Prevođenje iznutra i izvana: Daria Lazić
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana već nekoliko godina zaredom objavljujemo suvremene, nagrađivane romane suvremenih europskih autora kako bismo našoj publici približili književnu produkciju…

"Europa iznutra i izvana 2020. – 2021." nastavak je iznimno uspješnog projekta prijevoda i promocije književnosti koji se provodio 2018. i 2019. godine. Tijekom prijašnjeg razdoblja bavili smo se problemom otuđenja i izolacije pojedinaca u književnosti, ali predstavljenim iz bitno različitih perspektiva. U narednom periodu nastavljamo s istim ciljem, i dalje otvaramo prostor glasovima marginaliziranih, ali naglasak stavljamo na pitanje što to znači biti vidljiv u književnosti. Svi romani u ovome ciklusu bave se različitim društvenim problemima – mentalnom bolešću, tugom, problemima LGBTQ-zajednice, ageismom, samohranim roditeljstvom itd. Tijekom 18 mjeseci istražit ćemo kako su ti problemi prikazani i vidljivi u književnosti i na koji se način oživljavaju kroz književnost, kroz umjetnost.
Objavit ćemo deset suvremenih europskih romana napisanih na deset različitih jezika – na katalonskom, flamanskom (nizozemskom), švedskom, njemačkom, finskom, češkom, portugalskom, islandskom, estonskom i engleskom. Višestruko nagrađivanim romanima domaćoj ćemo publici predstaviti devet nikad prije na hrvatski prevedenih i kod nas objavljenih autora, u suradnji s izvrsnim književnim prevoditeljima.
Uz promociju književnosti pisane na „manjim“ europskim jezicima (osam je romana napisano na „manjim“ jezicima, poput islandskog, flamanskog, katalonskog, češkog i sl.), cilj nam je dovesti petero autora u Hrvatsku da bismo na različitim književnim događajima otvorili kulturnu razmjenu i potaknuli raspravu o različitim aktualnim temama, a sve uz implementaciju slojevite i promišljene kampanje u digitalnom marketingu. U sklopu projekta promovirat će se i domaći autori, kroz katalog prevedenih ulomaka iz njihovih nagrađivanih i cijenjenih romana, koji će se plasirati na europsko književno tržište.

"Europe Inside Out 2020-2021" is a continuation of a highly successful literary translation project carried out through 2018 and 2019. During this time, we dealt with the issue of alienation and the position of outsiders in literature but from radically different perspectives. As a continuation of this endeavor, we will explore themes of voices from the margins, but this time by putting the focus on the question – What does it mean to be visible in fiction? All ten novels in this project give voice to different social issues; from mental illness, grief, LGBTQ issues, ageism, single parenting, etc. During the next 18 months we will explore how these issues are visible in literature and how can they be brought to light through art.
We will publish 10 contemporary novels from 10 languages: Catalan, Flemish (Dutch), Swedish, German, Finnish, Czech, Portuguese, Icelandic, Estonian and English. These award-winning novels will present 9 never before into Croatian translated authors to our readers, in collaboration with excellent literary translators.
Aside from promoting translation from lesser used languages (eight of the ten novels are written in „small“ languages, such as Icelandic, Flemish, Catalan, etc.), with having five of the authors visit Zagreb, all the while implementing an extensive professional digital marketing campaign, our goal is to engage more readers in a cultural dialogue. Croatian authors will also be involved in the project, through the development of a foreign rights catalog, and they will be presented to the European publishing market with translations of excerpts of their most praised work in English.


Alicia Kopf pseudonim je katalonske književnice Imme Ávalos Marqués (Girona, 1982.), hvaljene spisateljice romana i kratkih priča, ali i nagrađivane vizualne umjetnice. Diplomirala je primijenjene umjetnosti i književnu teoriju, a danas predaje na Otvorenom sveučilištu Katalonije, gdje joj je polje zanimanja komunikacija. Prvu zbirku priča objavila je 2011. godine, a prvi roman, Brat od leda, objavila je 2016. Taj joj je roman priskrbio brojna priznanja i nagrade, poput „Documenta Prize“, „Booksellers Award“, „Ojo Critico Prize“ i „Calamo Award 2017“. U izgradnji romanesknoga svijeta Alicia isprepliće povijest, individualnost, ali i geografsku smještenost, pričem uključuje i mnoge autobiografske elemente. Živi i radi u Kataloniji.
