Što čitamo u prosincu?
Sto ljudi – sto ćudi! Zato vam na samome početku prosinca donosimo tri posve različita romana, svakomu prema čitateljskim afinitetima: o jednoj zanimljivoj londonskoj dami, o imigrantu zatočenu u centru za azilante, i o kirurgu uvučenu u vrtlog nezgodnih životnih zbivanja. Bez brige, očekuje vas obilje humora – premda na račun prilično ozbiljnih tema.
Roman Gospođa Black djelo je spisateljice Olje Knežević, u čijem je središtu život londonske dame Valle, Crnogorke udane za bogata engleskog džentlmena. Kako se nositi s traumatičnom prošlošću, kako pokopati stare ljubavi, kako se pomiriti sa sobom? O svemu tome, i mnogo više, govori ovaj neobični roman.
Dvije deke, tri plahte nizozemskoga pisca iračkoga podrijetla, Rodaana Al Galidija, priča je o iračkome izbjeglici. Ili, bolje, o svim izbjeglicama. O onima koji, tražeći utočište, pomoć i utjehu, nailaze na zid hladne birokracije, kafkijanske procese i nerazumijevanje okoline. Ali pritom, nasreću, nisu izgubili smisao za humor. Sjajan prijevod potpisuje Svetlana Grubić Samaržija.
Možete biti najbolji u operacijskoj sali, a da vam operacija zvana život ipak nikako ne uspijeva… Upravo o tome kako je teže biti čovjek nego liječnik, govori i roman Kirurg češke autorice Petre Dvořákove. Što će Hynek Grabl učiniti kad naiđe na korupciju u zdravstvu, doma ga dočeka vječno nezadovoljna supruga i dvoje djece u pubertetu? Saznat ćete u ovom sjajnom romanu.
Čitajte nas, čitajte s nama!
GOSPOĐA BLACK
Kad se rodiš u maloj balkanskoj državi, namjesto srebrne žličice dobiješ gensko naslijeđe, recimo, kako ga je opisao Jens Bjorneboe u Povijesti bestijalnosti, oš-neš. Oštete te i prije nego što stasaš da uzmogneš, ne braniti se, nego nositi se s tim.
Neke od onih šugavih balkanskih ratnih godina, mlada Crnogorka u nevolji pobjegne iz zloglasnog kraja i, sretnim spletom okolnosti i svojih poželjnih osobina, nastani se u središtu Londona. Njezin otmjeni, šarmantni, uglađeni, znatno stariji i, tja, bogati muž, gospodin Black, divan je, sve dok nije… Imaju i tinejdžericu u pobuni, ponajviše protiv majke.
I šta će tad gđa Black: „Nemaš muda ni za sreću ni za nesreću. Ni za siromaštvo, ni bogatstvo. Sada si ‘nešto između’, ono najgore.
A ta mati, na pragu četrdesete, ulazi u rat s demonima iz vlastite prošlosti, s ponovnim pisanjem svoje „povijesti bestijalnosti”. Doduše, treba joj i strasti, uzbuđenja, pustolovina – pa što je snila… Malo se „muvala” s londonskom umjetničkom zvijezdom, malo sa zemljakom, romantičnim grubijanom meka srca (sic!) koji se bavi sumnjivo tajanstvenim poslom. Ispalo je da nije naučila poslovice predaka, kao npr.: tko s djecom liježe… tko s vragom tikve sadi...
I šta će tad gđa Black: „Nemaš muda ni za sreću ni za nesreću. Ni za siromaštvo, ni bogatstvo. Sada si ‘nešto između’, ono najgore. To te sad ždere jer godine prolaze i nećeš još dugo biti tako slatka, izgubit ćeš i tu osobinu. Biti slatka. Kakva glupost. Moraš odlučiti: što i gdje biti nakon slatkoće?”
U postojbinu… Iz grumena jeda, zažmi kaplju meda.
Jadranka Pintarić
DVIJE DEKE, TRI PLAHTE
Ovo je priča o iračkom izbjeglici. Zove se Samir Karim, ali to nije važno jer to nije njegovo pravo ime. Rođen je 1. srpnja, ali to nije njegov pravi rođendan. Živi u nizozemskome centru za tražitelje azila, ali ni to nije važno, jer svi su prihvatni centri isti. Ili nisu? Samir Karim upoznat će vas s pet stotina imigranata koji čekaju da im nizozemske vlasti dadu dozvolu boravka. Dok je ne dobiju, ne smiju raditi. Ne smiju se školovati. I ne smiju izostati s jutarnjeg prijavka. Neki čekaju tri, neki sedam, neki šesnaest godina; neki su u međuvremenu ondje umrli, a neki se rodili. Nitko od njih ne zna koliko će čekanje još trajati, ni kako ga skratiti. I premda su vrata centra otvorena, vanjski je svijet za njih zatvoren.
Neki čekaju tri, neki sedam, neki šesnaest godina; neki su u međuvremenu ondje umrli, a neki se rodili.
Ovo nije priča o iračkom izbjeglici. Ovo je priča o svim izbjeglicama, i o Europi u kojoj su protokoli i papiri važniji od ljudi. O Nizozemskoj i njezinim stanovnicima. Rodaan Al Galidi ispričao ju je glasom čovjeka koji se zna smijati. Jednostavno i toplo. Da se lako čita i teško zaboravlja.
KIRURG
U gradiću na rubu Češke kirurg Hynek Grábl profesionalno i vješto obavlja svoj posao u lokalnoj klinici. Zajednica ga poštuje, susjedi veličaju, a većina kolega prezire. Kod kuće ga pak s negodovanjem dočekuju nepovjerljiva žena, koju nikako ne uspijeva usrećiti, i dvoje tinejdžera, čijim se izazovnim odgojem ne stiže baviti. Unatoč problemima on uspijeva održati ravnotežu na svim planovima – sve dok mu se nad život ne nadvije sjena dobro čuvane tajne iz prošlosti, kada je slovio kao ugledni liječnik u glavnome gradu. Stiješnjen i pod pritiskom, kirurg se strmoglavljuje u spiralu pogrešnih odabira, s razornim posljedicama.
Dvořáková čitatelju primamljivo dočarava kompleksan i moralno upitan lik, suptilno se dotičući svih stereotipa koji se za njega neminovno vežu.
Pitak, dinamičan i napet, ovo je roman koji je Petru Dvořákovu potvrdio kao jednu od najčitanijih suvremenih spisateljica u Češkoj. Obrađujući milje koji mnogi idealiziraju, pritom i jezikom i stilom demistificirajući jednu od najcjenjenijih profesija, Dvořáková čitatelju primamljivo dočarava kompleksan i moralno upitan lik, suptilno se dotičući svih stereotipa koji se za njega neminovno vežu.