Šareni mjesec koji se kod nas tradicionalno obilježava karnevalima, plesom pod maskama, a (odnedavno) i srčekima, plišanim medekima te romantičnim planovima, šaren je i u Heni: i žanrovski, i stilski, i formom: na police stižu dva dramatična romana s istoka i jedna aromantična drama sa zapada…

Uvodni suspens nastavljamo najavom jeziva psihološkog trilera južnokorejske autorice You-jeong Jeong, bestselera Dobri sin. Tko se maskirao da nas zavede na krivi trag? Ne prevoditeljica: Una Krizmanić Ožegović sjajno je prenijela jezivu atmosferu.

Maske padaju i u romanu Bambusova stabljika nadarena Kuvajćanina Sauda Al Sanusija, dobitnika prestižnog „arapskog Bookera“, koji hrabro i oštro tematizira probleme filipinskih radnika u Kuvajtu. Priča o Joseu, mladiću poniklu iz braka siromašne Filipinke i bogata Kuvajćanina, njegovoj potrazi za osjećajem pripadnosti te borbi s dvojnim identitetom, secira vječno živog i sveprisutnog zloduha diskriminacije imigranata. Bliski istok približila nam je prevoditeljica Antonia de Castro Burica.

Tena Štivičić donosi u „mjesec ljubavi“ dramu 64, koju upravo igra sjajna glumačka ekipa Hrvatskog narodnog kazališta. A ona doista govori o ljubavi: partnerskoj, roditeljskoj, prijateljskoj, i o tome kako se naši odnosi i uloge dramatično mijenjaju kada poželimo postati roditelji. Posegnite za njome i prije odlaska u teatar.

DOBRI SIN

Uzornog studenta prava Han Yu-jina iz sna budi intenzivan miris, a kad konačno otvori oči, ima što i vidjeti – posve je prekriven tamnom, sasušenom krvlju. Uznemiren, shvaća da se ne sjeća ničega od prethodne večeri. Jeli doživio još jedan od svojih teških napadaja jer nije popio svoje lijekove? Krvavi tragovi nisu samo svuda po njemu, protežu se cijelom sobom i vode u prizemlje, gdje ga, kao u košmaru, dočekuje beživotno majčino tijelo. U maničnim satima koji slijede Yu-jin se pokušava prisjetiti detalja, uvjeravajući se da je sigurno izbila svađa, da je majka bila bijesna, da se morao braniti... U stan potom stiže i njegov brat, zatim teta, pa policija, a sjećanja polako izviru na površinu, otkrivajući mračnu prošlost cijele obitelji.

Stranice romana do samoga su kraja, i konačnog razrješenja, nabijene tihom tjeskobom i podmuklom napetošću.

Dobri sin dosad je najuspješniji triler You-jeong Jeong, koja ovdje maestralno oblikuje mogućnosti i zapreke nestabilna uma. Uma koji neprestano postavlja pitanja, koji se rasipa i sabire pa onda žestoko sukobljava s okolinom, ali i sa samim sobom. Stranice romana do samoga su kraja, i konačnog razrješenja, nabijene tihom tjeskobom i podmuklom napetošću.

64

Najjednostavnije rečeno, 64 je drama o ženama, muškarcima, djeci i roditeljima. Priroda je te odnose zamislila krajnje elementarno, ali svako ih doba neprestano nadograđuje i mijenja. Mladi bračni par u drami Tene Štivičić preispituje svoje uloge u partnerskim i obiteljskim odnosima, s naglaskom na pitanje je li imati djecu biološki ili društveni imperativ. Ionako nelaku odluku da postanu roditelji dodatno će im otežati proces medicinski potpomognute oplodnje čiji je ishod krajnje neizvjestan, što će lančano utjecati na njihov brak i druge odnose unutar obitelji.

Tena Štivičić navodi nas na promišljanje vlastitih obrazaca u pitanjima ljubavi, braka, karijere, socijalnog statusa, prijateljstva, emancipacije i roditeljstva.

Ovaj osnovni zaplet povod je za problematiziranje cijelog niza temeljnih društvenih postavki – od emocionalnih do egzistencijalnih, od krize braka do krize identiteta, od pitanja osobne slobode do prava na izbor, od pitanja tradicionalnih stereotipa i očekivanja okoline do samoće i izgubljenosti u kojoj se svaki pojedinac s tim očekivanjima nosi.

Svojim autentičnim stilom koji obiluje prigušenim humorom, suptilnom ironijom te jezgrovitim i uvjerljivim dijalozima, Tena Štivičić navodi nas na promišljanje vlastitih obrazaca u pitanjima ljubavi, braka, karijere, socijalnog statusa, prijateljstva, emancipacije i roditeljstva – obrazaca po kojima donosimo odluke koje, najblaže rečeno, mijenjaju život.
Marina Vujčić

BAMBUSOVA STABLJIKA

Junak ove priče zove se José Mendoza. Ali njegovo je ime i Isa Al Taruf. Na Filipinima je Arabo, u Kuvajtu Filipinac, i s tom će se dvojnom dijagnozom ovaj mladi čovjek boriti od rođenja. Premda je plod legalna braka, sklopljena između Josephine, filipinske sluškinje, i Rašida Al Tarufa, nasljednika kuvajtske obitelji, ni priznanje ni ljubav neće ga milovati. Njegovim je rođenjem ugled obitelji Al Taruf narušen i Josephine se prisiljena vratiti na Filipine zajedno s djetetom. Povratak je bolan iako Rašid obećava da će se brinuti o sinu i jednog ga dana pozvati k sebi u Kuvajt. No, kako to obično biva, život mrsi konce, pa kad José i dobije poziv, on ne stiže od oca, a kuvajtski se raj pretvara u šaku pijeska koji mu klizi kroz prste.

Al Sanusi pruža izrazom vrlo jednostavan, ali duboko emotivan i, što je najvažnije, autsajderski uvid u stroge kuvajtske društvene norme i običaje.

Nagrađena prestižnim arapskim Bookerom, Bambusova stabljika smiona je i provokativna knjiga. Saud Al Sanusi, mladi i progresivni kuvajtski pisac, u ovoj se fascinantnoj prozi ne bavi samo temom identiteta i pripadanja, nego prodire mnogo dublje, neustrašivo pišući o potlačenima te o nacionalnim, rasnim, klasnim i vjerskim pitanjima. Konstruirajući djelo kao roman u romanu, Al Sanusi ispovjednim glasom Joséa Mendoze pruža izrazom vrlo jednostavan, ali duboko emotivan i, što je najvažnije, autsajderski uvid u stroge kuvajtske društvene norme i običaje. Bambusova stabljika ujedno je i krik autora za promjenom i posveta nepriznatoj djeci stranih radnica, dobrodošlih u Zaljevske zemlje samo u svojstvu služinčadi.