Bruno Vieira Amaral (Barreiro, 1978.) nagrađivani je portugalski pisac. Diplomirao je modernu i suvremenu povijest na Sveučilištu u Lisabonu. Osim pisanjem, bavi se književnom kritikom, prevođenjem, urednik je časopisa LER i jedan od autora Vodiča za 50 portugalskih izmišljenih likova. Svojim romanom Bivše stvari osvojio je četiri važna priznanja za portugalsku književnost: nagradu za knjigu godine 2013., nagradu „Fernando Namora 2013“, nagradu „PEN“ 2013. i nagradu „Jose Saramago“ 2015. godine. Njegova su djela i Aleluia! (2015.) i roman Hoje estarás comigo no Paraíso (2017.), za koji je primio nagrade „Tabula Rasa“ i „Oceanos Prize for Literature in Portuguese Language“. U sklopu projekta Literary Europe Live smješten je među deset najzanimljivijih pisaca i spisateljica aktivnih danas u Europi. Živi i radi u Portugalu.
Clemens J. Setz (Graz, 1982.), nazivan i wunderkindom, austrijski je pisac i prevoditelj. Studirao je matematiku i germanistiku. Godine 2007. debitirao je s romanom Söhne un Planeten, a već s drugim romanom, Die Frequenzen, bio je finalist za nagradu “German Book Prize”. Godine 2011. osvojio je nagradu književnog sajma u Leipzigu sa zbirkom kratkih priča Die Liebe zur Zeit des Mahlstäder Kindes. Godinu nakon, 2012., ponovno je bio u finalu za nagradu “German Book Prize” s romanom Indigo, a 2015. dobio je nagradu “Wilhelm Raabe” za roman Die Stunde zwischen Frau und Gitarre (2015.). Njegova su djela i roman Die Frequenzen (2009.) i zbirka kratkih priča Glücklich wie Blei im Getreide (2015.). Prepoznat je i kod publike i kod kritike, a uspoređivan je s Nabokovom i Fosterom. Živi i radi u Austriji.
Halldóra Thoroddsen (Reykjavik, 1950. - 2020.) islandska je književnica. Diplomirala je na dvama fakultetima (Iceland College of Education i Iceland Academy of the Arts), a potom je radila kao učiteljica, sudjelovala je u izradi kurikula umjetnosti za osnovnu školu i bila je urednica radijskoga programa. Piše poeziju, kratke priče, mikrofikciju i romane. Prvu zbirku pjesama Hárfínar athugasemdir objavila je 1998. godine, a potom, 2002., mikrofikciju 90 sýni úr minni mínu. Zbirku pjesama Gangandi vegfarandi objavila je 2005., zbirku kratkih priča Aukaverkanir 2006., a roman Dvoslojno staklo 2016. Roman Dvoslojno staklo priskrbio joj je dvije važne nagrade – islandsku žensku nagradu za književnost „Fjöruverðlaunin“ 2016. i Nagradu Europske unije za književnost 2017.
Hana Andronikova (1967. – 2011.) bila je poznata češka autorica. Diplomirala je engleski i češki jezik i književnost na Sveučilištu u Pragu. Nakon godinā rada u korporativnom financijskom sektoru posvetila se pisanju i postala spisateljica. Već s prvim romanom osvojila je publiku i kritiku. Bio je to Zvuk sunčanog sata za koji je dobila prestižnu nagradu „Magnesia Litera“ 2002. godine. Iste godine izdala je knjigu kratkih priča Srdce na udice zbog koje joj je 2007. US State Department sponzorirao pohađanje radionice Iowa Writers’ Workshop. Dijagnosticiran joj je rak dojke vrlo brzo nakon što se vratila iz Amerike. Napisala je knjigu Nebe nemá dno (2010.) koja je osobna kronika borbe s bolešću i razumijevanja moguće smrti. Iduće godine, 2011., za to je djelo opet dobila nagradu „Magnesia Litera“, ali nažalost uskoro je izgubila bitku s bolešću. Imala je 44 godine.
