EUROPA IZNUTRA I IZVANA 2018-2019
Ana Cristina Silva
Ana Cristina Silva (Vila Franca de Xira, 1964.) portugalska je sveučilišna profesorica i spisateljica. Doktorirala je psihologiju na Sveučilištu u Bragi. Svoj prvi roman objavila je 2002. godine pod naslovom Mariana, Todas as Cartas. Od 2008., kada joj je izašao roman As Fogueiras da Inquisicao, usredotočuje se na povijesne teme u svojoj prozi. Za roman Reido Monte Brasil (2012.) dobila je nagradu „Urbano Tavares Rodrigues“. Triput je nominirana za veliku portugalsku nagradu „Fernando Namora“, a 2017. napokon joj je dodijeljena za roman A Noite Nao e Eterna. Godine 2019. izlazi njezin roman Duge noći u Caxiasu, uz pohvale kritike i publike.
Annette Bjergfeldt
Annette Bjergfeldt danska je pjevačica, kantautorica i spisateljica. Iznimno uspješna u glazbenim vodama, bila je dvaput nominirana za nagradu „Grammy“ i trinaest puta za „Danish Music Award“. Četiri je godine bila na turneji po Sjedinjenim Američkim Državama i surađivala s poznatim svjetskim glazbenicima, poput američke gitarističke ikone Jerryja Douglasa i Eddija Readera. Podučava kreativno pisanje u Danskoj i na Grenlandu, među ostalim i na Rhythmic Music Conservatory u Kopenhagenu. Njezini tekstovi odražavaju neupitan književni talent, što se potvrđuje debitantskim romanom Kad ti život da nilske konje, objavljenim 2020. godine, kojim je zaslužila priznanje danske kritike i naklonost publike. Prava na roman prodana su u tridesetak zemalja.
Borut Kraševec
Borut Kraševec suvremeni je slovenski pisac i prevoditelj. Rođen je u Ljubljani 1973. godine, studirao je komparativnu književnost i ruski jezik, no posve se, prekinuvši studij, posvetio prevođenju s ruskoga jezika. Objavio je više od 45 prijevoda s ruskog: s područja filozofije, teorije književnosti, vjerske misli i lijepe književnosti. Godine 2004. dobio je nagradu za najboljeg mladog prevoditelja (prijevod romana Čapaev i praznina Viktora Pelevina), a 2014. godine dodijeljena mu je „Sovretova nagrada“ za prijevod djela istoga autora, Sveta knjiga vukodlaka. Umijeće pisanja dokazao je i svojom prozom, koju je objavljivao u časopisu Literatura i na web-portalu Vrabec anarhist. Prvijenac Agni, objavljen u Sloveniji 2020. godine, na Slovenskom knjiškom sajmu 2020. godine proglašen je najboljim debitantskim djelom godine, a godinu kasnije ovjenčan je i uglednom Kresnikovom nagradom.
Dimitri Rouchon-Borie
Dimitri Rouchon-Borie francuski je pisac, rođen 1977. godine u Nantesu. Kao novinar u dnevnom listu Le Telegramme, bavi se temom procesuiranja zločina, a njegov je rad urodio i knjigom kronika pravnih slučajeva Au tribunal, chroniques judiciaries (2018.). Kao romanopisac, debitirao je 2021. godine romanom-ispoviješću jednoga ubojice, pod naslovom Demon na Vučjem brdu, koji mu je iste godine priskrbio mnogobrojne ugledne nagrade, među kojima treba istaknuti nagradu Belgijske radiotelevizije i finale Goncourtove nagrade za književnost.
Elena Medel
Elena Medel (Cordoba, 1985.) suvremena je španjolska autorica. Do svoga debitantskog romana Čudesa (2020.) priznanje publike i kritike već je stekla trima lirskim i dvjema esejističkim zbirkama. Za pjesništvo je ovjenčana nagradom „Loewe“ za mlade pjesnike te nagradom Zaklade „Princesa de Girona“. Utemeljiteljica je i direktorica izdavačke kuće La Bella Varsovia te voditeljica projekta Cien de Cien, u čijem su fokusu suvremene španjolske pjesnikinje i njihova vidljivost na književnoj sceni. Prema izboru magazina Publishers Weekly jedna je od dvanaest najvažnijih španjolskih spisateljica i prva je žena kojoj je dodijeljeno priznanje „Francisco Umbral“ za književnost, a roman Čudesa dosad je preveden na desetak svjetskih jezika.
Gerda Blees
Gerda Blees, suvremena nizozemska autorica, rođena je 1985. godine. Studirala je umjetnost na Akademiji Gerrit Rietveld. Kao književnica debitirala je 2017. godine zbirkom kratkih priča pod naslovom Aan doodgaan dachten we niet (We Didn’t Think About Dying). Svestranost iskazuje objavljujući zbirku poezije Dwaallichten (Wandering Lights) već iduće godine, a 2020. slijedi roman Mi smo svjetlost, koji je izazvao unisono oduševljenje nizozemske kritike. Nagrađen je nizozemskom nagradom „Dutch Booksellers' Award“ za 2021. godinu, nominiran za prestižnu nagradu „Libris Literature“, a iste je godine okrunjen i Europskom nagradom za književnost.
