Postoji jedna mala logistička poteškoća s Interliberom o kojoj se premalo govori.

Čovjek ima dvije ruke.

U jednu stane vrećica s knjigama. U drugu također. Nakon toga stvari postaju komplicirane.

A ove godine imamo dodatni problem: na Interliber 2026., koji se na Zagrebačkom velesajmu održava od 10. do 15. studenoga, HENA COM stiže sa sedam novih knjiga, četiri dugo tražena reizdanja i jednom nobelovkom koja nije mogla čekati studeni pa je stigla nešto ranije.

Dakle, dvanaest vrlo dobrih razloga da prije dolaska razmislite o logistici.

Mi smo svoj dio posla obavili: čitali smo rukopise, birali, prevodili, uređivali, korigirali, dizajnirali i slali u tisak. Sada slijedi onaj najbolji trenutak izdavačke godine – kada knjige prestanu biti datoteke, korekture, rokovi i tablice i postanu ono zbog čega je sve počelo: knjige u rukama čitatelja.

A ovogodišnji Henini noviteti za Interliber dolaze iz vrlo različitih književnih svjetova. Vodimo vas u hladnoratovski Berlin, u Transilvaniju opsjednutu Drakulom, u Sovjetski Savez Sergeja Ejzenštejna, u Ameriku Oceana Vuonga i Percivala Everetta, kroz stoljeća s Marguerite Yourcenar i, naposljetku, u dobro nam poznate predjele domaće književnosti s Igorom Belešem.

No bilo bi pomalo nepravedno kada bismo 2026. sveli samo na knjige koje stižu uoči Interlibera. Jer do studenoga je iza nas već čitava mala književna geografija – godina u kojoj smo prelazili granice država, epoha, žanrova i iskustava, a ponekad i onu najvažniju granicu: između tuđe priče i nečega što odjednom prepoznamo kao vlastito.

GODINA KOJA JE VEĆ NAPUNILA POLICE

Ante Tomić poveo nas je u Imotski romanom Kraljević Marko oslobađa Imotski, a Elif Shafak u Časti je otvorila pitanja obitelji, pripadanja i tradicije. Mala čudovišta, La petite Marie i Abigél podsjetili su nas da odrastanje nikada nije jednostavno, dok su Kćeri Shandonga i Samotna lastavica velike povijesne lomove ispričale iz perspektive žena koje odbijaju ostati fusnote u tuđim kronikama.

Claire Keegan u noveli Udomitelji i pričama okupljenima pod nazivom Kasno je sad još je jedanput pokazala koliko malo riječi treba velikom piscu, Clémentine Beauvais u Nježnim godinama koliko se o složenim temama može govoriti bez podcjenjivanja čitatelja, a domaću prozu obilježili su Fi Tanje Tolić, Djeca Panonije Kristine Kegljen i Mrtvi kut Marina Bukljaša.

Godinu su obilježile i knjige koje pamćenju pristupaju iz sasvim različitih smjerova: Kad svijet spava, Safari u Sarajevu i Miss opkoljenog Sarajeva, poezija Enesa Kiševića te uznemirujuća Policija sjećanja Yoko Ogawe te sjajna obiteljska priča Imali smo obiteljsku himnu Marije Climent. A između Charlesa Chaplina i njegove Moje autobiografije, Greenwooda, Operacije Šakal te novih romana Lorenza Maronea i Daniela Glattauera stane gotovo sve što od dobrog izdavačkog programa želimo – različiti svjetovi, različiti glasovi i dovoljno razloga da se čita cijele godine.

Moglo bi se, dakle, reći da smo do Interlibera već napravili sasvim dovoljno problema vašim policama.

Ali tu nije kraj.

SEDAM KNJIGA KOJE STIŽU NA INTERLIBER

PALOMA SÁNCHEZ-GARNICA: SOFIJINA SUMNJA

Madrid, Pariz i podijeljeni Berlin pozornica su romana o identitetu i ljubavi, tajnama i odlukama koje mijenjaju čitave živote. Paloma Sánchez-Garnica spaja obiteljsku dramu i političku napetost hladnog rata u priči u kojoj jedno pitanje može poljuljati sve što smo vjerovali da znamo o sebi i ljudima koje volimo.

DANA GRIGORCEA: ONI KOJI NE UMIRU

U Transilvaniji Dane Grigorcee Drakula nije tek turistički suvenir. Groteska, humor, fantastika i politička oštrina stapaju se u neobičan roman o postsocijalističkoj Rumunjskoj i povijesti koja nikako da umre – jer možda najveći problem s mrtvima nije to što se vraćaju, nego to što nikada zapravo nisu ni otišli.

