Ruski pjesnik i nobelovac, Josif Aleksandrovič Brodski, navodno je rekao da je od spaljivanja knjiga gore zlo samo njihovo nečitanje. A statistike nam, bome, ne idu u prilog. Najnovije istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Hrvatskoj donijelo je porazne rezultate. Šezdeset posto hrvatskih građana u protekloj godini nije pročitalo nijednu knjigu. Nijednu.

Najviše čitaju žene, najviše se čita beletristika, a knjižnice su i dalje hramovi knjige jer najviše je pročitanog posuđeno u njima.

Istraživanje je provela agencija Kvaka povodom Noći knjige, a prenijeli mnogobrojni mediji i književni portali. Najviše čitaju žene, najviše se čita beletristika, a knjižnice su i dalje hramovi knjige jer najviše je pročitanog posuđeno u njima. Osobe u dobi od 26 do 35 godina najviše kupuju pročitane knjige, a starije osobe najčešće ih dobivaju na dar. Premda rezultati nisu ohrabrujući, mjesta za popravak uvijek ima! Mi smo, pak, upregli sve svoje potencijale da u godišnjem programu skupimo vrijedne knjige koje će vas zaintrigirati i u kojima ćete uživati.

I ovoga smo vam svibnja pripremili tri zanimljive knjige: Listanje kupusa, roman Igora Beleša, Demona s Vučjeg brda Dimitrija Rouchon-Boriea te Naučiti razgovarati s biljkama Marte Orriols. Premda dolaze iz različitih prostora, postoji crta koja ih povezuje. Sve su tri potresne na svoj način.

Igor Beleš u romanu Listanje kupusa opisuje odrastanje u Borovu 1991. Pet je nerazdvojnih prijatelja do te nesretne godine odrastalo gotovo idilično uz stripove, glazbu i prve ljubavi. No rat sve mijenja, a djeci se u glavi gomilaju pitanja koja ostaju bez odgovora.

Igor Beleš u romanu Listanje kupusa opisuje odrastanje u Borovu 1991.

Naposljetku se sama upuštaju u rješavanje misterija nestanka svojih prijatelja i njihovih obitelji iz naselja. Nevolje su neizbježne… Istodobno napet i dirljiv, ovo je zasigurno jedan od najzanimljivijih domaćih romana posljednjih godina, koji jednako korespondira s odraslim čitateljima i s djecom – osobito tinejdžerima.

Napetosti ne nedostaje ni u Demonu s Vučjeg brda, no ona je ovdje druge prirode. Kritičar Pierre Maury izvrsno je primijetio da je riječ o „romanu poput duga krika“.

Svjedočanstvo o ovom teškom slučaju, koje je istodobno duboko iskreno i neizmjerno bolno, čita se u jednom dahu.

Krik je to mlada, neobrazovana pojedinca koji je zbog počinjenih zala na izvršenju zatvorske kazne. Svjedočanstvo o ovom teškom slučaju, koje je istodobno duboko iskreno i neizmjerno bolno, čita se u jednom dahu. No tek kad ga se dočita, postaje jasna važnost i ljepota ovoga djela te razlog zašto se debitantski roman Dimitrija Rouchon-Borieja našao u užem izboru za „Goncourta“. Roman je francuskog prevela Duška Gerić Koren.

Kritika je roman nazvala „emocionalnim roller coasterom“; nećete pogriješiti ako se upustite u vrtoglavu emocionalnu vožnju stranicama ovoga romana.

Stručnjaci se slažu da je gubitak partnera jedan od najstresnijih događaja u životu svakog čovjeka. Katalonka Marta Orriols nudi na čitanje ganutljivu i odlično napisanu knjigu upravo o toj temi. Junakinja romana Naučiti razgovarati s biljkama, Paula, nosi se sa smrću svog voljenog Maura, no situacija je kompliciranija nego što se na prvi pogled čini… Naime, prije nesreće Mauro joj je priznao da ima drugu – i da odlazi. Kako nastaviti živjeti dok te preplavljuju tako oprečni osjećaji? A tu su još i te nesretne Maurove biljke koje su joj ostale na brigu, kao i činjenica da za Maurovu izdaju nitko osim nje ne zna. Kritika je roman nazvala „emocionalnim roller coasterom“; nećete pogriješiti ako se upustite u vrtoglavu emocionalnu vožnju stranicama ovoga romana. Prijevod s katalonskog potpisuje Nikola Vuletić.

Popravite statistike – čitajte knjige koje se pamte.