Gertraud Klemm
Gertraud Klemm (Beč, 1971.) suvremena je austrijska spisateljica čija je proza natopljena feminističkim revoltom i potragom za pravdom. Po struci biologinja, a sve do 2005. i službenica u Uredu za kontrolu vode grada Beča, u svojim romanima istražuje različite fasete bivanja ženom u suvremenom svijetu – od problema odrastanja do nevolja zrelosti u romanu Herzmilch; ženske plodnosti i posvajanja djece u romanu Muttergehäuse, pa sve do ženskog starenja u romanu Aberland i položaja žene u književničkom miljeu u najnovijem romanu pod nazivom Hippocampus. Klemm je dosad objavila pet romana, knjigu eseja, dnevničke zapise, zbirku kratkih priča i nekoliko hibridnih knjiga u kojima njezine književne radove dopunjuju likovni radovi drugih umjetnica. Za tada još neobjavljeni tekst Ujjayi – kasnije poglavlje svog drugog romana – godine 2014. dobila je nagradu „Ingeborg Bachman“, roman Aberland donio joj je nominaciju za „Deutsches Buchpreis“ (2015.), a roman Herzmilch dobitnik je nagrade za najbolji romaneskni debi (2015.) te je nominiran za nagradu Europske unije za književnost. Među mnogima treba izdvojiti i austrijsku nacionalnu „Outstanding Artist Award für Literatur“ (2020.) te nagradu „Ernst Toller“ (2021.), kojom se odaje priznanje politički angažiranim autorima.
Lucie Faulerová
Lucie Faulerová, rođena 1989. godine, češka je spisateljica, urednica i scenaristica. Diplomirala je bohemistiku na Sveučilištu Palacký u Olomoucu. Već je svojim debijem, romanom Lapači prachu, izdanim 2017. godine, privukla pozornost kritike – nominirana je za najvažniju češku nagradu „Magnesia Litera“ te za nagradu za mlade autore „Jiří Orten“. Roman je ubrzo preveden na nekoliko jezika. S poznatom češkom umjetnicom Kateřinom Šedom surađivala je na knjizi BRNOX – Průvodce brněnským Bronxem (BRNOX – A guide to Brno’s Bronx), otkrivajući četvrt Brna na socijalnoj margini. Za svoj su rad 2016. godine autorice dobile nagradu „Magnesia Litera“ za žurnalistiku. Posljednji roman, Djeva smrti, također je nominiran za „Magnesiju Literu“ u kategoriji najboljeg proznog djela i dobitnik je Europske nagrade za književnost 2021. godine.
Marco Balzano
Marco Balzano (Milano, 1978.) suvremeni je talijanski romanopisac i pjesnik. Doktorirao je književnost radom o Giacomu Leopardiju, a debitirao je 2007. zbirkom poezije Particolari in controsenso. Tri godine poslije debija objavio je prvi roman Il figlio del figlio, za koji je dobio nagradu za najbolje debitantsko djelo „Premio Letterario Corrado Alvaro“. 2013. godine dodijeljena mu je jedna od najprestižnijih talijanskih književnih nagrada, „Premio Flaiano“ za roman Pronti a tutte le partenze, a do danas je osvojio više od deset književnih nagrada, od kojih se posebno ističu „Premio Bagutta" (2019.), „Prix Méditerranée“ (2019.) i „Campiello“ (2015.). Godine 2018. godine bio je finalist nagrade „Strega“s romanom Ostajem ovdje. Živi i radi u Milanu: profesor je književnosti, surađuje s radijem, piše za kulturnu rubriku novina Corriere della Sera i predaje u školi. Njegov najnoviji roman, Kad se vratim, izašao je u nakladi Einaudi 2021. godine i svojom temom – ženskom ekonomskom emigracijom – osvojio glasove kritike.
Megan Nolan
Megan Nolan mlada je irska autorica (rođena 1990. godine u Waterfordu). Studirala je francuski jezik i medije na dublinskom Trinity Collegeu. Njezini su eseji, kritike i fikcija objavljivani u The New York Timesu, The White Reviewu, The Sunday Timesu, The Village Voiceu, The Guardianu i u antologiji Winter Papers. Stalna je kolumnistica časopisa I newspaper, Huck Magazinea i New Statesmana. Debitirala je romanom Djela iz očaja, objavljenim 2021. godine. Svježinom i iskrenošću Nolan progovara o toksičnoj ljubavi, fiksaciji i ranjivosti, čime je osvojila kritiku i publiku, i ušla u izbor za „Dublin Literary Award“ te za nagradu „Sunday Times Young Writer of the Year“. Časopis The Guardian njezin je roman uvrstio među deset najboljih debitantskih djela 2021. godine.