GUZEL JAHINA: EJZEN

Nakon romana Zulejha otvara oči, Volgine djece i Ešalona za Samarkand Guzel Jahina u središte novog romana postavlja Sergeja Ejzenštejna. Kroz život velikog redatelja ponovno istražuje teren na kojem je najbolja: sudar pojedinca i velike povijesti, umjetnosti i vlasti, stvaralačke slobode i sustava koji od umjetnika traži poslušnost.

MARGUERITE YOURCENAR: KAO VODA ŠTO TEČE

Proza iznimne elegancije i preciznosti u kojoj Marguerite Yourcenar kroz vrijeme i prostor piše o sudbini, prolaznosti, strasti i neobičnim putovima ljudskog života. Nakon svih glasnih knjiga poseban je užitak susresti autoricu koja nema potrebu podizati glas. Dovoljna joj je rečenica.

OCEAN VUONG: CAR RADOSTI

Ocean Vuong vraća se ljudima na rubu američkog sna – onima koji rade, preživljavaju, brinu se jedni o drugima i pokušavaju u svemu pronaći barem nekakav smisao. Car radosti roman je o samoći, prijateljstvu, nježnosti i onim malim oblicima radosti koji postoje upravo zato što je netko ostao uz nas.

PERCIVAL EVERETT: BRISANJE

Nakon Drveća i Pulitzerom nagrađenog Jamesa stiže britka i nemilosrdno duhovita Everettova satira književnog svijeta, rasnih stereotipa i tržišnih očekivanja. Pisac Thelonious „Monk“ Ellison iz inata napiše upravo onu karikiranu knjigu kakvu svi od njega očekuju. Naravno, ta knjiga postane hit. I tu počinju problemi.

IGOR BELEŠ: BLATOBRAN

Nakon uspjeha Listanja kupusa Igor Beleš vraća se romanom Blatobran i svojim prepoznatljivim spojem humora, melankolije i likova koji su nam dovoljno bliski da ih prepoznamo. Vjerujemo da će susret s njegovim novim romanom biti jedan od nezaobilaznih događaja ovogodišnjeg Interlibera, na kojem će Igor gostovati i promovirati novu knjigu u petak, 13. 11. u 20 h, na galeriji u paviljonu 5. 
 

ČETIRI POVRATKA KOJA STE TRAŽILI

Interliber je vrijeme noviteta, ali postoji jedna stvar koja nas u izdavaštvu veseli gotovo jednako kao nova knjiga: kada se vrati knjiga za koju nas mjesecima pitate kada će ponovno biti dostupna..

Ove godine vraćaju se četiri.

Pačinko Min Jin Lee, velika obiteljska saga o migraciji, identitetu i pripadanju; Hana Alene Mornštajnove, roman čija se publika godinama širi usmenom predajom; Jahinina Zulejha otvara oči te Vuongov Na Zemlji smo nakratko predivni. Uz nove Ejzena i Cara radosti, dobra prilika i za one koji njihove autore tek otkrivaju.

Četiri knjige koje nisu nove. Ali po broju pitanja „kad će opet“ koja smo dobili – gotovo kao da jesu.

I JEDNA NOBELOVKA KOJA JE STIGLA RANIJE

Han Kang nije čekala Interliber. Njezin novi roman Ovo nije zbogom stigao je u rujnu i vodi nas na otok Jeju, gdje se putovanje jedne žene postupno pretvara u silazak u potisnutu povijest, obiteljsko pamćenje i traumu. Dobitnica Nobelove nagrade ponovno piše suzdržano, lirski i precizno o onome što dugujemo mrtvima i o odgovornosti da se ono što se dogodilo ne prepusti zaboravu.

I SAD SE VRAĆAMO NA ONAJ PROBLEM S POČETKA

Dakle, da ponovimo računicu.

Sedam novih interliberskih naslova.

Četiri velika povratka.

Jedna Han Kang.

I cijela jedna izdavačka godina iza njih, od Tomića, Shafak, Keegan, Albanese preko Chaplina i Ogawe, Tanje Tolić, Tamare Dude do Nikolaidisa, Inele Nogić, Maronea, Glattauera i mnogih drugih čije će vas knjige čekati na Heninu štandu.

Nećemo vam govoriti što morate kupiti. 

Radije dođite, uzmite knjigu u ruke, pročitajte nekoliko stranica, razgovarajte s nama, vratite je na policu, uzmite drugu, pa se vratite prvoj. Interliber je jedno od rijetkih mjesta na kojima je takva vrsta neodlučnosti potpuno društveno prihvatljiva. 

A ako na kraju završite s više knjiga nego što ste planirali, imamo samo jedan savjet.

Povedite nekoga sa sobom.

I on ima dvije ruke.