faulerove.
Svetlana Grubić Samaržija
Svetlana Grubić Samaržija (Osijek, 1982.) osnovnu i srednju školu završila je u Donjem Miholjcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2007. godine diplomirala je engleski jezik i književnost i povijest umjetnosti, a dodatni studij nizozemskog jezika završila je nekoliko godina kasnije. Nakon rada u školi stranih jezika, posvećuje se prevođenju beletristike i publicistike te audiovizualnih materijala s engleskog i nizozemskog jezika. U više navrata bila je na usavršavanju nizozemskog jezika u Nizozemskoj i Belgiji, a 2019. godine boravila je na rezidenciji za prevoditelje u Amsterdamu. Među pedesetak objavljenih prijevoda, ističu se naslovi Dnevnik Anne Frank, Mitovi, laži i ratovi za naftu F. W. Engdahla, Antigona u Molenbeeku Stefana Hertmansa, Što gledaš? Willa Gompertza, Malva Hagar Peeters, Ljudski rod: Povijest čovječnosti Rutgera Bregmana te Večernja nelagoda Marieke Lucas Rijneveld. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija prevela je djelo Mi smo svjetlost, Gerde Blees.
Una Krizmanić Ožegović
Una Krizmanić Ožegović (Zagreb, 1983.) diplomirala je engleski jezik i književnost i povijest umjetnosti na Filzofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te završila dodatni studij portugalskog jezika i književnosti na istom fakultetu. Počela je prevoditi kratke priče 2008., a ubrzo nakon toga prevela je i svoj prvi roman s engleskog jezika, Savršeni špijun Johna le Carréa. Dugogodišnja je suradnica Festivala europske kratke priče, prijevodi su joj objavljeni u nekoliko časopisa, uključujući časopis sic! Sveučilišta u Zadru, Zarez, Asymptote i Eurozine. Osim književnog prevođenja ostvarila je niz suradnji s brojnim javnim, privatnim i nevladinim ustanovama i organizacijama poput Kulturtregera, Kontejnera, Udruge Mala filozofija, Arheološkog muzeja Osijek, Društva hrvatskih pisaca i dr. Radi i kao profesorica engleskog jezika. Stalno zaposlenje našla je kao administrativna asistentica. Članica je Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca.
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija prevela je djelo Duge noći u Caxiasu, Ane Cristine Silve.
O Prevođenju
Prevođenje iznutra i izvana: Duška Gerić Koren
Zahtjevnost teksta ovisi o autoru. Ako je autor jasan, nije teško prevoditi čak ni ako je stilski zahtjevniji. Prevodite s tri jezika i iza Vas je ogromno iskustvo u prevođenju. Čestitamo na tome,…
Prevođenje iznutra i izvana: Boris Vidović
Nikad se nitko nije obogatio prevodeći književnost. Preveli ste roman slavnoga Tommija Kinnunena Rekla je da se ne kaje. Kako biste, u kratkim crtama, čitateljima predstavili ovaj roman? Kao prvo,…
Prevođenje iznutra i izvana: Suzana Kos
Moja najveća ljubav i dalje ostaje Zvuk sunčanog sata Hane Andronikove. Prevodite s češkoga već dugi niz godina. Posljednji Vam je prijevod suvremeni roman izvrsne češke autorice Lucie…
Prevođenje iznutra i izvana: Una Krizmanić Ožegović
Tema Dugih noći u Caxiasu bolna je i sumorna, ali i potrebna, kao podsjetnik na velike ljudske kapacitete. Prevodiš s engleskoga i portugalskoga, prevela si velik broj suvremenih beletrističkih…
Prevođenje iznutra i izvana: Mišo Grundler
Da imam vremenski stroj, vratio bih vrijeme svaki dan samo da mi ostane više vremena za čitanje. Projekt Europa iznutra i izvana, koji se uskoro bliži kraju, otvorili smo potresnim romanom Leksikon…
