Znam kakva je situacija u Hrvatskoj. Nažalost, tako je i kod nas u Poljskoj
Početak je 20. stoljeća i Nathan se iz Amerike vratio u Tarnów, industrijski grad na jugu Poljske, u kojem polovicu stanovništva čine Poljaci, a drugu polovicu Židovi. Njega i njegovu veliku ljubav Rywku zatječemo u tijesnu stanu sa šestero djece. Vrijeme je to u kojem vladaju siromaštvo i nezaposlenost. Za razliku od oca, koji uspijeva upropastiti svaki posao, djeca su inteligentna i snalažljiva. Kroz mnoge godine svatko od njih pronalazi svoje mjesto: netko u ljubavi, netko u poslu, a neki u politici. Međutim, antisemitizam je sve izraženiji, priče o nadolazećem ratu sve su glasnije. Znaju li Strameri što ih čeka? Ovo je kratki sinopsis romana “Stramer” poljskoga književnika Mikołaja Łozińskog, autorove posvete svojoj “izbrisanoj” obitelji – Stramer (poljski - snažan, robustan) bilo je prezime njegova djeda s očeve strane, izbrisano u Drugom svjetskom ratu, kao što je izbrisano gotovo kompletno židovsko stanovništvo u Poljskoj. No Łoziński ga je odlučio vratiti u tu zemlju i zadržati tamo, barem u književnosti. Osam je godina pisao ovaj roman, kopao po arhivima, razgovarao sa svjedocima.
Cijeli intervju pročitajte na express.24sata.hr
Predstavljen roman Elene Medel ‘Čudesa’ u izdanju Hena coma
Suvremena autorica i priznata pjesnikinja Elena Medel predstavila je svoj debitantski roman o ženama radničke klase u Španjolskoj pod nazivom 'Čudesa' iz 2020. u izdanju nakladnika Hena com jučer u caffe baru i galeriji Botaničar.
Cijeli tekst pročitajte na tportal.hr
Alicijin život niz je nesretnih slučajeva i loših odabira…
Debitantski roman španjolske književnice Elene Medel politički je i poetički nabijeno štivo o ženama španjolske radničke klase. Ovo je također roman o novcu, o nedostatku novca, o tome koliko novac oblikuje odluke, društvo i mentalna stanja.
Cijeli tekst pročitajte na jutarnji.hr
Ulomak iz romana Demon s Vučjeg brda
Inače ne volim govoriti o Vučjem brdu. Tamo se rodio Demon i tamo me zarobio. Ali da sve to moram prešutjeti, bilo bi kao da mi je zauvijek ukrao dušu, a još više kao da mi je oteo priču.
Ulomak iz romana pročitajte na matica.hr
Recenziju romana pročitajte na matica.hr
“Čovjek bježi kako može, a ne gdje želi.”
Nathan Stramer iz Amerike se vratio svojoj nekadašnjoj ljubavi Rywki, bez novaca i samo s kožnim remenom, oproštajnim poklonom od brata kojeg više nikada nije vidio. Pisali su si pisma puna obećanja kako će se vidjeti, ali sve je ostalo na tome. Nathan je u govoru često ubacivao američke riječi i maštao o nekom boljem životu koji je mogao živjeti samo da se nije ukrcao na taj brod koji ga je vratio u Tarnów. Nezadovoljan prvenstveno samim sobom stalno je čekao da se zalomi kakav dobar posao koji će im život pretvoriti u bajku. Kad bi mu propali svi poslovni planovi, legao bi u krevet na tjedan dana i ne bi ustajao. Rywka i njezino šestero djece nastavili su za to vrijeme sa uobičajenim životom, bez Nathanovom vikanja i mahanja američkim remenom.
