Ima gradova za koje, čim ste im prešli prag, znate da biste ondje mogli pustiti korijenje. Tko zna s čime sve to ima veze – s raspoloženjem u kojem ste doputovali? S ljudima koje odande već poznajete? Možda s  genetikom, ili s prošlim nekim životom? Kako bilo, Prag  je jedan od onih kojima odmah možete napipati bilo ako ste dosad živjeli, primjerice, u Zagrebu ili Varaždinu, Novom Sadu ili Budimpešti. Osjećaju da ste doma pridonosi ponajprije svima nama poznata austrougarska arhitektura, a sličnost sa Zagrebom evidentna je i iz naziva kojim naš glavni grad nazivaju – Mali Prag.

Osjećaju da ste doma pridonosi ponajprije svima nama poznata austrougarska arhitektura, a sličnost sa Zagrebom evidentna je i iz naziva kojim naš glavni grad nazivaju – Mali Prag.

No kakva je češka prijestolnica uistinu, to vam može otkriti samo pravi pravcati Pražanin, koji poznaje njegove skrivene zakutke. Jedna od takvih zacijelo je i Pavla Horáková, praška novinarka i spisateljica, koja u svome romanu Teorija čudnovatosti u skladu s naslovom iznosi neobična i oštroumna zapažanja glasom junakinje Ade, znanstvenice u Zavodu za interdisciplinarne studije čovjeka. U potrazi za temom dostojnom znanstvenog istraživanja, Ada će vam usput otkriti mnoge praške mračne tajne:

 A kuriozitetima nije kraj: putem ćete pronaći čak i zanimljive činjenice o slavnim našijencima u češkoj metropoli:

Bivši Borůvkin sanatorij za bogatije ljude, osnovan 1931. u zgradi s kraja devetnaestog stoljeća, doživio je mnogo toga. U vrijeme Prve Republike navodno su ovamo dolazile lake žene na nelegalne pobačaje. U vrijeme protektorata ovdje su se liječila boležljiva njemačka djeca. Upravo je ovdje, nakon što je prebačen iz kartuzijanskog samostana u Valdicama 1950. godine, posljedicama mučenja podlegao župnik Toufar iz Čihošt’a, a devetnaest godina poslije ovdje je tri dana umirao Jan Palach. Malo previše za jednu zgradu. Ako netko traži dobro pogođen simbol moderne povijesti ove zemlje, ovdje će naći sve pod jednim krovom.

Imaju li strmoglave gradske ulice višu stopu kriminala, kakvi su praški beskućnici i koliko zagonetni genius loci utječe na živote Pražana? Stvari koje vam ne može reći turistički vodič, ma koliko dobar bio, ni onaj ukoričeni, ni onaj na dvije noge, može vam razotkriti izvrsna književnost. A kuriozitetima nije kraj: putem ćete pronaći čak i zanimljive činjenice o slavnim našijencima u češkoj metropoli:

„U ovoj je kući 1880.-1881. živio srpski znanstvenik Nikola Tesla“, čitala sam natpis na spomen ploči. Nisam imala pojma da je Tesla ikad bio u Pragu, a kamoli dulje vrijeme. „Studirao je na ovdašnjem tehničkom fakultetu. Ali ovdje nije bio sretan. Naletio je na glupu austrijsku birokraciju u češkoj izvedbi.“  

Humoristična je kartografija Praga pred vama, najneobičnija i najčudnovatija koju ćete u knjižari naći.

Put pod noge, dakle, i roman u ruke! Humoristična je kartografija Praga pred vama, najneobičnija i najčudnovatija koju ćete u knjižari naći.  A kad ste već u Češkoj, svakako razgledajte i druge dijelove ove zemlje, u koje su smještene radnje romana Jakube Katalpe, Hane Andronikove, Alene Mornštajnove i Petre Dvořakove…