Prevođenje iznutra i izvana: Ivica Baković
Diplomirali ste kroatistiku i slavistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Što Vas je navelo na odluku da se počnete baviti prevođenjem s makedonskog jezika? Konkretno, mislim da sam se…
Prevođenje iznutra i izvana: Mirna Čubranić
Dugi niz godina prevodite s engleskog i talijanskog jezika. Odakle interes za književno prevođenje i što Vas je potaklo da se počnete baviti prevođenjem? Oduvijek volim jezike i književnost, pa mi se…
Prevođenje iznutra i izvana: Emilio Nuić
Godine 2009. diplomirali ste bohemistiku i polonistiku na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Odakle interes za taj studij i što Vas je potaklo da se…
Prevođenje iznutra i izvana: Jagna Pogačnik
Prevođenje je kreativan posao u kojem prevodeći, nanovo, skupa s autorom pišete knjigu na drugom jeziku. Kada ste se i kako odlučili prevoditi sa slovenskog? Koji su izazovi s kojima se susrećete…
Prevođenje iznutra i izvana: Svetlana Grubić Samaržija
Da je književno prevođenje umjetnost, shvatila sam još u drugom razredu gimnazije Diplomirala si engleski i povijest umjetnosti, a onda naknadno, nakon diplome, odlučila studirati još i nizozemski.…
Prevođenje iznutra i izvana: Ela Varošanec Krsnik
Od prvog sam prijevoda otišla na put Transsibirskom željeznicom Završila si studij komparativne književnosti i španjolskog jezika, već niz godina prevodiš sa španjolskoga, ali i s engleskoga jezika.…
Prevođenje iznutra i izvana: Edin Badić
Potražnja je velika, „bukiran“ sam po godinu-dvije unaprijed. Povodom objavljivanja romana Pjesma nad pjesmama iz Ulice Palermo danske autorice Annette Bjergfeldt, razgovarali smo s našim sjajnim…
Prevođenje iznutra i izvana: Sandra Ljubas
Skandinavije se ne mogu zasititi Sandra Ljubas, prevoditeljica iz čijih nam ruku stiže „Oporuka“ švedske autorice Nine Wähä, govori o svome iskustvu prevođenja sa skandinavskih jezika, prednostima…
Prevođenje iznutra i izvana: Stjepanka Pranjković
"Žene imaju mnoštvo razloga za bijes, nijedan više za potiskivanje" Stjepanka Pranjković, književna prevoditeljica s njemačkog jezika, govori o svome iskustvu prevođenja romana Hippocampus…
Događanja
Razgovor o knjizi “Leksikon svjetla i tame” Simon Stranger
Pogledajte online-razgovor s Simonom Strangerom, autorom romana "Leksikon svjetla i tame". U razgovoru su sudjelovali: - Simon Stranger, autor romana - Ilina Cenov, književna promotorica - Mišo…
Predstavljanje knjige “Hippocampus” Gertraud Klemm
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića ugostila je sinoć predstavljanje knjige 'Hippocampus' Gertraud Klemm, koji je u prijevodu Stjepanke Pranjković objavila izdavačka kuća Hena com u sklopu EU…
Razgovor o knjizi “Oporuka” Nine Wähä
Pogledajte online-razgovor s Ninom Wähä, autoricom romana "Oporuka". U razgovoru su sudjelovali: - Nina Wähä, autorica romana - Staša Aras, književna promotorica - Sandra Ljubas, prevoditeljica…
Prevođenje iznutra i izvana - Razgovor o iskustvima književnog prevođenja s nordijskih jezika
Izdavačka kuća HENA COM poziva vas u književni klub Booksa24. siječnja 2023. godine u 19 sati na događaj: PREVOĐENJE IZNUTRA I IZVANAO iskustvima književnog prevođenja s nordijskih jezika razgovarat…
Razgovor o knjizi “Pjesma nad pjesmama iz Ulice Palermo” Annette Bjergfeldt
