Autori - Generacije u pokretu | HENA COM

Alena Mornštajnová

Alena Mornštajnová (Valašské Meziříčí, 1963.) češka je spisateljica, prevoditeljica i profesorica engleskog jezika. Autorica je sedam uspješnih knjiga. Za svoj debitantski roman Slepá mapa (2013.) bila je u užem izboru za nagradu „Češka knjiga“ 2014. godine. Nakon toga izdala je roman Hotýlek (2015.) i roman Hana (2017.), koji je požeo najveći uspjeh i postao velik hit, a otkupljena su i prava za film. Za roman je nagrađena dvjema nagradama: nagradom „Češka knjiga“ (2017., u kategorijama „Glavna nagrada“ i „Studentska nagrada“) i „Databáze knih“ (u kategorijama „Knjiga godine“ i „Nova knjiga“ 2017.). Njezina su djela prodana u više od 400 tisuća primjeraka i prevedena na 19 jezika. Roman Studeni (2021.) ovjenčan je uglednom nagradom „Češka knjiga“, a 2023. joj je godine objavljeno i djelo Les v domě.

Clémentine Beauvais

Clémentine Beauvais je francuska književnica i prevoditeljica, rođena 6. siječnja 1989. u Parizu. U dobi od 17 godina preselila se u Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je započela svoje akademsko i književno putovanje. Na Sveučilištu u Cambridgeu stekla je doktorat iz dječje književnosti i od 2016. godine radi kao predavačica engleskog jezika i obrazovanja na Sveučilištu u Yorku. Kao autorica, Beauvais je poznata po svojim djelima za djecu i mlade, među kojima se izdvaja roman Les Petites Reines (2015.), koji je osvojio nekoliko književnih nagrada. Njena djela su prevedena na više od petnaest jezika, a osim pisanja, bavi se i književnim prevođenjem s engleskog na francuski.

Francesca Giannone

Francesca Giannone, rođena 1982. u Salentu, Italija, diplomirala je komunikacijske znanosti i studirala na Centro Sperimentale di Cinematografia u Rimu. Nakon preseljenja u Bolognu, radila je na katalogizaciji trideset tisuća svezaka Udruge Luigi Bernardi i pohađala tečajeve pisanja u Bottega Finzioni. Godine 2023. objavila je svoj prvi roman, "La portalettere" ("Poštarka"), koji je postigao izniman uspjeh, prodavši 400.000 primjeraka u godinu dana i postavši najprodavaniji talijanski roman 2023. i 2024. godine. Roman, inspiriran pričom njezine prabake Anne Allevane, osvojio je nagradu Premio Bancarella i nagradu Amo Questo Libro knjižara Giunti. Prava za ekranizaciju romana otkupila je Lotus Production, dio Leone Film Group. Godine 2024. objavila je svoj drugi roman, "Domani, domani" ("Sutra, sutra"), koji je također ušao u top deset najprodavanijih knjiga te godine.

Gertraud Klemm

Gertraud Klemm (Beč, 1971.) suvremena je austrijska spisateljica čija je proza natopljena feminističkim revoltom i potragom za pravdom. Po struci biologinja, a sve do 2005. i službenica u Uredu za kontrolu vode grada Beča, u svojim romanima istražuje različite fasete bivanja ženom u suvremenom svijetu – od problema odrastanja do nevolja zrelosti u romanu Herzmilch; ženske plodnosti i posvajanja djece u romanu Muttergehäuse, pa sve do ženskog starenja u romanu Aberland i položaja žene u književničkom miljeu u najnovijem romanu pod nazivom Hippocampus. Klemm je dosad objavila pet romana, knjigu eseja, dnevničke zapise, zbirku kratkih priča i nekoliko hibridnih knjiga u kojima njezine književne radove dopunjuju likovni radovi drugih umjetnica. Za tada još neobjavljeni tekst Ujjayi – kasnije poglavlje svog drugog romana – godine 2014. dobila je nagradu „Ingeborg Bachman“, roman Aberland donio joj je nominaciju za „Deutsches Buchpreis“ (2015.), a roman Herzmilch dobitnik je nagrade za najbolji romaneskni debi (2015.) te je nominiran za nagradu Europske unije za književnost. Među mnogima treba izdvojiti i austrijsku nacionalnu „Outstanding Artist Award für Literatur“ (2020.) te nagradu „Ernst Toller“ (2021.), kojom se odaje priznanje politički angažiranim autorima.

