Što čitamo u studenome?

Što će učiniti Zvonko Fild kada mu se počnu javljati likovi iz njegovih starih priča? Ima li spasa za studenticu psihologije Neru, koja zbog gubitka sjećanja i sama treba pomoć? Hoće li mlada znanstvenica Ada Sabová nakon života u disfunkcionalnoj obitelji i propale veze uspjeti uskladiti osobni život i karijeru? Je li umirovljenom profesoru Ismaelu Pasosu bilo mudro ostati u okupiranome selu, i kamo je nestala njegova supruga?

Koja je od ovih priča privukla vašu pažnju?

Zadnja ruka, novi roman Renata Baretića, propituje neke temeljne postavke književnosti i svijeta već legendarnim baretićevskim jezičnim igrama, vještinom pripovijedanja zahtjevnih tema i briljantnim dijalozima

Nedovršena je prvi roman mlade spisateljice Marine Gudelj. Bavi se infrastrukturnim, a ne pomodnim pitanjima identiteta, i razmatra ulogu pamćenja – i njezina gubitka - u potrazi glavne junakinje za izgubljenim sjećanjima.

Pavla Horáková u romanu Teorija čudnovatosti, miješajući romansu i znanstvenu fantastiku, nudi urnebesno duhovitu prozu natopljenu prepoznatljivim češkim humorom.

Evelio Rosero romanom Vojske donosi sliku divljih i nepredvidljivih kolumbijskih ratova, čije razorne posljedice najviše osjećaju oni nevini.

ZADNJA RUKA

Nije Zvonko Fild bio sretan čovjek, ali trenutaka sreće se, nakon razvoda, u podstanarstvu i u kroničnoj spisateljskoj i financijskoj krizi tog priznatog pisca, nalazilo, a onda su i u te trenutke počeli uskakati ni manje ni više nego likovi iz njegovih priča sa zahtjevom da ih dovrši, da ih pomakne iz stanja u kojemu ih je ostavio. Da opet piše, a baš to mu je, i kao bivšem novinaru, bilo najdalje, dijelom i zbog mučnog općeg urušavanja svih standarda profesije.

Vrlo skoro će Zvonko morati potražiti pomoć psihijatra, jer su statusi zbilje i fikcije nepovratno prepleteni, a njegovi likovi mijenjati taktike ne bi li ga pomaknuli iz rezignacije − zbog sebe, ne zbog njega – što znači da će epidemijski početi naseljavati snove Zvonku bliskih ljudi. Time je njegova odgovornost prema pisanju i riječima općenito naglo porasla i suočila ga s teško razrješivom situacijom. Od njega se očekuje zadnja ruka, dovršavanje i zaokruživanje i njih i sebe, posao za mnoge.

Zadnja ruka, novi roman Renata Baretića, propituje neke temeljne postavke književnosti i svijeta, moralne izbore, a sve kroz priču i njezinu emotivnu popudbinu u kojoj se očaj, rezignacija, proplamsaji sreće i straha smjenjuju i miješaju.

Zadnja ruka, novi roman Renata Baretića, propituje neke temeljne postavke književnosti i svijeta, moralne izbore, a sve kroz priču i njezinu emotivnu popudbinu u kojoj se očaj, rezignacija, proplamsaji sreće i straha smjenjuju i miješaju. Baretićeva već legendarna vještina jednostavnog pripovijedanja zahtjevnih tema, gradnja čitatelju bliskih i psihološki složenih likova, briljantnih dijaloga i jezičnih proigravanja te kratkih pasova ovim je romanom otvorila nove beskonačnosti.

NEDOVRŠENA

Prvi roman Marine Gudelj, Nedovršena, počinje rečenicama: „Rođena sam tamo gdje je mnogo snijega, srednje dijete sada razvedenih, nasmrt posvađanih roditelja. Samo što zapravo nisam.“

Pripovjedačica romana, Nera, studentica je psihologije na zadarskome sveučilištu. Njezin je pakao sjećanje – ne njegov sadržaj, nego njegov manjak – ona se ne sjeća vlastita života, a sve druge kognitivne funkcije rade joj besprijekorno. Ali čovjek je bez pamćenja – ništa. Iz tog motiva za puninom života i identiteta kreće njezina detektivska potraga za samom sobom, koja je vodi do stručne pomoći psihologa Mladena, mističnog prozora koji joj usisava pažnju, Rimbaudovih Iluminacija, starih fotografija, pa sve do jedne Lede na Lastovo, koja možda zna nešto više o njezinoj zagonetnoj amneziji što izmiče svim definicijama. Kako bi se „nadoknadila“, Nera zapisuje svoj život. Ovaj roman zapravo su ti zapisi spasenja, pokušaj pronicanja u enigmu i odgovora na pitanje tko sam. Zahvaljujući njima i svojoj istrazi, Nera polako postaje i postoji, jer riječ postaje meso, a tako je uvijek i bilo, ispostavit će se.