Jan Carson (Balllymena) irska je spisateljica. Piše kratke priče i romane, a radi i kao voditeljica umjetničkog programa. Prvi, magično realističan roman o dječaku koji polako nestaje Malcolm Orange Disappears objavila je 2016. godine, na oduševljenje književne kritike. Sa zbirkama kratke priče osvojila je nagradu „Harpers’ Bazaar“ 2016., a s romanom Potpirivanje Nagradu Europske unije za književnost 2019.. U godini 2017. izašla joj je zbirka kratke fikcije Postcard Stories, nastala tako što je Carson svakoga dana u 2015. godini pisala po jednu priču na poleđini razglednice i slala je prijatelju. Zagrebačka publika imala ju je prilike upoznati na Festivalu europske kratke priče (FEKP) 2018. godine. Živi i radi u Belfastu.
Katja Maaria Kettu (Muhos, 1978.) suvremena je finska autorica i redateljica. Jedna je od najpriznatijih i najprodavanijih finskih autora danas. Diplomirala je animaciju na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta Turku te finski jezik i književnost na Sveučilištu Tampere. Živi u Helsinkiju gdje predaje režiju, piše scenarije za glazbene spotove i radi kao konzultantica za književne i filmske projekte. Debitirala je godine 2005. romanom Surujenkerääjä, a ostala djela su joj Hitsaaja (2008.), Piippuhylly (2013.), Yöperhonen (2015.) i Rose on poissa (2018.). Slavu je stekla romanom Primalja (2011.) koji je prodan u 130 000 primjeraka u Finskoj i adaptiran za film. Preveden je na 20 jezika, ovjenčan nagradama „Book Bloggers’ Prize“ (2011.), „Kalevi Jäntti Prize“ (2011.), „Thank you for the Book Award“ (2012.), „Runeberg Prize“ (2012.), „Kritikprisen“ (2014.) i „Laligaba Prize“ (2014.)
Saskia de Coster (Leuven, 1976.) mlada je i zapažena belgijska vizualna umjetnica, književnica i dramatičarka, koja se redovito i rado odaziva na sudjelovanje u televizijskim debatama. Studirala je germanske jezike na Katoličkom sveučilištu Leuven, a na istome je sveučilištu diplomirala književnost 1998. godine. Dosad je objavila sedam romana: Vrije val (2002.), Jeuk (2004.), Eeuwige roem (2006.), Held (2007.), Dit is van mij (2009.) i Mi i ja (2013.) i Noćni roditelji (2018). Njezin je roman Held nominiran za knjževne nagrade „BNG“ i „AKO“, a dva su joj romana, Dit is van mij i Mi i ja, nominirani za „AKO“ i „The Golden Owl“. Za roman Mi i ja 2014. je godine dobila nagradu „Cutting Edge“ te nagradu „Opijz Literatuurprij“. O njezinu je književnom radu često rečeno da piše „s neopisivim guštom“ i da svoje priče, a i osebujne likove, uvijek začinja čvrstom dozom britkog humora. Živi i radi u Belgiji.
Tiit Aleksejev (Kohtla-Järve, 1968.) estonski je dramatičar i romanopisac. Studirao je povijest na Sveučilištu Tartu, a radio je kao estonski diplomat u Francuskoj i u Belgiji. Roman prvijenac, Valge kuningriik, žanrovski krimić, napisao je 2006. godine i s njime je osvojio nagradu „Betti Alver“ za najbolji debitantski roman. Drugi roman, Hodočašće koji je napisao 2008., prvi je dio trilogije povijesne fikcije koji mu je osigurao Nagradu Europske unije za književnost. Dosad je objavio i drugi dio te trilogije, Kindel linn (2011.), a povijesnim se temama bavi i u dvjema dosad objavljenim dramama, Leegionärid (2010.), za koju je 2011. primio nagradu „Virumaa Literary Award“, i Kuningad (2014.). Živi i radi u Estoniji.