Lars Mytting

Lars Mytting (Favang, 1968.) norveški je književnik i novinar. Proslavio se 2011. godine djelom Hel ved: Alt om hogging, stabling og tørking – og vedfyringens sjel, u kojem piše o dugoj skandinavskoj tradiciji sječe i obrade drva. Djelo je ubrzo postalo internacionalni hit. Ništa manje čitan nije bio ni njegov povijesni roman Svøm med dem som drunker, objavljen 2014., za koji je ovjenčan važnom nagradom Norwegian National Booksellers’ Award. Sestrinska zvona, prvi roman u povijesnoj trilogiji Hekne izvorno objavljen 2018. godine, dugo je bio među najčitanijim norveškim naslovima. Drugi dio Tapiserija sestara Hekne objavljen je 2020., a treći dio Sudnji dan 2023. godine. Myttingovi romani dosad su prevedeni na 23 jezika i prodani u milijun primjeraka diljem svijeta. Autor je 2022. primio književnu nagradu Dobloug koju švedska Akademija dodjeljuje svake godine švedskom i norveškom autoru fikcije, a 2023. The Norwegian Book Club Reader’s Award.

Lorenzo Marone

Lorenzo Marone (Napulj, 1974.) jedan je od najplodnijih i najuspješnijih suvremenih talijanskih pisaca. Dosad je objavio desetak djela, uglavnom romana, među kojima se ističu La tristezza ha il sonno leggero (2016.), Magari domani resto (2017.), Un ragazzo normale (2018.), redom ovjenčanih uglednim talijanskim nagradama kao što su „Giancarlo Siani“ i „Bancarella“. Svojim prvim romanom Sitnice koje život znače (2015.) osvojio je publiku i kritiku te nekoliko važnih književnih priznanja, među kojima se ističe nagrada „Stresa di Narrativa“. Knjiga je prevedena na dvadesetak jezika i dosegnula status bestselera. Prema njoj je snimljen i film La tenerezza u režiji Giannija Amelija. Za svoj je posljednji roman Le madre non dormono mai (2023.) primio Nacionalnu književnu nagradu „Pisa“ i nagradu „Elsa Morante“. Živi i radi u Napulju.

Louise O’Neill

Louise O'Neill (rođena 1985. u Clonakiltyju, Irska) istaknuta je irska spisateljica poznata po svojim romanima koji se bave feminističkim temama i izazovima s kojima se suočavaju mlade žene u suvremenom društvu. Nakon što je diplomirala englesku književnost na Trinity Collegeu u Dublinu, O'Neill je završila poslijediplomski studij modnog menadžmenta na Dublin Institute of Technology. Godine 2010. preselila se u New York, gdje je radila kao asistentica stilistice u časopisu Elle. Godinu dana kasnije vratila se u Irsku i započela pisati svoj prvi roman. Njezin prvijenac, Only Ever Yours (2014.), smješten u distopijski svijet gdje se djevojke stvaraju u laboratorijima kako bi zadovoljile muškarce, osvojio je nagradu Sunday Independent Newcomer of the Year na Irish Book Awards 2014. te inauguralnu YA Book Prize 2015. Sljedeći roman, Asking For It (2015.), koji istražuje posljedice seksualnog napada na tinejdžericu i reakciju zajednice, postao je bestseller u Irskoj i osvojio nagradu Book of the Year na Irish Book Awards 2015. Osim pisanja, O'Neill radi kao slobodna novinarka, pišući o feminističkim pitanjima, modi i popularnoj kulturi za razne irske novine i časopise. Godine 2016. bila je kolumnistica za Irish Examiner. Njezina djela često se bave složenim temama poput seksualnog nasilja, društvenih očekivanja i identiteta, čime potiče važne razgovore o položaju žena u društvu.

Magda Szabó

Magda Szabó (1917.–2007.) bila je mađarska književnica i najvažnija ženska spisateljica 20. stoljeća u Mađarskoj. Rođena u Debrecenu, studirala je mađarski jezik i latinski na Sveučilištu u Debrecenu. Pored romana, pisala je i poeziju, drame, eseje i prevode. Njezino najpoznatije djelo je roman Abigél (1970.), koji je postao klasik mađarske književnosti za mlade. Osvojila je mnoge nagrade, uključujući Kossuthovu nagradu i Prix Fémina za La Porta. Njezin rad istražuje teme starenja, odnosa među ljudima i društvene promjene, a njeni romani su prevedeni na mnoge jezike i adaptirani u filmove.

