Boris Vidović

Boris Vidović

Boris Vidović (Zagreb, 1961.) književni je prevoditelj i teoretičar filma. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Sveučilištu u Zagrebu i magistrirao književnost na Sveučilištu u Helsinkiju. S engleskog i talijanskog prevodio je prozu, poeziju i filmove, a danas prevodi uglavnom s finskog. Svojedobno je bio filmski i književni kritičar, suradnik na Filmskoj enciklopediji, a radio je i kao filmolog u Hrvatskoj kinoteci. Danas je zaposlen u Finskom audiovizualnom institutu u Helsinkiju. Radio je i kao honorarni predavač na Sveučilištu u Helsinkiju i tumač za hrvatski i bosanski jezik. S finskog je preveo više od deset knjiga. Član je Hrvatskog društva književnih prevoditelja. Živi u Helsinkiju.

U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija preveo je djelo Rekla je da se ne kaje, Tommija Kinnunena.

 
Dalibor Joler

Dalibor Joler

Dalibor Joler (Vinkovci, 1964.) diplomirao je njemački i francuski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stipendist je DAAD-a i Goethe-Instituta. Prevođenjem se kontinuirano bavi od 1990. godine. Suradnik je Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje gdje radi na prijevodu rječnika Duden Deutsches Universalwörterbuch na hrvatski jezik. Suradnik je Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža“ u sklopu projekta Osmojezični rječnik. Od 1992. do 1994. u Odjelu za međunarodne odnose MUP-a RH radio je kao stručni i konsekutivni prevoditelj. Od 1994. zaposlen je kao nastavnik njemačkoga i francuskoga jezika u I. gimnaziji u Zagrebu te mentor studentima germanistike i romanistike. Godine 1995. imenovan je stalnim sudskim tumačem za njemački i francuski jezik u Zagrebu. Prevodio različitu stručnu literaturu, a od 2000. godine pretežito se bavi književnim prevođenjem. Redoviti je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca i član suradnik Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a. Dosad su mu objavljeni prijevodi više od dvadeset romana, zbirki pripovjedaka i eseja te prijevodi stručne i publicističke literature.

Razgovor s prevoditeljem o iskustvu prevođenja romana Indigo pročitajte ovdje.

 
Daria Lazić

Daria Lazić

Daria Lazić (1988., Zagreb) diplomirala je kroatistiku i švedski jezik i kulturu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija usavršavala se na švedskom govornom području i godinu je dana provela na studentskoj razmjeni na Sveučilištu u Uppsali. Istovremeno je nastojala proširiti svoje znanje na druge skandinavske jezike te je po završetku studija u Zagrebu tri godine provela na Islandu i kao stipendistica islandske vlade završila preddiplomski studij islandskoga kao drugog jezika na Islandskome sveučilištu u Reykjavíku. Od 2018. godine zaposlena je kao asistentica u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a iste godine upisuje i poslijediplomski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu. Osim znanstvenog rada od 2017. kao vanjska suradnica sudjeluje u izvođenju nastave na Katedri za skandinavistiku, gdje drži predavanja o islandskom i danskom društvu i kulturi te izvodi kolegij Osnove islandskog jezika. Tijekom studija u Hrvatskoj i na Islandu pohađala je više prevoditeljskih kolegija i radionica, među čime se ističe suradnja na projektu prevođenja ulomaka iz djela švedskih pisaca u povodu Beogradskog sajma knjiga 2010. godine. Po povratku s Islanda ostvaruje joj se želja da se počne baviti književnim prevođenjem sa skandinavskih jezika te joj je dosad objavljen prijevod jednog islandskog romana.

Razgovor s prevoditeljicom o iskustvu prevođenja romana Dvoslojno staklo pročitajte ovdje.

 
Maja Weikert

Maja Weikert

Maja Weikert (Korčula, 1951.) književna je prevoditeljica s nizozemskog jezika. Magistrirala je anglistiku, slavistiku i germanistiku na Sveučilištu „Johann-Wolfgang-Goethe“ u Frankfurtu na Majni. Na tom istom sveučilištu bila je zaposlena kao lektorica za hrvatski jezik, a poslije zatvaranja slavistike u Frankfurtu na Sveučilištu „Friedrich-Otto“ u Bambergu. Honorarno je predavala hrvatski na Sveučilištu „Justus-von-Liebig“ u Giessenu, a od 2012. godine predaje kao vanjski suradnik na Sveučilištu „Johannes-Gutenberg“ u Mainzu. U Njemačkoj je stalni sudski tumač za hrvatski jezik. Prevodi nizozemske i flamanske knjige na hrvatski i bosanski jezik, dosad je prevela preko dvadeset knjiga. Na sajmu knjiga u Sarajevu 2012. godine nagrađena je književnom nagradom za prijevod (dijela) knjige U Evropi Geerta Maka.