Pogledajte online-razgovor s Annette Bjergfeldt, autoricom romana "Pjesma nad pjesmama iz Ulice Palermo". U razgovoru su sudjelovali: - Annette Bjergfeldt, autorica romana - Biljana Gabrić,…
Prevođenje iznutra i izvana - Razgovor o iskustvima književnog prevođenja
Pridružite nam se u četvrtak, 15. veljače 2024. godine u 18:00 h na posljednjem javnom događaju iz serije „Prevođenje iznutra i izvana“, gdje će se, u prostoru književnog kluba Booksa, predstavljati…
Predstavljanje knjige “Čudesa” Elene Medel
Izdavačka kuća Hena com poziva vas na predstavljanje knjige “Čudesa” Elene Medel Sudjeluju:Elena Medel, autoricaEla Varošanec Krsnik, prevoditeljicaHrvoje Kovač, urednikPredstavljanje će sa…
Razgovor o romanu “Stramer” Mikołaja Łozińskog
Pogledajte online-razgovor s Mikołajem Łozińskim, autorom romana "Stramer". U razgovoru su sudjelovali: - Mikołaj Łoziński, autor romana - Marko Gregur, književnik i književni promotor - Emilio…
Predstavljanje knjige “Spašavanje smrti” Lucie Faulerove
Izdavačka kuća Hena com poziva vas na predstavljanje knjige: “Spašavanje smrti” Lucie Faulerová Sudjeluju:Lucie Faulerová, autoricaSuzana Kos, prevoditeljicaHrvoje Kovač, urednikPredstavljanje će s…
Razgovor o romanu “Kad se vratim” Marca Balzana
Pogledajte online-razgovor s Marcom Balzanom, autorom romana "Kad se vratim". U razgovoru su sudjelovali: - Marco Balzano, autor romana - Mirna Čubranić, prevoditeljica romana - Erika Koporčić…
Predstavljanje knjige “Strah od barbara” Petra Andonovskog
Izdavačka kuća Hena com poziva vas na predstavljanje knjige “Strah od barbara” Petra AndonovskogSudjeluju:Petar Andonovski, autorIvica Baković, prevoditeljJagna Pogačnik, književna kritičarkaHrvoje…
Razgovor o romanu “Rekla je da se ne kaje” Tommija Kinnunena
Pogledajte online-razgovor s Tommijem Kinnunenom, autorom romana "Rekla je da se ne kaje". U razgovoru su sudjelovali: - Tommi Kinnunen, autor romana - Boris Vidović, prevoditelj romana - Jadranka…
Predstavljanje knjige “Agni” Boruta Kraševca
Izdavačka kuća Hena com poziva vas u Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića na predstavljanje romana „Agni“ slovenskog autora Boruta Kraševca. Događaj je u srijedu, 7. veljače, u 19 i 30…
Predstavljanje knjige “Mi smo svjetlost” Gerde Blees
Izdavačka kuća Hena com poziva vas u bar Botaničar na predstavljanje romana Mi smo svjetlost nizozemske autorice Gerde Blees. Događaj je u utorak, 20. veljače, u 19:00 sati. Sudjeluju:Gerda Blees,…
Razgovor o romanu “Duge noći u Caxiasu” Ane Cristine Silve
Pogledajte online-razgovor s Anom Cristinom Silvom, autoricom romana "Duge noći u Caxiasu". U razgovoru su sudjelovali: - Ana Cristina Silva, autorica romana - Una Krizmanić Ožegović,…
S ARGONAUTOM ZA ČISTO PODMORJE
Proljeće oduvijek simbolizira neku vrstu buđenja, promišljanja, novih početaka. Dani postaju dulji, sunca je sve više, a vremena za pozitivne promjene napretek. Kao izdavač koji se svojim knjigama…
Razgovor o romanu “Demon s Vučjeg brda” Dimitrija Rouchon-Borieja
Pogledajte online-razgovor s Dimitrijem Rouchon-Boriejem, autorom romana "Demon s Vučjeg brda". U razgovoru su sudjelovali: - Dimitri Rouchon-Borie, autor romana - Duška Gerić Koren, prevoditeljica…
Razgovor o romanu “Djela iz očaja” Megan Nolan
Pogledajte online-razgovor o romanu "Djela iz očaja", autorice Megan Nolan. U razgovoru su sudjelovali: - Mirna Čubranić, prevoditeljica romana - Petra Gverić, urednica romana Uživajte! Razgovor…
Press
‘Europa iznutra i izvana 2022.–2023.’
