Što čitamo u kolovozu?
I eto nas na vrhuncu ljeta – u kolovozu, pravom ljetnom mjesecu. Tragajući za šlagvortom za uvod u blog, nailazimo na zgodnu narodnu izreku o kolovozu: „Bilo ti u klasu klasato, u busu busato, u trsu trsato, u gumnu hrpato, u hambaru mnogo, a u kući hajer i berićet!“ Slijedom toga, nama kao da je netko nabajao „Bilo vam u knjigama knjigato!“ jer je naša kolovoška programska dionica okupila čak tri romana triju fantastičnih autorica.
Korejsku autoricu Kyung-sook Shin već ste upoznali romanom „Molim te, pazi na mamu“, čija se internacionalna popularnost prelila i u Hrvatsku, pa godinu i pol ova knjiga nije silazila s ljestvica čitanosti i prodaje. Djelom „Bit ću ondje“ Kyung-sook Shin ostaje vjerna svojem meditativnom izričaju kojim prati troje studenata i jednog profesora u vremenu nezadovoljstva i korozivnih društvenih odnosa.
I ovim je romanom Kyung-sook Shin potvrdila svoje literarno umijeće.
Priča nas vodi na sveučilište dok traju studentski nemiri te na dirljiv i jednostavan način progovara o prijateljstvu, ljubavi i prisnim odnosima. I ovim je romanom Kyung-sook Shin potvrdila svoje literarno umijeće, zbog čega je i stekla tako veliku popularnost.
Dina Rubina izraelska je ruskojezična književnica velikog opusa i značaja u ruskom kulturnom prostoru. Potpisnica je pedesetak knjiga za koje je primila važne nagrade. Najistaknutiji svoj roman „Na sunčanoj strani ulice“ posvetila je rodnom gradu – Taškentu. Riječ je o nježnoj, atmosferičnoj odi mjestu rođenja, natopljenoj nostalgijom.
Istančanim okom za detalje, Dina Rubina minuciozno tka priču o umjetnosti, o gradu i njegovim ljudima.
Knjiga je krcata živopisnim uvidima u tradiciju te društvenu i kulturnu scenu Taškenta. Pored te vibrantne dionice, druga se linija bavi neobičnim sudbinama dviju jakih žena: majke Katje i kćeri Vere. Obje su vrsne umjetnice: jedna u krijumčarenju, a druga u slikarstvu. Pred nama je divan roman, na tragu ruskih klasika, koji otvara egzotičan azijski prostor u njegovoj dojmljivoj, sinestetičkoj raskoši. Istančanim okom za detalje, ova cijenjena autorica minuciozno tka priču o umjetnosti, o gradu i njegovim ljudima, spretno ispreplićući fikciju s autobiografskim elementima.
Svoju vruću kolovošku priču zaključujemo jednako vrućim „Hippocampusom“ austrijske spisateljice Gertraud Klemm, koji ima potencijala da raspiri već razgorenu polemiku o neravnopravnosti žena i muškaraca.
Ova briljantna proza satiričan je, provokativan i duhovit roman ceste, kojim Klemm na sav glas viče da je car gol.
Klemm se ovom aktivističkom prozom žestoko isprsila, podmetnuvši leđa u borbi za prava žena, točnije – prava književnica. Dvoje će protagonista u kamperu krenuti u borbu s petrificiranim normama po kojima „žene obavljaju dužnosti, a muškarci su dužnosnici“. Niz diverzantskih akcija uključuje potragu za spomenicima konjanika i slavnih muškaraca koje će unerediti i na njima ostaviti pečat svoga revolta. Ova briljantna proza satiričan je, provokativan i duhovit roman ceste, kojim Klemm na sav glas viče da je car gol. Slijedom svega navedenog, očekujemo pravi vatromet diskusija i polemika, posebice kada autorica stigne u posjet Zagrebu.