Maria Climent

Maria Climent (rođena 1985. u Amposti, Španjolska) katalonska je spisateljica i prevoditeljica. Diplomirala je prevođenje i tumačenje na Autonomnom sveučilištu u Barceloni te je dodatno studirala scenaristiku. Njezin književni prvijenac, roman Gina (2019.), donosi priču o ženi suočenoj s dijagnozom multiple skleroze koja želi postati majka prije nego što bude prekasno. Ovaj roman postao je autentičan fenomen među katalonskim čitateljima i ubrzo je preveden na francuski jezik. Godine 2023. objavila je roman A casa teníem un himne, koji istražuje živote triju žena – majke i dviju kćeri – te njihove različite načine suočavanja s nedaćama. Osim književnog rada, Climent je radila kao učiteljica jezika, copywriterica, voditeljica društvenih mreža i sadržaja te predavačica kreativnog pisanja. Također je surađivala s kulturnim časopisom Catorze.

Pia Prezelj

Pia Prezelj (rođena 1995. u Sloveniji) istaknuta je spisateljica, prevoditeljica i novinarka. Zapošljava se kao novinarka u kulturnoj redakciji najvažnijeg slovenskog dnevnog lista Delo. Godine 2022. osvojila je nagradu za mladu novinarku godine, koju dodjeljuje Slovensko novinarsko društvo. Njena književna karijera započela je romanom Težka voda (2023.), koji je osvojio nagradu za debitantsko djelo godine i bio nominiran za nekoliko prestižnih književnih nagrada, uključujući Cankarjevu nagradu i nagradu Kresnik za najbolji roman godine. Osim toga, Pia Prezelj bavi se fotografijom i pisanjem, a njen rad bio je predstavljen na platformi PhotoVogue.

Rosa Liksom

Rosa Liksom (r. 1958., Ylitornio) nagrađivana je finska spisateljica, ali i renominara slikarica i redateljica. Potječe iz obitelji farmera i lovaca na sobove sa sjevera Finske. U dobi od sedamnaest godina napušta Laponiju zbog studija antropologije i društvenih znanosti na sveučilištima, prvo u Helsinkiju, a potom u Kopenhagenu i Moskvi. Pored navedenog mladost su joj obilježila i ljeta provedena u Parizu te život na sjeveru Norveške. Prve tri knjige napisala je za svog boravka u Christianiji, u Kopenhagenu. Za svoj debitantski roman Yhden yön pysäkki (1985.) dobila je nagradu „J. H. Erkko“, dvaput je bila nominirana za nagradu „Nordic“, a za roman Kupe br. 6 (2011.) dobila je „Finlandia Literary Prize“. Njezina su ostala djela: zbirke kratkih priča Unohdettu vartti (1986.), Väliasema Gagarin (1987.), Go Moskova go (1988.), Tyhjän tien paratiisit (1989.), Bamalama (1993.), Perhe (2000.), Maa (2006.), romani Kreisland (1996.), Reitari (2002.), Kupe br. 6 (2011.) te dječje knjige Jepata Nastan lentomatka (2002.) i Tivoli Tähtisade (2004.).

Tamara Duda

Tamara Duda (rođena 5. siječnja 1976. u Kijevu) ukrajinska je spisateljica i prevoditeljica, poznata pod pseudonimom Tamara Horikha Zernya. Nakon završetka studija novinarstva na Kijevskom nacionalnom sveučilištu Tarasa Ševčenka 1998. godine, radila je kao prevoditeljica ekonomskih tekstova s engleskog na ukrajinski. Tijekom 2014. i 2016. godine, Duda je volontirala u Donbasu, gdje je pružala humanitarnu pomoć i dokumentirala svoje iskustvo na društvenim mrežama, što je pridobilo veliku pažnju javnosti. Njezin književni prvijenac, roman Kći (Doćja), objavljen 2019. godine, smješten je u 2014. godinu i prati lik Natalije, poslovne žene iz Donjecka koja postaje volonterka u ratnim naporima. Roman je osvojio Shevčenkovu nacionalnu nagradu 2022. godine, a BBC News Ukrajina proglasio ga je Knjigom godine. Duda je također autorica romana Pryntsyp vtruchannya (2021.), koji istražuje teme tuge, ljubavi i identiteta kroz lik profesorice matematike koja se suočava s osobnim gubicima. Njezin rad ističe se dubokim razumijevanjem ljudske prirode i društvenih izazova s kojima se suočavaju žene u Ukrajini.

