Svakog je ljeta sve gore i gore: svi samo govore o toplotnim udarima i superćelijama. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i europskog programa Copernicus, 2024. je bila najtoplija godina otkad postoje mjerenja, a prosječna globalna temperatura bila je oko 1,55 °C viša nego u drugoj polovici 19. stoljeća (1850.–1900.). Posljednjih jedanaest godina ujedno su i jedanaest najtoplijih godina u povijesti mjerenja, dok se Europa zagrijava više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka, što je čini najbrže zagrijavajućim kontinentom na svijetu.

Posljednjih jedanaest godina ujedno su i jedanaest najtoplijih godina u povijesti mjerenja, dok se Europa zagrijava više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka, što je čini najbrže zagrijavajućim kontinentom na svijetu.

Razlozi su dobro poznati: desetljeća sagorijevanja fosilnih goriva, rekordne koncentracije stakleničkih plinova, krčenje šuma i odgađanje ozbiljnih klimatskih mjera. Posljedice više nisu tema znanstvenih predviđanja, nego svakodnevnih vijesti. Rekordni toplinski valovi, suše, šumski požari, razorne poplave, zastrašujuće oluje i tornada postaju sve češći i intenzivniji. Samo posljednjih godina svjedočili smo katastrofalnim poplavama u Njemačkoj, Sloveniji i Španjolskoj, smrtonosnim toplinskim valovima diljem Europe te sve češćim superćelijskim olujama koje su pogodile i Hrvatsku. Te najtoplije 2024. u Europi su ekstremne oluje i poplave pogodile više od 400.000 ljudi, a stotine su izgubile život. 

Što se događa kada se svijet kakav poznajemo počne raspadati – započinje i književno putovanje kroz četiri romana koja ovog ljeta posebno izdvajamo.

Možda upravo zato suvremene distopije više ne čitamo kao maštovite projekcije daleke budućnosti. Čitamo ih kao upozorenja. A upravo takvim pitanjima – što se događa kada se svijet kakav poznajemo počne raspadati – započinje i književno putovanje kroz četiri romana koja ovog ljeta posebno izdvajamo.

Lada Žigo Španić: Ovrha

Nova knjiga Lade Žigo Španić možda je najuznemirujuća upravo zato što njezina vizija budućnosti ne djeluje nevjerojatno. Naprotiv. U romanu „Ovrha“ pratimo Avu, ženu koja se suočava s neobjašnjivim dugom, dok se istodobno pred njezinim očima počinje raspadati društveni poredak kakav poznajemo. 

Ovo nije samo distopijski roman već i o oštra društvena satira, filozofska rasprava o slobodi i moći te upozorenju koliko su krhki sustavi na kojima gradimo vlastite živote. 

Tehnološki sustavi zakazuju, komunikacije nestaju, sigurnost postaje iluzija, a ljudi se vraćaju svojim najdubljim strahovima. No nije riječ samo o distopijskom romanu već i o oštroj društvenoj satiri, filozofskoj raspravi o slobodi i moći te upozorenju koliko su krhki sustavi na kojima gradimo vlastite živote. U vremenu klimatskih kriza, ratova i društvenih podjela, roman Lade Žigo Španić djeluje manje kao fikcija, a više kao pitanje koje još uvijek pokušavamo izbjeći: što ako se sve doista počne raspadati?

Eve J. Chung: Kćeri Shandonga

Dok "Ovrha" Lade Žigo Španić secira pukotine suvremenog društva, "Kćeri Shandonga" Eve J. Chung pokazuju kako prijelomni povijesni događaji mijenjaju živote običnih ljudi. Kroz sudbinu jedne obitelji, u jeku građanskog rata i velikih društvenih previranja, roman prati Hai, najstariju kćer ugledne obitelji Ang. Njezin je život određen pravilima patrijarhalnog društva u kojem žene vrijede tek onoliko koliko služe obitelji. Kada rat razori njihov svijet, Hai sa svojim sestrama i majkom kreću na mukotrpan put kroz razorenu Kinu, boreći se za goli život. Inspirirana stvarnom pričom autoričine bake, ova snažna obiteljska saga donosi potresan prikaz izdržljivosti, majčinske ljubavi i hrabrosti suočene s glađu, bolešću i neizvjesnošću.