Razgovor s prevoditeljicom o iskustvu prevođenja romana Noćni roditelji pročitajte ovdje.

 
Mišo Grundler

Mišo Grundler

Mišo Grundler (1988., Slatina) magistrirao je švedski i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prevodi sa švedskog, danskog, norveškog i engleskog jezika. Od 2011. godine radi kao prevoditelj na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje prevodi serije i filmove. Od 2015. godine predaje na književnim kolegijima kao vanjski suradnik na Katedri za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 2021. asistent je na istoj katedri. Dosad mu je objavljeno tridesetak književnih prijevoda, uključujući romane, zbirke poezije, publicističku literaturu te kazališne predstave. Među prijevodima, ističu se djela Henrika Ibsena, Augusta Strindberga, Kima Leinea, Toma Malmquista, Larsa Svendsena, Inger Christensen, Tove Ditlevsen i dr. Član je strukovno-umjetničkih udruga Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Društva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja te Hrvatskog društva pisaca.

U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija preveo je djelo Leksikon svjetla i tame, Simona Strangera.

 
Nikola Vuletić

Nikola Vuletić

Nikola Vuletić (1979., Zadar) lingvist je i filolog koji se bavi proučavanjem povijesti jezičnih dodira na Jadranu i Mediteranu. Diplomirao je francuski i ruski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru, a usavršavao se na Sveučilištu u Barceloni. Od 2005. radi na Sveučilištu u Zadru. Uz znanstveni rad bavi se i prevođenjem sa španjolskog, katalonskog, galješkog i baskijskog. Dosad je preveo tri romana te priredio, u suradnji s drugim prevoditeljima, nekoliko antologija suvremenih galjeških i katalonskih pjesnika i pjesnikinja.

 
Suzana Kos

Suzana Kos

Suzana Kos (Zagreb, 1977.) diplomirala je bohemistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala. Na istom fakultetu zaposlena je na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti i predaje kolegije iz češke književnosti i kulture. Godine 2017. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docentice. Objavila je više izvornih znanstvenih radova i izlagala na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Većina znanstvenih članaka Suzane Kos posvećena je istraživanju češkog ženskog pisma, posebice suvremenih autorica, no i genezi češkog ženskog pisma od njegovih početaka u razdoblju češkog narodnog preporoda. Znanstveno i stručno se usavršavala na Karlovu sveučilištu u Pragu, Masarykovu sveučilištu u Brnu te u Zavodu za češku književnost Akademije znanosti Republike Češke. Kao recenzentica surađuje sa znanstvenim časopisom za svjetsku književnost „Književna smotra“. Urednica je izdanja monografije Povijest novije češke književnosti I. Češka književnost u tvorbi nacionalnog identiteta tijekom XIX. stoljeća autorice Katice Ivanković (Disput, 2015). Ovlašteni je sudski  tumač za češki i engleski jezik. Bavi se prevođenjem s češkog i engleskog jezika.

U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija prevela je djelo Spašavanje smrti, Lucie Faulerove.

 
Una Krizmanić Ožegović

Una Krizmanić Ožegović

Una Krizmanić Ožegović (Zagreb, 1983.) diplomirala je engleski jezik i književnost i povijest umjetnosti na Filzofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te završila dodatni studij portugalskog jezika i književnosti na istom fakultetu. Počela je prevoditi kratke priče 2008., a ubrzo nakon toga prevela je i svoj prvi roman s engleskog jezika, Savršeni špijun Johna le Carréa. Dugogodišnja je suradnica Festivala europske kratke priče, prijevodi su joj objavljeni u nekoliko časopisa, uključujući časopis sic! Sveučilišta u Zadru, Zarez, Asymptote i Eurozine. Osim književnog prevođenja ostvarila je niz suradnji s brojnim javnim, privatnim i nevladinim ustanovama i organizacijama poput Kulturtregera, Kontejnera, Udruge Mala filozofija, Arheološkog muzeja Osijek, Društva hrvatskih pisaca i dr. Radi i kao profesorica engleskog jezika. Stalno zaposlenje našla je kao administrativna asistentica. Članica je Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca.

U sklopu projekta Europa iznutra i izvana koji sufinancira Europska unija prevela je djelo Duge noći u Caxiasu, Ane Cristine Silve.