Aka Morchiladze

Aka Morchiladze

Aka Morchiladze (r. 1966., Tbilisi) najcjenjeniji je i najpoznatiji postsovjetski gruzijski književnik. Studirao je, a kasnije i predavao gruzijsku povijest na Sveučilištu u Tbilisiju. Radio je i kao sportski novinar, kolumnist te televizijski urednik najpopularnijih emisija o književnosti. Od 1998. objavio je dvadeset romana i tri zbirke kratkih priča. Prema njegovim romanima snimljeno je više filmova i postavljeno nekoliko drama. Njegovo pisanje bilo je prijeloman trenutak u gruzijskoj povijesti književnosti i nagovijestilo je prodiranje modernih zapadnjačkih literarnih tendencija. Među brojnim književnim nagradama kojima je ovjenčan ističu se „IliaUni“ za roman Mameluk te nevjerojatnih pet nagrada „SABA“ (2003., 2005., 2006., 2008. i 2012.) za najbolji gruzijski roman godine. Putovanje u Karabah (1992.) najprevođeniji mu je i najpoznatiji roman, a ostale su mu knjige prevedene na petnaestak jezika. Morchiladze trenutno živi i radi u Londonu.

 
Benedict Wells

Benedict Wells

Benedict Wells (r. 1984., München) jedan je od najcjenjenijih i najplodnijih europskih književnika mlađe generacije. Kao šestogodišnjak je započeo svoje putovanje po trima bavarskim internatima te se 2003.,
nakon završene srednje škole, preselio u Berlin. Odustao je od pohađanja fakulteta da bi se posvetio pisanju, što se pokazalo kao pametan potez s obzirom na to da 2008. objavljuje hvaljen debitantski roman Becks letzter Sommer, prema kojem je 2015. snimljen igrani film redatelja Friedera Witticha. Uslijedili su romani Fast genial (2011.), Spinner (2016.) te netom objavljena zbirka priča Die Wahrheit über das Lügen
(2018.). Romanom Kraj samoće (2016.) postigao je nezapamćen uspjeh na njemačkome govornom području zadržavši se na Spiegelovoj ljestvici bestselera čak trideset uzastopnih tjedana i prodavši samo u
Njemačkoj više od 250 000 primjeraka. Preveden je na dvadeset i osam jezika, a ovjenčan je četirima njemačkim književnim nagradama te prestižnom međunarodnom „Nagradom Europske unije za književnost“ 2016. Nakon godina provedenih u Barceloni Wells se nedavno vratio u Njemačku, gdje živi na relaciji Berlin – Bavarska.

 
Ina Valčanova

Ina Valčanova

Ina Valčanova (Sofija) bugarska je novinarka, spisateljica, redateljica i prevoditeljica s ruskog i francuskog jezika. Bavi se audiodramom i dugo je radila na Bugarskom nacionalnom radiju gdje je režirala brojne adaptacije djela bugarskih i svjetskih pisaca. Trenutačno radi na novom filmskom projektu kao spisateljica i dijalogistkinja. Članica je Društva bugarskih redatelja. Njezin prvi roman Potavaneto na Sozopol adaptiran je za film 2013., a 2014. dobila je nagradu „Zlatna ruža“ za scenarij. Njezin drugi roman Zapiski na svinjata nominiran je za nagradu „Helicon“. Za treći roman Otok Krah Valčanova dobila je nagradu „Razvitie“ za neobjavljeni roman te Nagradu Europske unije za književnost 2017.

 
Kim Leine

Kim Leine

Kim Leine (1961., Seljord) jedan je od najznačajnijih suvremenih danskih autora međunarodnog uspjeha. Na književnoj sceni debitirao je 2007. autobiografskim romanom Kalak, potresnom pričom o ovisnosti, zlostavljanju i životu na okrutnom Grenlandu. Stopama ovog iznimnog uspjeha objavio je roman Tunu 2009., a 2012. godine objavio je jedno od najboljih recentnih danskih literarnih ostvarenja, povijesni roman Proroci fjorda Vječnost. Nesvakidašnju kvalitetu ovog romana ovjenčale su najvažnije skandinavske književne nagrade: „Nagrada Nordijskog vijeća za književnost“, „Danish Book Award“ i priznanje novina „Politiken“ za najbolji roman te godine, a ušao je i u uži izbor za nagradu „Dublin IMPAC“. Roman je preveden na dvadesetak jezika i samo u Danskoj prodan u više od 100 000 primjeraka. U 2018. Leine je objavio roman Rød mand/Sort mand, svojevrsni uvod u Proroke fjorda Vječnost, a autor je i triju uspješnih knjiga za djecu.

 
Petra Hůlová

Petra Hůlová

Petra Hůlová (1979., Prag) jedna je od najvažnijih suvremenih čeških spisateljica. Završila je kulturologiju na Sveučilištu u Pragu. Godinu dana živjela je u Mongoliji u sklopu studentske razmjene, nakon što je nekoliko godina učila mongolski jezik i proučavala njihovu kulturu. Debitantskim romanom Sve ovo pripada meni (2002.) vinula se na svjetsku književnu scenu i postigla nezapamćen uspjeh. Roman je osvojio nagradu “Magnesia Litera” u kategoriji Otkriće godine, a dnevni list Lidove noviny proglasile su ga knjigom godine. Od samog početka autoričin opus predvodio je novi trend češke književnosti koji se više ne fokusira na češku stvarnost, već zahvaća šire geografske i kulturne prostore. U skladu s tim, radnje njezinih romana smještene su u Mongoliju, SAD i Rusiju. U novijim radovima opaža se tendencija ka intimističkijim narativima i hvatanje u koštac s aktualnim temama migracije, feminizma i rodno-spolnom problematikom. Njezina su ostala djela: Přes matný sklo (2004.), Cirkus Les Mémoires (2005.), Umělohmotný třípokoj (2006.), Stanice Tajga (2008.), Strážci občanského dobra (2010.), Čechy, země zaslíbená (2012.) i Macocha (2014.).  Višestruko je nagrađivana za svoje romane (“Magnesia Litera”, “Jiří Orten”, “Josef  Škvorecký”) i prevedena na desetak jezika.