Tom Malmquist (Švedska, 1978.), švedski je pjesnik i romanopisac, i bivši igrač hokeja na ledu. Nakon što je objavio dvije iznimno uspješne pjesničke zbirke, 2015. je godine objavio i svoj prvi roman U svakom trenutku još smo živi, autobiografsku, gotovo ispovjednu prozu koju je kritika pohvalila kao „bijesno remek-djelo“. Za roman je ovjenčan prestižnim švedskim književnim nagradama, poput „Dagens Nyheter Culture Prize“ i „The Karin Boye Literary Prize“, a ušao je i u uži izbor za nagradu „Nordic Council’s Literature Prize“. Živi i radi u Švedskoj.

Boris Vidović (Zagreb, 1961.) književni je prevoditelj i teoretičar filma. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Sveučilištu u Zagrebu i magistrirao književnost na Sveučilištu u Helsinkiju. S engleskog i talijanskog prevodio je prozu, poeziju i filmove, a danas prevodi uglavnom s finskog. Svojedobno je bio filmski i književni kritičar, suradnik na Filmskoj enciklopediji, a radio je i kao filmolog u Hrvatskoj kinoteci. Danas je zaposlen u Finskom audiovizualnom institutu u Helsinkiju. Radio je i kao honorarni predavač na Sveučilištu u Helsinkiju i tumač za hrvatski i bosanski jezik. S finskog je preveo više od deset knjiga. Član je Hrvatskog društva književnih prevoditelja. Živi u Helsinkiju.
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija preveo je djelo Rekla je da se ne kaje, Tommija Kinnunena.

Dalibor Joler (Vinkovci, 1964.) diplomirao je njemački i francuski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stipendist je DAAD-a i Goethe-Instituta. Prevođenjem se kontinuirano bavi od 1990. godine. Suradnik je Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje gdje radi na prijevodu rječnika Duden Deutsches Universalwörterbuch na hrvatski jezik. Suradnik je Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža“ u sklopu projekta Osmojezični rječnik. Od 1992. do 1994. u Odjelu za međunarodne odnose MUP-a RH radio je kao stručni i konsekutivni prevoditelj. Od 1994. zaposlen je kao nastavnik njemačkoga i francuskoga jezika u I. gimnaziji u Zagrebu te mentor studentima germanistike i romanistike. Godine 1995. imenovan je stalnim sudskim tumačem za njemački i francuski jezik u Zagrebu. Prevodio različitu stručnu literaturu, a od 2000. godine pretežito se bavi književnim prevođenjem. Redoviti je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca i član suradnik Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a. Dosad su mu objavljeni prijevodi više od dvadeset romana, zbirki pripovjedaka i eseja te prijevodi stručne i publicističke literature.
Razgovor s prevoditeljem o iskustvu prevođenja romana Indigo pročitajte ovdje.
Daria Lazić (1988., Zagreb) diplomirala je kroatistiku i švedski jezik i kulturu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija usavršavala se na švedskom govornom području i godinu je dana provela na studentskoj razmjeni na Sveučilištu u Uppsali. Istovremeno je nastojala proširiti svoje znanje na druge skandinavske jezike te je po završetku studija u Zagrebu tri godine provela na Islandu i kao stipendistica islandske vlade završila preddiplomski studij islandskoga kao drugog jezika na Islandskome sveučilištu u Reykjavíku. Od 2018. godine zaposlena je kao asistentica u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a iste godine upisuje i poslijediplomski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu. Osim znanstvenog rada od 2017. kao vanjska suradnica sudjeluje u izvođenju nastave na Katedri za skandinavistiku, gdje drži predavanja o islandskom i danskom društvu i kulturi te izvodi kolegij Osnove islandskog jezika. Tijekom studija u Hrvatskoj i na Islandu pohađala je više prevoditeljskih kolegija i radionica, među čime se ističe suradnja na projektu prevođenja ulomaka iz djela švedskih pisaca u povodu Beogradskog sajma knjiga 2010. godine. Po povratku s Islanda ostvaruje joj se želja da se počne baviti književnim prevođenjem sa skandinavskih jezika te joj je dosad objavljen prijevod jednog islandskog romana.
