Što čitamo u studenome?

I eto nas u studenome, mjesecu Interlibera, za koji smo se svojski požurili izdati naslove – da ne izdamo čitateljska očekivanja. Slogan s kojim smo ušli u pretposljednji mjesec ove godine pripisuje se španjolskomu književniku Baltasaru Gracianu y Moralesu, a glasi: Dobro, ako je kratko, dvostruko je bolje – stoga smo vam pripremili čak četiri mala romaneskna zalogaja, i tek jedan nešto veći za ljubitelje egzotične Latinske Amerike. Pet ganc novih knjiga samo je zimski šlag na torti Henine velike interliberske ponude, ali ako i niste stigli doći i družiti se s nama na štandu, uvijek se možete osladiti u našem web-shopu.

A naizgled slatku božićnu priču u naoko božićnu romanu Te sitnice na samo je stotinjak stranica ispisala ovogodišnja finalistica nagrade Booker, Irkinja Claire Keegan. Strateški je smještajući u 1985. godinu, u lučki gradić kojim vladaju siromaštvo, podivljale vrane i samostanske časne sestre, Keegan prikazuje teško razdoblje irske povijesti  iz perspektive jednoga prodavača ugljena, čija je savjest zapravo pokretač radnje.

A naizgled slatku božićnu priču u naoko božićnu romanu Te sitnice na samo je stotinjak stranica ispisala ovogodišnja finalistica nagrade Booker, Irkinja Claire Keegan.

Koliko smo spremni riskirati da bismo spasili nečiji život? Može li si siromašan čovjek priuštiti moralnu hrabrost? Glasom modernoga Charlesa Dickensa, posvećujući roman patnjama žena i djece u Magdalenskim praonicama, autorica istražuje granice kršćanskoga milosrđa. „Ubojita do posljednjeg slova“, kako je njezino spisateljsko umijeće opisao The Times, Claire Keegan u malo je riječi sročila priču o nadi u ljudskost i ljubav prema bližnjem. Vrhunska književnost u jednako genijalnu prijevodu Tatjane Radmilo.   

I dok junak romana Te sitnice spašava živote, junakinja Lucie Faulerove spasit će i samu smrt. Riječ je o – ponovno – kratku romanu; sjedeći u vlaku, neobična junakinja razmišlja o provokativnoj temi. Koliko načina samoubojstva postoji? Koliko je u tome činu hrabrosti, koliko tuge, koliko osjećaja besmislenosti postojanja? Gdje pronaći uporište? Pisana inovativnim stilom, ova naoko mračna knjiga ulazi u odrastanje i obiteljske odnose koji nas oblikuju, donoseći toplu i dirljivu priču o sestrinskoj ljubavi.

I dok junak romana Te sitnice spašava živote, junakinja Lucie Faulerove spasit će i samu smrt.

Češka je spisateljica za Spašavanje smrti zasluženo dobila uglednu Europsku nagradu za književnost 2021. Sjajan prijevod, pak, doprinos je vrsne bohemistice Suzane Kos. 

U studenome predstavljamo i prvi roman španjolske poetese Elene Medel, ujedno prve dobitnice prestižne (i dosad, evidentno, „muške“ nagrade) „Francisco Umbral“. Čudesa nevjerojatno uvjerljivo prikazuju život dviju pripadnica radničke klase u doba najžešćih protesta protiv kršenja ženskih prava – nakon Francove smrti i mnogo poslije, dvijetisućitih godina. Što znači imati – ili nemati – novca?

Čudesa nevjerojatno uvjerljivo prikazuju život dviju pripadnica radničke klase u doba najžešćih protesta protiv kršenja ženskih prava.

Koliko se problemi umnožavaju ako ste siromašni i pritom žena? Pitanja su to koja opsjedaju obje junakinje, a s bijedom se svaka bori na svoj način. Prijevod bez mane djelo je Ele Varošanec Krsnik.

Problemom ropstva, siromaštva i potlačenosti bavi se i Itamar Vieria Junior, jedan od ponajboljih suvremenih brazilskih pisaca. Vieria Junior prikazuje suvremeni život u ruralnome Brazilu kasnoga XX. stoljeća, gdje većina ljudi još radi za veleposjednike koji ih iskorištavaju kao u feudalno doba. Živeći poput kmetova, u primitivnim zajednicama, bez mogućnosti da se obrazuju i povežu sa svijetom, te osuđeni na pokoravanje silama prirode – poplavama i sušama –  dovijaju se različitim načinima preživljavanja.

S književnoga prostora koji već tradicionalno nagoviješta magijski realizam stiže nam svijet prepun poganskih rituala pomiješanih s kršćanstvom, šamanizma, uroka, neobjašnjivih smrti i natprirodnih sposobnosti.

U središtu je priče odrastanje dviju sestara, kćeri lokalnoga jarre-svećenika – dviju u svemu različitih žena. Iz njihova očišta spoznajemo sav  užas suvremenog, na surovom kapitalizmu utemeljenog ropstva. S književnoga prostora koji već tradicionalno nagoviješta magijski realizam stiže nam svijet prepun poganskih rituala pomiješanih s kršćanstvom, šamanizma, uroka, neobjašnjivih smrti i natprirodnih sposobnosti. Hrvatsku je verziju romana pomno tkala Marina Negotić, a rezultat je tečan, nevidljiv prijevod.

Nastavljamo i niz hrvatskih autora, koji ovoga mjeseca zastupa duhovita, zanimljiva i razotkrivajuća fikcionalizirana biografija hrvatskoga panslavista Jurja Križanića, a koju se, kako sam kaže: „nakon što je pročitao cijelu knjižnicu“, usudio napisati Denis Peričić. Njegov urednik, Krunoslav Lokotar, pak, tvrdi sljedeće: „Peričićev roman napisan je kao u transu, tako se nekako i čita, sve skandirajući u sebi.

Nastavljamo i niz hrvatskih autora, koji ovoga mjeseca zastupa duhovita, zanimljiva i razotkrivajuća fikcionalizirana biografija hrvatskoga panslavista Jurja Križanića.

Njegov esejističko-ludistički pristup ne bježi od pjesničkih jezičnih poticaja, a tu je, kako smo od tog autora već i navikli, cijeli arsenal postmoderne, citati, reference, fusnote, komentari, spekulacije…“   Pa ako se i vi usudite, svakako nabavite Peričićev roman, i poigrajte se zajedno s njime.

Uživajte u čitanju knjiga za pamćenje!