Tamta Melashvili

Tamta Melashvili (1979., Ambrolauri) gruzijska je spisateljica koja radi kao profesorica na sveučilištu u Tbilisiju. Diplomirala je rodne studije na Centralnom Europskom Sveučilištu u Budimpešti 2008. godine. Napisala je rad o ženskoj migraciji Georgian Women in Germany -Empowerment through Migration? Empowering Aspects of Female Migration (2009.) Svoje prve priče objavljuje na internetu, a neke su od njih kasnije uvrštene u antologije. Za svoj prvi roman Brojalica (Gatvla, 2011.) dobila je nagradu “Saba” za najbolje debitantsko djelo 2011. godine. Njemački prijevod Brojalice (Unionsverlag, 2012.) proglašen je jednim od deset najboljih djela koja su objavili samostalni izdavači, a godine 2013. nagrađen je prestižnom nagradom „Deutscher Jugendliteraturpreis”.

Timothée de Fombelle

Timothée de Fombelle (rođen 1973. u Parizu) istaknuti je francuski pisac i dramatičar, poznat po svojim djelima za djecu i mlade. Ljubav prema pisanju i kazalištu razvila se rano; sa sedamnaest godina osnovao je kazališnu trupu "La Troupe des Bords de Scène" za koju je pisao i režirao predstave. Nakon studija književnosti, radio je kao profesor u Francuskoj i Vijetnamu prije nego što se potpuno posvetio pisanju. Njegov kazališni komad "Le Phare", nastao u suradnji s glumcem Clémentom Sibonyjem, osvojio je nagradu "Prix du Souffleur" 2002. godine, čime je stekao priznanje kao dramatičar. Godine 2006. objavio je svoj prvi roman za mlade, "Tobie Lolness" (Toby Alone), koji je postigao međunarodni uspjeh, preveden na 29 jezika i nagrađen s dvadesetak priznanja, uključujući englesku nagradu "Marsh Award" i talijansku "Premio Andersen". Njegova djela često kombiniraju bogatu maštu s dubokim emocionalnim i filozofskim temama, što ih čini privlačnima i mladim i odraslim čitateljima.

Ulla-Lena Lundberg

Ulla-Lena Lundberg (Kökar, Åland, 1947.) poznata je i višestruko nagrađivana finskošvedska spisateljica. Napisala je nekoliko putopisa: Strövtåg (1966.), En berättelse om gränser (1968.), Gaijin-utlänning i Japan (1970.), Sibirien (1993.), romane: Kungens Anna (1982.), Ingens Anna (1984.), Sand (1986.), Leo (1989.), Stora världen (1991.), Allt kan man önska sig (1995.), Regn (1997.), Marsipansoldaten (2001.). Usto, piše i radiodrame, pjesme, novele te antropološke radove. Roman Led (2012.) smatra se vrhuncem njezine proze, prava su prodana u desetak zemalja, naklada u Finskoj dosegnula je 150 000 primjeraka te je nagrađen najprestižnijom finskom književnom nagradom „Finlandia“. Autorica je ovjenčana i nagradama „Finland’s State Literary Prize“ (1971., 1982. i 1992.), „Swedish Academy’s Finland Prize“ (1990.) i nagradom „Runeberg“ (1998.). Roman Svjetlo i plamen prvi put je objavljen 2022. godine.

Lise Villadsen

Lise Villadsen (rođena 1985.) danska je autorica poznata po svojim romanima za mlade. Diplomirala je danski jezik i filozofiju na Sveučilištu u Kopenhagenu 2011. godine. Svoj književni put započela je u ranoj dobi, pišući priče već s 11-12 godina. Od tada je razvila prepoznatljiv stil koji balansira između tragičnog i komičnog, omogućujući čitateljima da se suoče s ozbiljnim temama kroz prizmu humora. Njezini romani često istražuju složene teme poput prijateljstva, ljubavi i izazova odrastanja, obraćajući se mladima na autentičan i empatičan način. Villadsen je također sudjelovala u zajedničkom projektu "Tabu" (2024.), zbirci novela koje istražuju različite tabu teme. Njezina djela prepoznata su po sposobnosti da ozbiljne teme približe mladim čitateljima, potičući ih na razmišljanje i empatiju.