BESPLATNA DOSTAVA
Za narudžbe iznad 30,00 EUR
Povijesni romani vode čitatelja u prošla vremena i prikazuju povijesne događaje kroz sudbine ljudi koji su ih proživjeli.
Prikazuje se 24 od 50 rezultata
Prikaži višePovijesni roman je književno djelo smješteno u određeno povijesno razdoblje, koje stvarne događaje, osobe ili društvene okolnosti koristi kao okvir za priču. Autor pritom povijesne činjenice spaja s izmišljenim likovima i događajima.
Povijesni roman nije ni udžbenik ni povijesna knjiga. Povijesna knjiga obrađuje činjenice na temelju stručnih izvora i spada u publicistiku. U povijesnom romanu čitatelj umjesto točnih datuma i stvarnih sudionika događaja prati likove koje je autor smjestio u zadani povijesni okvir i nametnute okolnosti. Stvarni povijesni događaji pritom postaju pozadina, a stvarne povijesne osobe često sporedni likovi.
Povijesni romani mogu biti smješteni u gotovo bilo koje razdoblje, a najčešće prikazuju turbulentna vremena koja su ostavila duboke tragove. Obrađuju, uz ostalo:
Dobar primjer žanra je Maurova kronika Laile Lalami, finalistice Pulitzerove nagrade. Roman prati španjolsku ekspediciju iz 1527. koja završava katastrofom. Među četvoricom preživjelih je Estebanico, marokanski rob i prvi crni istraživač Amerike.
Drugi svjetski rat jedna je od čestih tema suvremene povijesne proze jer je razdoblje koje je obilježilo Europu i još živi u obiteljskom sjećanju:
Neki povijesni romani prate desetljeća nakon Drugoga svjetskog rata. Paloma Sánchez-Garnica u romanu Sofíjina sumnja likove smješta u vrijeme Hladnog rata, a kubanski književnik Leonardo Padura u Čovjeku koji je volio pse isprepleće živote ideologa komunističke revolucije Lava Trockog, njegova ubojice Ramóna Mercadera i Kubanca Ivána Cárdenasa, nesuđenoga književnika koji jednog dana susreće tajanstvenog čovjeka.
Denis Peričić, dobitnik nagrade Vladimir Nazor, u romanu San o Križaniću prati Jurja Križanića, svećenika i teologa iz 17. stoljeća koji je sanjao o pomirenju katoličanstva i pravoslavlja, od Rusije do progonstva u Sibiru.
Vjekoslava Huljić u La petite Marie polazi od tajne otkrivene tijekom analize slike Amedea Modiglianija i povezuje Split s početka 20. stoljeća, Pariz zlatnog doba moderne i današnji London.
Razina povijesne točnosti razlikuje se od autora do autora. Neki pisci godinama istražuju izvore i grade radnju oko provjerenih činjenica, dok drugi povijest koriste slobodnije, kao pozornicu za vlastitu priču. Neki romani svjesno nude pogled koji službena povijest nije zabilježila. Maurova kronika priču o osvajanju Amerike pripovijeda glasom roba kojeg su kronike gotovo zaboravile, a San o Križaniću stvarnu biografiju pretvara u književnu igru.
Pri odabiru pomaže nekoliko pitanja:
Mogu biti stvarne osobe, izmišljeni likovi, ali najčešće se u njima pojavljuju i jedni i drugi. Juraj Križanić u romanu Denisa Peričića i Estebanico u Maurovoj kronici, kao i Joan u Knjizi Joaninoj Paula Thurina, stvarne su povijesne osobe, ali su njihove misli i razgovori plod autorove mašte.
Mogu. Mnogi povijesni romani spajaju više žanrova, pa povijesni okvir može nositi ljubavnu priču, krimić, triler ili obiteljsku sagu.
Dobar su izbor romani koji spajaju napetu priču s jasnim povijesnim okvirom, poput Zone interesa Martina Amisa, Maurove kronike Laile Lalami, Zulejha otvara oči Guzel Jahine i Hane Alene Mornštajnove. Ljubiteljima domaće književnosti blizak izbor je Suhozid Staše Aras.
Posegnite za novom knjigom. Povijesni romani iz izbora HENA COM-a vode vas stoljećima unatrag, u živote ljudi koje povijest nije zabilježila.