Marko Gregur o romanu “Sestrinska zvona”

Marko Gregur piše o romanu Sestrinska zvona (Lars Mytting)

Djed glavne junakinje Sestrinskih zvona, mlade seljanke Astrid, u jednom trenutku kaže da se u svakom dobu nauči nešto novo, ali i zaboravi nešto iz starih vremena, a ta se rečenica može uzeti kao lajtmotiv romana. Myttingov roman priča je o transmisiji. Kroz rušenje drvene srednjovjekovne norveške crkve koja bi se trebala preseliti u Njemačku, autor progovara o vječnim temama poput ljubavi, prijateljstva i obitelji, ali jednako tako i izdaji te praštanju. Uz zvona koja neobjašnjivo zvone navješćujući tragediju, zahvaljujući znalačkom pripovijedanju neobjašnjivo se čini sasvim normalnim kao što se moralo činiti stanovnicima zabačenog sela Butangen 1880. godine. Sestrinska zvona možda jesu mit, ali zahvaljujući Myttingu zvone i vibriraju sasvim stvarno i uvjerljivo.

Marko Gregur

Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) završio je stručni studij poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, preddiplomski studij odnosa s javnošću i medija na Visokoj školi za odnose s javnošću i studij medija Kairos (VERN) te specijalistički diplomski studij međunarodnih odnosa i diplomacije na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld. Piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u časopisima u desetak stranih zemalja (SAD, Austrija, Crna Gora, Srbija, Rusija, Bugarska, Španjolska, Slovenija, Kanada…). Dobitnik je više nagrada među kojima su: "Fric" (2020.) i "Nagrada Vladimir Nazor" (2021.) za roman Vošicki, nagrada „Ivan vitez Trnski“, „Ulaznica“ te nagrada „Prozak“ za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.) te zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2014.) te roman Kak je zgorel presvetli Trombetasicz koji je uvršten među 12 finalista nagrade "Fric", dobio nagradu  "Katarina Patačić" za najbolju knjigu na kajkavskom dijalektu i preveden na slovenski. Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.). Pokretač je festivala „Alpe Jadran Festival mladih pisaca“, član je i predsjednik odbora međunarodnoga festivala književnosti „Galovićeva jesen“, voditelj književne tribine „Libarenje“, jedan od pokretača i glavni urednik časopisa Artikulacije.

Dosad objavljena djela u nakladi Hene com: