Puno je klišeja vezano uz travanj – od onoga o prevrtljivom vremenu, do toga da je to mjesec obnove i nade, mjesec razmišljanja, nemira ili čak najokrutniji mjesec, kako kaže T. S. Eliott u „Pustoj zemlji“, ali kada su knjige u pitanju, travanj je mjesec u kojemu obilježavamo Svjetski dan knjige i autorskih prava. 

Dan koji nas podsjeća na vrijednost knjige i slavi njezinu moć, poziva nas da skrolanje zamijenimo listanjem jer nam knjige omogućuju da upoznamo nove ljude, nove kulture i nove ideje. Uz njih ćemo lakše razumjeti svijet, uz njih sanjamo, stvaramo, postavljamo pitanja. Uz njih se smijemo, plačemo, nadamo i razmišljamo. Uče nas suosjećanju, olakšavaju nam da razumijemo drukčije od sebe i vidimo svijet novim očima.

Sve to nosi i pet posve različitih knjiga petero posve različitih autora koje su ovaj mjesec pred nama. U njima bacamo drukčiji pogled na prošlost uz zamišljene memoare Maura Estebanica, prvoga crnog istraživača Amerike, jurimo na vespi napuljskim ulicama s mladom pravnicom Luce di Notte, otkrivamo tajnu nestale djece u Splitu, doznajemo koje to priče nije napisao Charles Bukowski i, na kraju se prisjećamo jednoga od najboljih trilera svih vremena, priče o atentatu koji je mogao promijeniti povijest. 

Polazeći od pitanja tko ima pravo ispripovijedati povijest, američka književnica Laila Lalami daje glas baš onima koje je ta povijest prešutjela i u Maurovoj kronici čitatelju pruža drukčiji pogled na prošlost postavljajući u središte priče prvoga afričkog istraživača Amerike, marokanskoga roba Estebanica. 

Ovaj višestruko nagrađivani roman spaja pomno istraživanje povijesti s fikcijom i baca novo svjetlo na povijest otkrivanja i osvajanja Amerike.

Roman u prvom licu slijedi njegovu transformaciju iz slobodnoga čovjeka u roba koji žudeći za slobodom uspijeva preživjeti u nepoznatoj zemlji i kulturi, učeći jezik domorodaca i postajući most između svjetova koji se ne razumiju. Ovaj višestruko nagrađivani roman spaja pomno istraživanje povijesti s fikcijom i baca novo svjetlo na povijest otkrivanja i osvajanja Amerike, stavljajući naglasak na teme identiteta, potrage za novim domom, ali i na samo pripovijedanje pokazujući nam da povijest često oblikuju oni na vlasti.

Pobjeći od problema glavom bez obzira ili ostati i boriti se za ono što je važno, dvojba je koja muči Luce di Notte, tvrdoglavu i pomalo ratobornu, ali brutalno iskrenu mladu ženu koja bi sve učinila za one koje voli, protagonisticu romana Lorenza Maronea Možda još sutra ostanem. 

Emotivna i duboko ljudska priča prožeta finom ironijom i humorom bavi pitanjem povjerenja, identiteta, strahom od promjene i samoće, obiteljskim vrijednostima. 

Ova emotivna i duboko ljudska priča prožeta finom ironijom i humorom bavi se temama koje se dotiču svih nas – pitanjem povjerenja, identiteta, strahom od promjene i samoće, obiteljskim vrijednostima. Marone nam pritom ne nudi jednostavne odgovore, nego čitatelja poziva na razmišljanje o snazi osobnoga izbora i vrijednosti ostanka, čak i kada sve pokazuje da je došao trenutak za odlazak.

Potragom za identitetom bavi se i Vjekoslava Huljić u Tajni nestale djece, romanu kojim autorica prvi put iskoračuje u područje misterija i urbane fantastike. Snažna je to priča o zapostavljenosti, sindromu drugog, odnosno srednjeg djeteta i borbi za pravo na vlastiti glas, ali i snažna emotivna priča o snazi prijateljstva i vjeri u druge.

Snažna priča o zapostavljenosti, sindromu drugog, odnosno srednjeg djeteta i borbi za pravo na vlastiti glas.

Roman se zapliće kad Toma, drugorođeno dijete koje se u svojoj obitelji osjeća nevidljivo, počne istraživati davne nestanke djece, koje njegov pokojni djed, inspektor nikad nije uspio riješiti. Potraga ga odvodi duboko ispod površine poznatog grada i mjesta koja skrivaju mračne tajne.

Kakve su Nenapisane priče Charlesa Bukowskog možete otkriti u literarnom projektu Zlatka Lukića, u kojem se granica između mita i autentičnosti namjerno briše. 

U briselskom restoranu Grand Central počinje neobično prijateljstvo koje će pokrenuti književnu igru s granicom između mita i istine. 

Priče o neobičnom prijateljstvu koje će pokrenuti književnu igru s granicom između mita i istine.

Edmund Smith tvrdi da je godinama bio blizak prijatelj Charlesa Bukowskog, svjedok njegovih posljednjih dana. Smith uoči smrti ostavlja CD na kojemu su snimke trinaest priča koje slavni pisac nikada nije zapisao, ali ih je ispričao i koje je Smith potajno snimao, a onda ih predao nekome za koga je znao da će razumjeti što drži u rukama.

Za ljubitelje dobrog trilera tu je nezaobilazni klasik toga žanra Operacija Šakal Fredericka Forsytha, dokumentarno precizan krimić kojim je njegov autor stekao svjetsku slavu. 

U romanu, koji je Lee Child nazvao jednim od najznačajnijih trilera svih vremena i prekretnicom za taj žanr, Tajna oružana organizacija unajmi profesionalnog ubojicu, čovjeka bez identiteta i bez prošlosti, nepoznatog svim tajnim službama svijeta, da počini atentat na francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea.

Dokumentarno precizan krimić kojim je njegov autor stekao svjetsku slavu.

Dok Šakal, čije pravo ime ne znaju ni njegovi poslodavci, gotovo znanstvenom preciznošću planira svaki korak, francuske vlasti shvaćaju da se suočavaju s neprijateljem kakvog dosad nisu poznavale.

I dok svi pomalo zaboravljamo vihor koji je odnio ožujak i dopuhao nam hiroviti travanj, pozivamo vas da uz jutarnju kavu na klupici obasjanoj suncem ili u omiljenom naslonjaču dok vani sipi rosulja, uživate u novim knjigama koje se pamte.