Razgovor s prevoditeljicom o iskustvu prevođenja romana Dvoslojno staklo pročitajte ovdje.
Maja Weikert (Korčula, 1951.) književna je prevoditeljica s nizozemskog jezika. Magistrirala je anglistiku, slavistiku i germanistiku na Sveučilištu „Johann-Wolfgang-Goethe“ u Frankfurtu na Majni. Na tom istom sveučilištu bila je zaposlena kao lektorica za hrvatski jezik, a poslije zatvaranja slavistike u Frankfurtu na Sveučilištu „Friedrich-Otto“ u Bambergu. Honorarno je predavala hrvatski na Sveučilištu „Justus-von-Liebig“ u Giessenu, a od 2012. godine predaje kao vanjski suradnik na Sveučilištu „Johannes-Gutenberg“ u Mainzu. U Njemačkoj je stalni sudski tumač za hrvatski jezik. Prevodi nizozemske i flamanske knjige na hrvatski i bosanski jezik, dosad je prevela preko dvadeset knjiga. Na sajmu knjiga u Sarajevu 2012. godine nagrađena je književnom nagradom za prijevod (dijela) knjige U Evropi Geerta Maka.
Razgovor s prevoditeljicom o iskustvu prevođenja romana Noćni roditelji pročitajte ovdje.

Mišo Grundler (1988., Slatina) magistrirao je švedski i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prevodi sa švedskog, danskog, norveškog i engleskog jezika. Od 2011. godine radi kao prevoditelj na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje prevodi serije i filmove. Od 2015. godine predaje na književnim kolegijima kao vanjski suradnik na Katedri za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 2021. asistent je na istoj katedri. Dosad mu je objavljeno tridesetak književnih prijevoda, uključujući romane, zbirke poezije, publicističku literaturu te kazališne predstave. Među prijevodima, ističu se djela Henrika Ibsena, Augusta Strindberga, Kima Leinea, Toma Malmquista, Larsa Svendsena, Inger Christensen, Tove Ditlevsen i dr. Član je strukovno-umjetničkih udruga Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Društva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja te Hrvatskog društva pisaca.
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija preveo je djelo Leksikon svjetla i tame, Simona Strangera.

Nikola Vuletić (1979., Zadar) lingvist je i filolog koji se bavi proučavanjem povijesti jezičnih dodira na Jadranu i Mediteranu. Diplomirao je francuski i ruski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru, a usavršavao se na Sveučilištu u Barceloni. Od 2005. radi na Sveučilištu u Zadru. Uz znanstveni rad bavi se i prevođenjem sa španjolskog, katalonskog, galješkog i baskijskog. Dosad je preveo tri romana te priredio, u suradnji s drugim prevoditeljima, nekoliko antologija suvremenih galjeških i katalonskih pjesnika i pjesnikinja.

Suzana Kos (Zagreb, 1977.) diplomirala je bohemistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala. Na istom fakultetu zaposlena je na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti i predaje kolegije iz češke književnosti i kulture. Godine 2017. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docentice. Objavila je više izvornih znanstvenih radova i izlagala na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Većina znanstvenih članaka Suzane Kos posvećena je istraživanju češkog ženskog pisma, posebice suvremenih autorica, no i genezi češkog ženskog pisma od njegovih početaka u razdoblju češkog narodnog preporoda. Znanstveno i stručno se usavršavala na Karlovu sveučilištu u Pragu, Masarykovu sveučilištu u Brnu te u Zavodu za češku književnost Akademije znanosti Republike Češke. Kao recenzentica surađuje sa znanstvenim časopisom za svjetsku književnost „Književna smotra“. Urednica je izdanja monografije Povijest novije češke književnosti I. Češka književnost u tvorbi nacionalnog identiteta tijekom XIX. stoljeća autorice Katice Ivanković (Disput, 2015). Ovlašteni je sudski tumač za češki i engleski jezik. Bavi se prevođenjem s češkog i engleskog jezika.