Nedovršena je roman koji se bavi infrastrukturnim, a ne pomodnim pitanjima identiteta, ulogom sjećanja, ali i statusom fikcije, koji spaja dramu glavne junakinje i intrigantna filozofska pitanja o kriterijima postojanja.

Nedovršena je roman koji se bavi infrastrukturnim, a ne pomodnim pitanjima identiteta, ulogom sjećanja, ali i statusom fikcije, koji spaja dramu glavne junakinje i intrigantna filozofska pitanja o kriterijima postojanja.

TEORIJA ČUDNOVATOSTI

Ada Sabová mlada je znanstvenica koja radi u Zavodu za interdisci plinarne studije čovjeka, svojevrsnu češkom alanfordovskom institutu za kopanje ruda i gubljenje vremena. Iza nje su propale veze i disfunkcionalna obitelj, a istraživanja koja provodi s kolegama u Zavodu sve su jedna bizarnija od drugih. K tomu, niz neobičnih slučajnosti vodi je u opsesivnu potragu za nestalim prijateljičinim sinom. Kako u tome kaotičnom svijetu ostati zdrave glave, kako uskladiti osobni život i karijeru te steći žuđenu slobodu, pitanja su na koja Ada traži odgovore.

Inteligentnim mozaikom sačinjenim od opisa suvremena češkog društva, uvida u obiteljske i intimne odnose, trivijalnosti i kvantnu fiziku, Horáková nam u romanu Teorija čudnovatosti nudi britku i urnebesno duhovitu hibridnu prozu, mješavinu romanse i meke znanstvene fantastike, koja govori o potrazi za ljubavlju, slobodom i čarolijom.

Inteligentnim mozaikom sačinjenim od opisa suvremena češkog društva, uvida u obiteljske i intimne odnose, trivijalnosti i kvantnu fiziku, Horáková nam u romanu Teorija čudnovatosti nudi britku i urnebesno duhovitu hibridnu prozu, mješavinu romanse i meke znanstvene fantastike, koja govori o potrazi za ljubavlju, slobodom i čarolijom. Kritika romanu pripisuje pinčonovsku neobičnost, uspoređuje ga s fantazijama Philipa K. Dicka, a ironični odmak pripovjedačice i pronicavi uvidi u suvremeno društvo obiluju tipičnim, hrvatskim čitateljima već poznatim češkim humorom.

VOJSKE

Umirovljeni profesor Ismael Pasos i njegova supruga Otilia žive skromno u naizgled idiličnom kolumbijskom selu San José. Čini se da paru jedini problem predstavlja senzualna susjeda Geraldina, koja se u svome prostranom i svijetlom dvorištu sunča naga, a Ismael je, na Otilijino negodovanje, potajice promatra. Privid idile brzo se urušava kad u selu počnu nestajati ljudi, a topao žamor biva zamijenjen sve češćim pucnjevima, eksplozijama i vriskovima. Napadi uskoro postaju žešći, a u kaotičnom razvoju događaja stari Ismael odjednom više ne pronalazi svoju Otiliju. I dok preživjeli bježe od potpune devastacije, profesor odlučuje ostati, riskirajući i ono malo života što mu je ostalo.

Pripovijedajući zapanjujućim tempom, i formalno i sadržajno, on oblikuje zajednicu koja živi svjesna nasilja, jer s njime se saživjela, ali ni takva ne može izdržati intenzitet kojim je pogođena.

U romanu koji ga je proslavio i izvan španjolskog govornog područja jedan od najcjenjenijih suvremenih kolumbijskih pisaca Evelio Rosero obrušava se na divlje i teško objašnjive sukobe unutar kolumbijskog društva čije razorne posljedice najviše osjećaju oni nevini. Pripovijedajući zapanjujućim tempom, i formalno i sadržajno, on oblikuje zajednicu koja živi svjesna nasilja, jer s njime se saživjela, ali ni takva ne može izdržati intenzitet kojim je pogođena.