Kad su se pojavili, mobiteli s kamerom bili su tehnološko čudo i kulturološka prekretnica. Prvi takav model ugledao je svijet 2000. godine u Japanu, ali tek su kasniji uređaji globalno popularizirali tu inovaciju.

Za koju ćemo godinu proslaviti trideseti rođendan prve fotografije snimljene mobilnom kamerom.

Postoji čak i anegdota da je inženjer Philippe Kahn, dok je 1997. radio na konceptu mobitela s kamerom, uspio snimiti fotografiju svoje novorođene kćeri i uživo je podijeliti iz bolnice – što se smatra prvim primjerom instantne digitalne podjele slika. Nije ta 1997. bila tako davno, zar ne!? Za koju ćemo godinu proslaviti trideseti rođendan prve fotografije snimljene mobilnom kamerom.

No pitanje svih pitanja je možemo li danas uopće zamisliti naš život bez gadgeta?
Složit ćemo se: teško!
A koliko smo se, posljedično, tek svi mi promijenili!

Ta potreba za vidljivošću, za instantnim priznanjem i potvrdom, gladi za lajkovima i komentarima našla je svoje mjesto u novoj zbirci priča Selfie Karmele Špoljarić.

Nekada smo morali pažljivo kadrirati fotografije, razmisliti vrijedi li trenutak filmske trake, a danas? Jedan klik i eto nas – selfie u ogledalu, selfie s kavom i dekicom, selfie u liftu, selfi s preslatkim pesekom ili macom ljubimicom. Memorija više nije problem, filtri brišu nesavršenosti, a svaki dan je prilika za novi kadar vlastitog lica. Oscaru Wildu pripisuju se sljedeće riječi: „Voljeti sebe početak je romanse koja traje cijeli život.“ A javna je tajna kako biti viđen na društvenim mrežama znači postojati. Ta potreba za vidljivošću, za instantnim priznanjem i potvrdom, gladi za lajkovima i komentarima našla je svoje mjesto u novoj zbirci priča Selfie Karmele Špoljarić.

Ova zbirka predstavlja inovativan iskorak u suvremenoj hrvatskoj prozi – ne samo zbog teme koja precizno reflektira naše doba već i zbog pomno osmišljenoga koncepta u kojem svaka priča nudi jedinstvenu perspektivu na fenomen autoportretiranja.

U pričama koje su vješto povezane zajedničkom niti autorica secira suvremeni fenomen autoportreta – ne samo kao slike već i kao metafore identiteta, iluzije i samoobmane. Špoljarić piše britko, duhovito i pronicljivo, razotkrivajući nesigurnosti i taštine koje se skrivaju iza svakog snimka, svakog filtra. Ova zbirka predstavlja inovativan iskorak u suvremenoj hrvatskoj prozi – ne samo zbog teme koja precizno reflektira naše doba već i zbog pomno osmišljenoga koncepta u kojem svaka priča nudi jedinstvenu perspektivu na fenomen autoportretiranja. Odgovori na pitanja što se skriva iza savršenih slika bračnih, obiteljskih, prijateljskih i ljubavnih odnosa, sjajna su prilika za polemiku i diskusiju. I zato su ove priče važne i poticajne, kao što je i preispitivanje tehnoloških inovacija i njihova utjecaja na društvo također potrebno podvrći etičkom sudu. Selfie nas poziva da propitamo kako i zašto konstruiramo vlastitu sliku u očima drugih.
Odvažite se na čitanje i pogled u zrcalo!

No dok odrasli traže odraz sebe u digitalnim zrcalima, djeca traže odraz u očima svojih roditelja. Tu dolazimo do sjajnog romana Vrane Petre Dvořákove, romana koji nas podsjeća na težinu roditeljskog utjecaja, na krhkost dječje psihe i na moć razumijevanja. Priča o djevojčici Barbori koja odrasta u disfunkcionalnoj obitelji pogađa duboko i snažno, otvarajući pitanja o roditeljskoj odgovornosti i granicama između zaštite i gušenja.

Tu dolazimo do sjajnog romana Vrane Petre Dvořákove, romana koji nas podsjeća na težinu roditeljskog utjecaja, na krhkost dječje psihe i na moć razumijevanja.

Ovo je takva vrsta literature za kojom bi trebali posegnuti roditelji, psiholozi i nastavnici – knjiga koja otkriva surovu istinu o tome koliko griješimo u odgoju, ali i upućuje na koji se sve način stvari mogu popraviti. Vrane su poziv na pažljivije slušanje, na strpljenje i prisutnost – vrline koje su danas, u svijetu prepunom distrakcija, rijetke poput tišine.
Vrane su velika i važna opomena! Uspješnica koju nećete lako zaboraviti.

Dok Selfie i Vrane preispituju unutarnje svjetove, odnose i osobne dvojbe, neki odgovori mogu se pronaći i u napetoj kriminalističkoj priči. Cesta gorčine Australca Garryja Dishera donosi tamnu, atmosferičnu priču prepunu napetosti i moralnih dilema. Radnja se odvija u srcu izoliranog australskog gradića Tivertona, u kojem prašnjava cesta nestaje u beskrajnoj pustoši. U toj zabačenoj sredini, protiv svoje volje, našao se Paul Hirschhausen – Hirsch – policajac obilježen kao zviždač. U nastojanju da dokaže nevinost i spere ljagu sa svog imena, Hirsch sve dublje zalazi u zajednicu preplavljenu gnjevom, rasizmom i kriminalom. Kad se uz obližnju autocestu pronađe tijelo lokalne tinejdžerice, počinje istraga u kojoj se policajac ne suočava samo s jezivim ubojstvom već i neprijateljski nastrojenim mještanima. Disher majstorski gradi složene likove i radnju koja se razvija poput nezaustavljive lavine. Ako volite kriminalističke priče koje se poigravaju s vašim očekivanjima i vode vas u nepredvidljive smjerove, provozajte se Cestom gorčine.

Cesta gorčine Australca Garryja Dishera donosi tamnu, atmosferičnu priču prepunu napetosti i moralnih dilema. 

Bilo da želite uroniti u svijet selfija, obiteljskih drama ili kriminalističkih zagonetki, izbor je pred vama. A jedino što vam preostaje jest – otvoriti prvu stranicu.