Kroz sudbinu jedne obitelji, u jeku građanskog rata i velikih društvenih previranja, roman prati Hai, najstariju kćer ugledne obitelji Ang. Njezin je život određen pravilima patrijarhalnog društva u kojem žene vrijede tek onoliko koliko služe obitelji. 

Istodobno, roman uvjerljivo prikazuje raspad staroga poretka i nastanak komunističke Kine i to kroz perspektivu onih čiji se glas rijetko čuje. "Kćeri Shandonga" priča je o ženama koje, unatoč svijetu koji ih uporno podcjenjuje, pronalaze snagu da same odlučuju o vlastitoj sudbini. Riječ je o dojmljivom romanu koji spaja povijesnu vjerodostojnost, emocionalnu snagu i univerzalnu priču o preživljavanju.

Clémentine Beauvais: Nježne godine

Nakon tjeskobe suvremenog svijeta, osvježenje će vam pružiti Clémentine Beauvais koja nas vodi u jedno sasvim drugačije vrijeme – u Francusku šezdesetih godina, u doba kada se činilo da glazba može promijeniti život, a možda i cijeli svijet. „Nježne godine“ duhovit su, nježan i iznimno inteligentan roman o odrastanju, prvim ljubavima, prijateljstvima i svim onim dramama koje se u mladosti doživljavaju kao pitanja života i smrti. 

Nakon tjeskobe suvremenog svijeta, osvježenje će vam pružiti Clémentine Beauvais koja nas vodi u jedno sasvim drugačije vrijeme – u Francusku šezdesetih godina, u doba kada se činilo da glazba može promijeniti život, a možda i cijeli svijet. 

Beauvais s mnogo humora i topline rekonstruira atmosferu epohe obilježene pop-kulturom, vinilnim pločama, prvim plesnjacima i neodoljivim glasom Françoise Hardy, čije pjesme lebde nad čitavim romanom poput soundtracka jedne generacije. Autorica pritom vješto balansira između nostalgije i ironije. Ona ne romantizira mladost, nego pokazuje koliko ona može biti istodobno smiješna, bolna, neugodna i prekrasna. „Nježne godine“ nisu samo roman o odrastanju – to je ljubavno pismo glazbi, prijateljstvu i vremenu kada se činilo da je budućnost beskrajno otvorena. Glavni lik je tinejdžer koji po nalogu države odlazi u starački dom kako bi odradio jednogodišnju praksu. Tako počinju vratolomije jednog milenijalca sa sustavom i šezdesetim godinama prošlog stoljeća. Preveo s francuskog Dalibor Joler.

Garry Disher: Mir

Australski pisac krimića Garry Disher već desetljećima osvježava svoje poklonike i dokazuje da kriminalistički roman može biti mnogo više od potrage za počiniteljem zločina. U romanu „Mir“ ponovno nas vodi u australsku provinciju, prostor beskrajnih cesta, prašine i zajednica koje naizgled žive spokojno. 

Australski pisac krimića Garry Disher već desetljećima osvježava svoje poklonike i dokazuje da kriminalistički roman može biti mnogo više od potrage za počiniteljem zločina. 

No upravo je privid mira ono što Dishera najviše zanima. Iza svakodnevice kriju se nasilje, stare zamjerke, društvene nepravde i osjećaj da se nešto nepovratno promijenilo. Njegov istražitelj Paul Hirsch ne istražuje samo zločin; on istražuje zajednicu koja polako gubi vlastite moralne oslonce.                                                                    

Disher piše precizno, ekonomično i napeto, ali njegova prava snaga leži u atmosferi. Dok čitamo "Mir", osjećamo sparinu australskog zaleđa, tišinu malih mjesta i nelagodu koja raste iz stranice u stranicu. To je kriminalistički roman koji se čita kao vrhunska društvena proza.
 

U svijetu obilježenom klimatskom neizvjesnošću, društvenim promjenama i osjećajem da se stvari ubrzano mijenjaju, književnost nam ne nudi jednostavne odgovore. Ali nudi nešto jednako važno: mogućnost da razumijemo vlastite strahove, sjećanja, nade i iluzije. A ponekad je upravo to najbolji razlog da ovoga ljeta otvorimo knjigu i osvježimo se na najbolji mogući način. 

Čin-čin! Živjeli, uz knjige koje se pamte!