Mikołaj Łoziński
Mikołaj Łoziński (r. 1980.) poljski je pisac i scenarist. Njegov debitantski roman Reisefieber (2006.) u Poljskoj je dobio jedno od važnijih priznanja, „Nagradu Kościelskih“, zadobio popularnost u publike, nominiran je za najvažniju poljsku književnu nagradu „Nike“ i preveden na pet jezika. Već sljedeći roman, pod naslovom Książka, osvojio je uglednu nagradu „Paszport Polityki“ (2011.). Łoziński je glas novoga poljskog naraštaja, svestrani milenijalac-erudit: radio je kao soboslikar, prevoditelj na francusko-njemačkoj televiziji, fotograf, izlagao je u galerijama, pisao scenarije, a autor je i zbirke basna za djecu, Bajki dla Idy. Njegov roman Stramer, objavljen 2019. godine, bio je nominiran za nagradu „Nike“ te ušao u finale Književne nagrade Srednje Europe „Angelus“.
Nina Wähä
Nina Wähä rođena je u Stockholmu 1979. godine. Svestrana Wähä bavila se glumom, a švedskoj je javnosti poznata i kao pjevačica indie-grupe Lacrosse. Debitirala je 2007. godine hvaljenim romanom S som i syster (S for Sister). Njezin je drugi roman, Titta inte bakåt! (Don't Look Back), objavljen tri godine kasnije, odjeknuvši među publikom i kritikom, no pravi je uspjeh požela godine 2019. trećim romanom Testament, kojim je dospjela u sam vrh liste najčitanijih švedskih autora u 2020. godini, s više od 120 000 prodanih primjeraka. Djelo joj je priskrbilo jednu od najvažnijih švedskih nagrada za književnost – „Swedish Radio's Literature Prize“ – i našlo se u izboru za niz književnih nagrada, od kojih se ističu „August“, „Norrland Literature Prize“ i „Vi's Literature Prize“ i francuska nagrada za prijevodnu prozu „Prix Femina Étranger“. U međuvremenu joj je izašao i novi roman pod naslovom Babetta.
Petar Andonovski
Petar Andonovski jedan je od svježih glasova regionalne književnosti. Suvremeni makedonski pisac rođen je 1987. u Kumanovu, diplomirao je opću i komparativnu književnost na Filološkome fakultetu u Skoplju, a kao pisac-rezident boravio je u Austriji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Crnoj Gori. Njegovo je prvo djelo zbirka poezije Mentalen prostor, objavljena 2008. godine, no danas se uglavnom bavi prozom, koja je odlično primljena u Makedoniji. Za svoj drugi roman, Teloto vo koe treba da se živee, uz niz sjajnih kritika, dobio je 2015. godine nacionalnu nagradu „Roman godine“. Godine 2020. dodijeljena mu je Europska nagrada za književnost za novi roman – Strah od barbara, koji je preveden i na engleski jezik. Autor trenutačno radi za makedonsku izdavačku kuću Polica i – piše.
Simon Stranger
Simon Stranger (Oslo, 1976.) norveški je književnik. Studirao je filozofiju na Sveučilištu u Oslu te završio jednogodišnji tečaj pisanja fikcije, najpoznatiju školu kreativnog pisanja u Norveškoj – Forfatterstudiet i Bø. Piše uglavnom prozu, a dosad je objavio šest romana, šest ilustriranih knjiga za djecu i tri romana za mlade. Njegova su djela prevedena na više od dvadeset jezika. Roman Leksikon svjetla i tame (2018.), inspiriran poviješću kuće koja je tijekom II. svjetskog rata služila kao sjedište Gestapa, priskrbio mu je prestižnu nagradu „Norvegian Booksellers’ Prize, kao i „Riksmål Prize“, a prava su prodana u dvadeset i dvjema zemljama. Njegov najnoviji roman, 304 dager (304 dana) izašao je 2021. godine. Stranger živi i radi u Norveškoj.
Tommi Kinnunen
Tommi Kinnunen (Kuusam, 1973.) suvremeni je finski pisac. Njegov debitantski roman Na križanju četiriju cesta (2014.) doživio je neočekivani uspjeh i brojne nagrade, a uspješno je adaptiran u kazališnu predstavu i operu. Njegov drugi roman, Lopotti (2016.), dospio je u uži izbor za prestižnu nagradu „Finlandia“. Publika je toliko nestrpljivo očekivala njegovu treću knjigu, Pintti, da je postala hit i prije samoga objavljivanja 2018. godine. Roman Rekla je da se ne kaje, izdan 2020. godine, osvojio je dvije važne finske nagrade – „Minna Canth“ i „Suomalainen Kirjakauppa“ te se našao u užem izboru za nagradu „Finlandia“. Ljubimac publike, kojega nazivaju i finskom Elenom Ferrante, u Finskoj je toliko čitan da naklade njegovih knjiga rastu i do nevjerojatnih 150 000 primjeraka. Živi u Finskoj i radi kao profesor finskoga jezika i književnosti.