Cijeli osvrt pročitajte na lamonabooks.com
Matija Ivačić: JURI VLAK, A U NJEMU – MRAK / Lucie Faulerová
„Ide, ide vlak, k’o ptica siječe zrak“, glasi rečenica koja otvara roman češke prozaistice Lucie Faulerove (1989.) Spašavanje smrti (Smrtholka). Faulerová je 2021. za njega primila Nagradu Europske unije za književnost, a u Češkoj niz pohvalnih kritika, ne bez razloga. Njezin tekst krase narativna fluidnost i ritmičnost, uvjerljivo premrežavanje sadašnjosti s nitima iz prošlosti, pretresanje „velikih“ životnih tema koje, zahvaljujući ironijskom odmaku i (crnom) humoru, nasreću ne djeluje nasrtljivo, preuzetno. Spašavanje smrti roman je lika, odnosno introspekcije: Faulerová donosi intimnu priču u čijem je središtu pripovjedačica Mári, punim imenom Marie. Mári je mlada žena koju pratimo u vožnji vlakom tijekom koje se suočava s vlastitom prošlošću i vlastitim demonima, a u svemu tome ne nedostaje bizarnosti i pomaknutosti, što nekako i ne čudi previše jer svaki je život, kad ga se stavi pod lupu, na svoj način pomaknut. Márin, istina, nešto više od uobičajenoga, mjestimice na granici s prezasićenošću, ali Faulerová je, nasreću, u tim situacijama na vrijeme obuzdala maštu izbjegavši skliznuće u isforsiranost.
Cijelu kritiku pročitajte na https://www.stav.com.hr/
‘Čudesa’: Čudesan izlet u prozu
Elena Medel nagrađivana je pjesnikinja, utemeljiteljica i direktorica izdavačke kuće La Bella Varsovia orijentirane uglavnom na poeziju i, čini se, sve oko nje i sve što joj je važno na neki je način povezano s poezijom. Ipak, prije tri godine Medel je odlučila napraviti odmak i zakoračiti u prozu. Ovaj mali izlet rezultirao je romanom Čudesa (Las maravillas – uistinu, malo je riječi koje na španjolskom ne zvuče bolje nego na bilo kojem drugom jeziku) koji je odmah privukao pažnju – kako na domaćem terenu, tako i izvan granica Španjolske.
Cijelu preporuku pročitajte na booksa.hr
Njegovateljice s Istoka pogodna su roba za izrabljivanje. Balzano im je ovim romanom odao počast
Italija je europska zemlja s najvećim postotkom populacije starije od 65 godina – 23,5. Nije stoga čudno što se i u našoj književnosti pojavljivala tema života žena koje s Istoka dolaze biti njegovateljice starima, bolesnima, dementnima, nemoćnima. Njima je to zadnji izbor posla za opstanak, a obiteljima ostarjelih jeftina radna snaga koju po potrebi, jer često rade na crno, mogu i izrabljivati. Uvijek su to tužne priče.
Cijelu kritiku pročitajte na jutarnji.hr
Kad se vratim – Marco Bolzano – obiteljska drama iz tri perspektive - što je to “talijanska bolest”
Gotovo da svatko od nas poznaje bar jednu ženu koja je otišla van domovine čuvati starije ljude, brinuti o njima. Novi roman sjajnog talijanskog književnika Marca Bolzana nakon prethodnog "Ostajem ovdje" govori upravo o tom "egzodusu" žena koje zarađuju u stranim zemljama ne bi li pružile bolji život djeci. I, potvrdio je što sam pomislila kad sam čula da je preveden novi Bolzanov roman - pročitat ću ga u dahu. Tako je i bilo, i potpuno me "zarobila" obiteljska drama "Kad se vratim" spričana iz tri perspektive jedne rumunjske obitelji.
Cijelu recenziju pročitajte na citajknjigu.com
Knjiga “Strah od barbara” strši među konkurencijom. Kakvo čudo na samo stotinjak stranica.
“Barbar uopće nije onaj tko vjeruje da postoji barbarstvo, barbar je onaj tko vjeruje da neka populacija ili neko biće ne pripadaju potpuno ljudskom rodu i da zaslužuju tretman kakav bi on odlučno odbio da se primijeni na njega... Nijedna kultura nije sama po sebi barbarska, nijedan narod nije konačno civiliziran; svi mogu postati bilo jedni bilo drugi, to je svojstvo ljudske vrste.” Tako je pisao veliki bugarsko-francuski mislilac opće prakse Cvetan Todorov (1939.-2017.) u knjizi “Strah od barbara”, djelu koje se bavi sudarima različitih kultura. Makedonski pisac Petar Andonovski (rođen 1986.) napisao je roman istoga naslova, koji jednako tako strah od barbara tumači kao strah od Drugih.
Cijelu kritiku pročitajte na slobodnadalmacija.hr