Henin projekt 'Europa iznutra i izvana 2022.–2023.' usmjeren je na prevođenje, publikaciju, promociju i distribuciju 15 nagrađivanih ili hvaljenih romana suvremenih europskih autora, od kojih su…
Leksikon svjetla i tame - Večernji list
Zagrebački Hena com svoje je novo, treće izdanje izdavačkog projekta Europa iznutra i izvana započeo romanom poznatog norveškog autora Simona Strangera “Leksikon svjetla i tame”. Roman je s…
SIMON STRANGER: ‘Mržnja iz ere nacizma nastavlja živjeti i uzrokuje nasilje i smrt’ - Nacional
Radnja je to romana ‘’Leksikon svjetla i tame’’ norveškog književnika Simona Strangera koju je Hena-com objavila u Hrvatskoj. Priča o Rinannovoj bandi je stvarna i on je zaista bio jedan od…
Iva Biondić s femme terrible austrijske suvremene književnosti Gertraud Klemm
Čitajući “Hippocampus” Gertraud Klemm bila sam malo ljuta zbog njenog bijesa. Skroz mi se svidjelo da piše bezobrazno, ono što bi se reklo – bez dlake na jeziku, ali kao deklarirana-feministica-sa…
Povratak u najmračnije razdoblje - Booksa
Bilo bi lijepo da je Leksikon svjetla i tame Simona Strangera djelo čiste fikcije, da su likovi kao što su Henry Oliver Rinnan plod autorove mašte, ali svi znamo da nije tako. Bilo bi također lijepo…
Otrovno duhovit feminizam
Svako oslobođenje počinje (auto)destrukcijom. Mi – žene – mislimo da počinje vikanjem i definicijom nasilja, ali kad se žrtva oslobađa ona zapravo uništava. Odnose, establišment, društvene uloge,…
Ljutnja je najvažniji osjećaj jer nas jedino ona može probuditi
Austrijska književnica Gertraud Klemm, prije nego što se počela baviti pisanjem, bila je biologinja. Iako je posao u struci bio lukrativan, nije je ispunjavao. Budući da je pisanje oduvijek bilo…
Nina Wähä: Oporuka
Kad je skandinavska književnost u pitanju znatiželja pred svakim novim prijevodom povelika je, jer neovisno o vrsti i žanru navikli smo očekivati puno. Oporuci („Testamente“, 2019.) privlači i…
Toliko je onih čiji vapaj za pomoć ne čujemo
Dok vlak juri, klopoče i ubrzava iza prozora kupea, Mari, poput prizora krajolika, mislima prolaze prizori iz djetinjstva. Nekad je maštala kako će jednog dana postati mađioničarka, silno ju je…
Recenzija: “Pjesma nad pjesmama iz Ulice Palermo”, Annette Bjergfeldt
Kad ste potomak ruske cirkuske princeze pelikanskog pogleda i otrovnog jezika čiju je životnu ljubav progutao nilski konj, odrastate u kući u čijem se podrumu krije glasovir koji katkad samovoljno…
Praprizori doma
Roman mi je došao u ruke na poziv urednice izdanja koja me angažirala i za razgovor s autoricom, pristala sam iako je rok za pripremu razgovora bio kratak, a kada sam dobila u ruke roman od više od…
Putovati (s) knjigama: Iva Biondić s Annette Bjergfeldt – danskom autoricom koja pjeva, slika i piše
