Prevođenje iznutra i izvana: Suzana Kos

Moja najveća ljubav i dalje ostaje Zvuk sunčanog sata Hane Andronikove.

Prevodite s češkoga već dugi niz godina. Posljednji Vam je prijevod suvremeni roman izvrsne češke autorice Lucie Falerove Spašavanje smrti. Kako biste, u najkraćim crtama, opisali taj roman?
Možda ovo neće zvučati kao dobar uvod, ali kao i na dosadašnjim promocijama i u razgovorima na ovu temu  na početku moram istaknuti da se radi o romanu koji nije za svakoga, i to prvenstveno zbog ozbiljne, bolne i teške teme kojom se bavi, a to je samoubojstvo i način na koji se i koliko uspješno možemo nositi s traumom odlaska drage i bliske osobe i osjećajem krivnje.

Lucie Faulerová, i sama vrlo mlada autorica, uspješno se uhvatila u koštac s temom od koje zaziru i stariji i iskusniji autori, i to s odmjerenom dozom ironije i humora te je stoga, usprkos temi, roman dobio i dašak lepršavosti, možemo reći čak i vrckavosti.

Glavna junakinja vodi nas kroz svoju prošlost i odrastanje obilježeno obiteljskim traumama, a njezina mladost samo još više naglašava dubinu provalije s kojom se suočava. Lucie Faulerová, i sama vrlo mlada autorica, uspješno se uhvatila u koštac s temom od koje zaziru i stariji i iskusniji autori, i to s odmjerenom dozom ironije i humora te je stoga, usprkos temi, roman dobio i dašak lepršavosti, možemo reći čak i vrckavosti. Roman je formalno promišljen do zadnjeg detalja, a iza njega stoji i velika količina istraživačkog rada. Valja spomenuti i jezičnu razigranost i reference na suvremeni svijet u kojem se krećemo, zbog čega ovaj roman  može dobro komunicirati i sa starijim, ali i s mlađim generacijama čitatelja.

Recepcija je toga romana vrlo dobra, naši čitatelji oduševljeni su načinom na koji autorica obrađuje jedan mračan unutarnji svijet protagonistkinje. Kakvo je Vaše čitateljsko iskustvo te knjige, ono koje dolazi prije prevoditeljskoga?
Kada sam krenula čitati roman, bila sam dosta skeptična, autorica na prvi pogled nerazumljiv, ali inovativan način raščlanjuje tekst. Glavna junakinja putuje vlakom, a zvukovi kretanja, zaustavljanja ili pak skretanja vlaka čine prekretnice u pripovijedanju.

Ovo je tek drugi roman Lucie Faulerove, no više je nego jasno da se radi o iznimno talentiranoj mladoj spisateljici koja se odvažila 'iskočiti iz tračnica' dominantnih književnih trendova.

No kako radnja odmiče, postaje vam jasan smisao tih formalnih rješenja, a i činjenica da autorica apsolutno u svakom trenutku potpuno kontrolira i usmjerava tekst. To rezultira gotovo filmskom dinamikom, brzim izmjenama scena, prošlosti i sadašnjosti, svijeta izvan i unutar glavne junakinje. Ovo je tek drugi roman Lucie Faulerove, no više je nego jasno da se radi o iznimno talentiranoj mladoj spisateljici koja se odvažila 'iskočiti iz tračnica' dominantnih književnih trendova.

Na čemu trenutno radite?
Trenutno prevodim roman Jaroslava Rudiša Nebo pod Berlinom. Sretna sam što je Hena prihvatila moj prijedlog i odlučila se za prijevod ovog romana odličnog češkog suvremenog autora koji je uvelike obilježio devedesete godine i početak našeg tisućljeća, a do sada nije prevođen kod nas. Rudiša sad već možemo svrstati i u klasike postranzicijske češke književnosti, a stilom se nastavlja na velike češke autore, poput Hašeka i Hrabala. On je tipično češki pripovjedni žanr gostioničarske anegdote osuvremenio u skladu s novim generacijskim trendovima, tekst je izrazito ritmičan i prožet referencama na suvremenu punk i rock glazbu, zbog čega ga kritičari često nazivaju i punk Hrabalom.

Imate li svoj omiljeni prijevod?
Moram priznati da sam dosad imala sreće i prevodila u pravilu tekstove koje bih i sama predložila za prijevod, no moja najveća ljubav i dalje ostaje Zvuk sunčanog sata Hane Andronikove. O tom sam romanu već pričala za ovaj projekt, ali moram još jednom istaknuti ovu nažalost prerano preminulu autoricu kao jednu od najboljih pripovjedačica s kojima sam se u svom čitateljskom i prevodilačkom stažu susrela.

Koji biste savjet dali budućim prevoditeljima s češkog, koji se u tome tek trebaju okušati?
Smatram da je za svakog prevoditelja važno da osvijesti važnost svoje uloge u komunikaciji između dvije kulture. Književno prevođenje važan je most koji doprinosi boljem razumijevanju i razvoju odnosa između dalekih i bliskih društava, a upoznajući druge bolje upoznajemo i same sebe.

Književno prevođenje važan je most koji doprinosi boljem razumijevanju i razvoju odnosa između dalekih i bliskih društava, a upoznajući druge bolje upoznajemo i same sebe.

Svaki budući prevoditelj također mora jako dobro poznavati svoj materinji jezik i svoju kulturu, a da bi se to postiglo, savjetovala bih svima da što više čitaju. Češki jezik i kultura su nam bliski i opća je predodžba da se lako razumijemo, no upravo u tome često leže zamke, stoga treba dobro otvoriti oči. I rječnike.

Serija intervjua dio je projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija.