Otrovno duhovit feminizam

Svako oslobođenje počinje (auto)destrukcijom. Mi – žene – mislimo da počinje vikanjem i definicijom nasilja, ali kad se žrtva oslobađa ona zapravo uništava. Odnose, establišment, društvene uloge, identitet, brak, majčinstvo, priznanja i, da, umjetnost. Da bi se žena oslobodila, mora biti Šakti koja naginje prema Kali – u austrijskom patrijarhatu, na ustajaloj književnoj sceni koja favorizira žene samo ako su mlade, mršave i talentirane za baš sve, Šakti se zove Elvira. Prebacilo ju je nakon što joj je umrla prijateljica, tragična feministkinja čije je romane i drame snobovska literarna scena prezirala.

Cijelu recenziju pročitajte na najboljeknjige.com

Povratak u najmračnije razdoblje - Booksa

Bilo bi lijepo da je Leksikon svjetla i tame Simona Strangera djelo čiste fikcije, da su likovi kao što su Henry Oliver Rinnan plod autorove mašte, ali svi znamo da nije tako. Bilo bi također lijepo da u našoj povijesti nije bilo velike tragedije koja će njemačkog umjetnika Guntera Demniga nadahnuti na pokretanje projekta Stolpersteine – kamenje spoticanja, ali Holokaust se na žalost dogodio, duboko je urezan u našu povijest i Demingove brončane pločice s ugraviranim imenima Židova – žrtava nacističkog terora, razasute su, tj. ugrađene u pločnike diljem europskih gradova. Prvi kamen spoticanja u Zagrebu postavljen je prije nepune dvije godine i to ispred kuće u Gundulićevoj 29 gdje je živjela Lea Deutsch – šesnaestogodišnja židovska djevojka koja je 1943. umrla u stočnom vagonu prilikom deportacije u Auschwitz.

Iva Biondić s femme terrible austrijske suvremene književnosti Gertraud Klemm

Čitajući “Hippocampus” Gertraud Klemm bila sam malo ljuta zbog njenog bijesa. Skroz mi se svidjelo da piše bezobrazno, ono što bi se reklo – bez dlake na jeziku, ali kao deklarirana-feministica-sa zadrškom, strašno me iritira da se žene moraju protiv patrijarhata primarno buniti i boriti bijesom i agresijom. Možda je to moj patrijarhatom izazvan urođeni poremećaj, ali ja osjećam susramlje kad su žene agresivne i smatraju da će beskompromisnim, okrutnim napadom na muški rod nekako uravnotežiti silnu rodnu neravnotežu.

Cijeli intervju pročitajte na journal.hr

SIMON STRANGER: ‘Mržnja iz ere nacizma nastavlja živjeti i uzrokuje nasilje i smrt’ - Nacional

Radnja je to romana ‘’Leksikon svjetla i tame’’ norveškog književnika Simona Strangera koju je Hena-com objavila u Hrvatskoj. Priča o Rinannovoj bandi je stvarna i on je zaista bio jedan od najokrutnijih norveških kolaboracionista nacističkog pokreta. Simon Stranger rođen je u Oslu 1976., studirao je filozofiju na Sveučilištu u Oslu te završio jednogodišnji tečaj pisanja fikcije, najpoznatiju školu kreativnog pisanja u Norveškoj – Forfatterstudiet i Bø. Piše uglavnom prozu, a dosad je objavio šest romana, šest ilustriranih knjiga za djecu i tri romana za mlade. Njegova su djela prevedena na više od dvadeset jezika. Roman ‘’Leksikon svjetla i tame’’, inspiriran poviješću kuće koja je tijekom Drugog svjetskog rata služila kao sjedište Gestapa, priskrbio mu je prestižne nagrade „Norvegian Booksellers’ Prize’’ i „Riksmål Prize“, a prava su prodana u dvadeset i dvije zemlje. Njegov najnoviji roman, ‘’304 dager’’ (304 dana) izašao je 2021. godine.

Intervju pročitajte na nacional.hr

Leksikon svjetla i tame - Večernji list

Zagrebački Hena com svoje je novo, treće izdanje izdavačkog projekta Europa iznutra i izvana započeo romanom poznatog norveškog autora Simona Strangera “Leksikon svjetla i tame”. Roman je s norveškoga preveo Mišo Grundler, a uredio ga je Hrvoje Kovač. I njegov naslov može nas podsjetiti na roman Amosa Oza “Priča o ljubavi i tmini”, a sličnost tu ne staje. U svom nagrađivanom povijesnom romanu snažnog dokumentarističkog naboja Stranger se bavi židovskom obitelji iz Rusije koja se našla u Norveškoj u vrijeme Drugog svjetskog rata, a nije se na vrijeme izmakla u Švedsku. Priča počinje smrću Hirscha Komissara, rođenog 1887. godine, uhićenog u siječnju 1942. godine, a ubijenog u logoru Falstad u listopadu 1942. godine. Autor već na samom početku ove proze ističe poznatu tradicionalnu židovsku izreku prema kojoj svaki čovjek umire dvaput. Prvi put kada mu srce prestane kucati i ugase mu se sinapse u mozgu, a drugi kada mu se prestane izgovarati ime, dakle kada utone u zaborav i kada ga on prekrije.

Cijelu recenziju pročitajte na večernji.hr

‘Europa iznutra i izvana 2022.–2023.’

Henin projekt 'Europa iznutra i izvana 2022.–2023.' usmjeren je na prevođenje, publikaciju, promociju i distribuciju 15 nagrađivanih ili hvaljenih romana suvremenih europskih autora, od kojih su mnogi nepoznati domaćoj publici. Riječ je redom o romanima koji su postigli velike uspjehe u svojim matičnim zemljama, a u sklopu projekta Hena će do kraja 2023. godine u Hrvatskoj predstaviti nova djela idućih autora i autorica: Simon Stranger (Norveška), Gertraud Klemm (Austrija), Elena Medel (Španjolska), Nina Wähä (Švedska), Annette Bjergfeldt (Danska), Lucie Faulerová (Češka), Petar Andonovski (Makedonija), Mikołaj Łoziński (Poljska), Marco Balzano (Italija), Gerda Blees (Nizozemska), Tommi Kinnunen (Finska), Ana Cristina Silva (Portugal), Megan Nolan (Irska), Dimitri Rouchon-Borie (Francuska) i Borut Kraševec (Slovenija).
O trećem nastavku serijala, prijevodnoj književnosti te statusu hrvatskih pisaca na inozemnom tržištu razgovarali smo s književnim urednikom Hrvojem Kovačem.

Cijeli razgovor pročitajte na poveznici.