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija prevela je djelo Spašavanje smrti, Lucie Faulerove.


Una Krizmanić Ožegović (Zagreb, 1983.) diplomirala je engleski jezik i književnost i povijest umjetnosti na Filzofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te završila dodatni studij portugalskog jezika i književnosti na istom fakultetu. Počela je prevoditi kratke priče 2008., a ubrzo nakon toga prevela je i svoj prvi roman s engleskog jezika, Savršeni špijun Johna le Carréa. Dugogodišnja je suradnica Festivala europske kratke priče, prijevodi su joj objavljeni u nekoliko časopisa, uključujući časopis sic! Sveučilišta u Zadru, Zarez, Asymptote i Eurozine. Osim književnog prevođenja ostvarila je niz suradnji s brojnim javnim, privatnim i nevladinim ustanovama i organizacijama poput Kulturtregera, Kontejnera, Udruge Mala filozofija, Arheološkog muzeja Osijek, Društva hrvatskih pisaca i dr. Radi i kao profesorica engleskog jezika. Stalno zaposlenje našla je kao administrativna asistentica. Članica je Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca.
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija prevela je djelo Duge noći u Caxiasu, Ane Cristine Silve.

U sklopu projekta Europa iznutra i izvana već nekoliko godina zaredom objavljujemo suvremene, nagrađivane romane suvremenih europskih autora kako bismo našoj publici približili književnu produkciju…
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana već nekoliko godina zaredom objavljujemo suvremene, nagrađivane romane suvremenih europskih autora kako bismo našoj publici približili književnu produkciju…
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana već nekoliko godina zaredom objavljujemo suvremene, nagrađivane romane suvremenih europskih autora kako bismo našoj publici približili književnu produkciju…
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana već nekoliko godina zaredom objavljujemo suvremene, nagrađivane romane suvremenih europskih autora kako bismo našoj publici približili književnu produkciju…
U sklopu projekta Europa iznutra i izvana već nekoliko godina zaredom objavljujemo suvremene, nagrađivane romane suvremenih europskih autora kako bismo našoj publici približili književnu produkciju…
Romani Hodočašće estonskog autora Tiita Aleksejeva i Primalja finske autorice Katje Kettu, dva su nova izdanja u našem izdavačkom programu. Riječ je o dvama književnim draguljima, ne samo zbog…
U sklopu projektnog programa Europa iznutra i izvana 2020. – 2021. u studenom 2020. smo objavili roman Bivše stvari portugalskog autora Bruna Vieire Amarala, a u ožujku 2021. roman Potpirivanje irske…
Pogledajte online-razgovor s Clemensom J. Setzom, autorom romana Indigo, održan 23. veljače 2021.U razgovoru su sudjelovali:Clemens J. Setz, autor romana IndigoDalibor Joler, prevoditeljDinko Kreho,…
Pogledajte online-razgovor s Alicijom Kopf, autoricom romana Brat od leda, održan 30.ožujka 2021.U razgovoru su sudjelovali:Alicia Kopf, autorica romana Brat od ledaLora Tomaš, književnica i…
Pogledajte online-razgovor s Brunom Vieirom Amaralom, autorom romana Bivše stvari, održan 4. svibnja 2021. U razgovoru su sudjelovali: - Bruno Vieira Amaral, autor - Marija Ott Franolić, književna…
Pogledajte online-razgovor s Tomom Malmquistom, autorom romana U svakom trenutku još smo živi, održan 18. svibnja 2021. U razgovoru su sudjelovali: - Tom Malmquist, autor - Stanislava Nikolić…
Pogledajte online-razgovor s Jan Carson, autoricom romana Potpirivanje, održanom 8. lipnja 2021. U razgovoru su sudjelovali: - Jan Carson, autorica romana - Marko Gregur, književnik i književni…