Nekim novim autorima i knjigama još uvijek i uvijek se čudim i ushite me onako djetinje kao akrobati u cirkusu ili neka predivna priroda, neko umjetničko djelo ili kao magija svakodnevice – drveće…
Opasan način života koji je rezultirao prijevremenom smrću
Pročitavši sinopsis ove knjige sjetila sam se jedne epizode emisije Na rubu znanosti u kojoj je gostovao poznati bretarijanac, Argentinac Victor Truviano. Victor navodno od 2006. godine ne pije vodu…
Pobjegnete u izbavljenje, a ondje vas dočekaju kao neprijatelja
Mlađi makedonski književnik Petar Andonovski do sada je objavio zbirku poezije i četiri romana. Treći njegov roman "Strah od barbara" početkom godine objavio je Hena com u prijevodu Ivice Bakovića i…
Ilina Cenov donosi nam recenziju romana Mi smo svjetlost, napetog štiva punog bizarnih obrata
Mlada nizozemska spisateljica, Gerda Blees (rođ. 1985.) inspiraciju za svoj prvijenac Mi smo svjetlost pronašla je u novinskom članku o sumnjivoj smrti žene u Utrechtu, 2017. godine. Žrtva je bila…
Talijanski autori na hrvatskom: objavljen hrvatski prijevod knjige Marca Balzana “Kad se vratim”
“Kad se vratim”, hrvatski prijevod romana Marca Balzana (“Quando tornerò”), koji je doživio veliki uspjeh u Italiji, već je nekoliko dana u knjižarama. U Italiji ga je objavio Einaudi 2021. godine,…
Knjiga “Strah od barbara” strši među konkurencijom. Kakvo čudo na samo stotinjak stranica.
“Barbar uopće nije onaj tko vjeruje da postoji barbarstvo, barbar je onaj tko vjeruje da neka populacija ili neko biće ne pripadaju potpuno ljudskom rodu i da zaslužuju tretman kakav bi on odlučno…
Kad se vratim – Marco Bolzano – obiteljska drama iz tri perspektive - što je to “talijanska bolest”
Gotovo da svatko od nas poznaje bar jednu ženu koja je otišla van domovine čuvati starije ljude, brinuti o njima. Novi roman sjajnog talijanskog književnika Marca Bolzana nakon prethodnog "Ostajem…
Njegovateljice s Istoka pogodna su roba za izrabljivanje. Balzano im je ovim romanom odao počast
Siromašne emigrantice često su žrtve stokholmskog sindroma: iako su oni prema njima bahati, emocionalno se vežu uz starce o kojima skrbe. Italija je europska zemlja s najvećim postotkom populacije…
‘Čudesa’: Čudesan izlet u prozu
Elena Medel nagrađivana je pjesnikinja, utemeljiteljica i direktorica izdavačke kuće La Bella Varsovia orijentirane uglavnom na poeziju i, čini se, sve oko nje i sve što joj je važno na neki je način…
Matija Ivačić: JURI VLAK, A U NJEMU – MRAK / Lucie Faulerová
„Ide, ide vlak, k’o ptica siječe zrak“, glasi rečenica koja otvara roman češke prozaistice Lucie Faulerove (1989.) Spašavanje smrti (Smrtholka). Faulerová je 2021. za njega primila Nagradu Europske…
“Čovjek bježi kako može, a ne gdje želi.”
Nathan Stramer iz Amerike se vratio svojoj nekadašnjoj ljubavi Rywki, bez novaca i samo s kožnim remenom, oproštajnim poklonom od brata kojeg više nikada nije vidio. Pisali su si pisma puna obećanja…
Ulomak iz romana Demon s Vučjeg brda
Inače ne volim govoriti o Vučjem brdu. Tamo se rodio Demon i tamo me zarobio. Ali da sve to moram prešutjeti, bilo bi kao da mi je zauvijek ukrao dušu, a još više kao da mi je oteo priču. Ulomak iz…
Alicijin život niz je nesretnih slučajeva i loših odabira…
Debitantski roman španjolske književnice Elene Medel politički je i poetički nabijeno štivo o ženama španjolske radničke klase. Ovo je također roman o novcu, o nedostatku novca, o tome koliko novac…
Predstavljen roman Elene Medel ‘Čudesa’ u izdanju Hena coma
Suvremena autorica i priznata pjesnikinja Elena Medel predstavila je svoj debitantski roman o ženama radničke klase u Španjolskoj pod nazivom 'Čudesa' iz 2020. u izdanju nakladnika Hena com jučer u…
Znam kakva je situacija u Hrvatskoj. Nažalost, tako je i kod nas u Poljskoj
Početak je 20. stoljeća i Nathan se iz Amerike vratio u Tarnów, industrijski grad na jugu Poljske, u kojem polovicu stanovništva čine Poljaci, a drugu polovicu Židovi. Njega i njegovu veliku ljubav…
Demon s Vučjeg brda – Dimitri Rouchon-Borie – snažan intimni roman
Ne pamtim kada sam čitala ovako šokantnu i mučnu knjigu. Mračna i zlokobna priča koja nije nimalo lijepa, a pisana je u formi dnevnika uz moćan, a opet tako naivan ispovjedni ton. Stranice ispisuje…
Češka spisateljica Lucie Faulerová gostuje u Zagrebu
Promovirat će svoj roman 'Spašavanje smrti' objavljen u izdanju HENA COM-a, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u 19:30 sati. Najavu promocije pogledajte na tportal.hr
Smrt u komuni kojoj je cilj samousavršavanje otkrije sav očaj njenih članova
Dežurni liječnik pozvan je usred noći da konstatira prirodnu smrt, ali ono što je zatekao nije mu izgledalo nimalo prirodno: žena je neprirodno mršava, preminula je od pothranjenosti. Leži na…
Roman o ženskoj snazi i solidarnosti
Kad rat bukti, teško je donijeti ispravnu odluku, otići ili ostati, izabrati pravu stranu. Mnoge Finkinje odlučile su se za odlazak u Norvešku kako bi radile u stožeru njemačke vojske kao bolničarke,…
Gloria Book Club predstavlja knjigu mjeseca: Priča o toksičnoj i destruktivnoj vezi
Debitantski roman irske spisateljice Megan Nolan "Djela iz očaja" u izdanju Hene.com istražuje reperkusije iscrpljujuće i toksične ljubavne veze. Glavni je lik bezimena djevojka u dvadesetima koja…
Recenzija: “Djela iz očaja”, Megan Nolan
Megan Nolan, irska novinarka i spisateljica, “Djelima iz očaja” u čitatelja izaziva nelagodu, strah prepoznavanja nekog dijela prošlog ili sadašnjeg sebe koji je nekad, u nekoj od vlastitih intimnih…
Pročitali smo roman Boruta Kraševeca “Agni”: Beskonačni krug smrti i rađanja
Debitantskim romanom »Agni« mladi slovenski književnik Borut Kraševec (1973.) nedvojbeno najavljuje kako naši susjedi »z Dežele« imaju novog vrlo kvalitetnog književnika. Potvrda tome svakako je i…
Nagoni preuzimaju vlast
Nakon što joj je izašla kontroverzna knjiga Posudi mi smajl, Noru Verde jedna je novinarka pitala: „Na što trebamo pripaziti kad pišemo o seksu?“ Verde je dovitljivo odgovorila – „Na pravopis!“ I…
Petar Andonovski u Zagrebu promovira svoj hvaljeni roman ‘Strah od barbara’
Makedonski pisac Petar Andonovski u srijedu 20.12. s početkom u 19:30 sati promovirat će svoj roman 'Strah od barbara' u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Sudjeluju: Petar Andonovski, autor,…
Portugalska banalnost zla
Trinaesti roman portugalske spisateljice i psihologinje Ane Cristine Silve (1964), prvi objavljen na hrvatskom jeziku, potresna je studija snage i sadizma. "Duge noći u Caxiasu" (Hena com, 2023.,…