Broj rezultata: 200
Trofej
Trofej
Uskoro!
POŠALJITE UPIT
Drveće
Drveće
Uskoro!
POŠALJITE UPIT
I nebom teku rijeke
I nebom teku rijeke
-10%
19,71 €21,90 €
Vatra svete Katarine
Vatra svete Katarine
20,90 €
Savršeni dani
Savršeni dani
19,90 €
Posljednji dani u Berlinu
Posljednji dani u Berlinu
22,90 €
Džini
Džini
21,90 €
Ekspozicija tame
Ekspozicija tame
19,90 €
Badem
Badem
21,90 €
Priče iz Alhambre
Priče iz Alhambre
19,90 €
Minifilozofija
Minifilozofija
20,90 €
Dječak koji je crtao sjene
Dječak koji je crtao sjene
20,90 €
Nada
Nada
19,90 €
Putnik usputne postaje
Putnik usputne postaje
19,90 €
Naš dio noći
Naš dio noći
22,90 €
Skuhati medvjeda
Skuhati medvjeda
23,90 €
Krijumčari čudnih stvorenja
Krijumčari čudnih stvorenja
21,90 €
Narod što u snijegu sije
Narod što u snijegu sije
21,90 €
Sitnice koje život znače
Sitnice koje život znače
21,90 €
Svećenik i demoni
Svećenik i demoni
19,90 €
Lelujave sjene
Lelujave sjene
21,90 €
Sat koji otkucava samo tik
Sat koji otkucava samo tik
20,90 €
Studeni
Studeni
21,90 €
Pješčana grobnica
Pješčana grobnica
23,90 €
Duge noći u Caxiasu
Duge noći u Caxiasu
19,90 €
Živjeti brzo
Živjeti brzo
18,90 €
Trauma - nevidljiva epidemija
Trauma - nevidljiva epidemija
18,90 €
Agni
Agni
18,90 €
Stablo gorke naranče
Stablo gorke naranče
19,90 €
Tri jabuke s neba pale
Tri jabuke s neba pale
21,90 €
Dijete prašine
Dijete prašine
19,90 €
Kamen, cvijet i amen
Kamen, cvijet i amen
18,90 €
Djela iz očaja
Djela iz očaja
21,90 €
Detalji
Detalji
17,90 €
Rekla je da se ne kaje
Rekla je da se ne kaje
21,90 €
Crvotočina
Crvotočina
21,90 €
Zaposlenici
Zaposlenici
18,90 €
OK je što niste OK
OK je što niste OK
19,90 €
Zemlja kratkih rečenica
Zemlja kratkih rečenica
21,90 €
Knjižničarka na konju
Knjižničarka na konju
21,90 €
Demon s Vučjeg brda
Demon s Vučjeg brda
18,90 €
Listanje kupusa
Listanje kupusa
21,90 €
Naučiti razgovarati s biljkama
Naučiti razgovarati s biljkama
19,90 €
Kako nas ojača ono što nas ne ubije
Kako nas ojača ono što nas ne ubije
()
17,90 €
Skriveno
Skriveno
18,45 €
Vodencvjetovi
Vodencvjetovi
21,90 €
Šalaporte
Šalaporte
19,90 €
Stramer
Stramer
21,90 €
Kad se vratim
Kad se vratim
19,90 €
Noćno nebo s izlaznim ranama
Noćno nebo s izlaznim ranama
20,90 €
Mi smo svjetlost
Mi smo svjetlost
19,90 €
Za doručkom
Za doručkom
21,90 €
Strah od barbara
Strah od barbara
17,90 €
Te sitnice
Te sitnice
17,12 €
Čudesa
Čudesa
18,45 €
Spašavanje smrti
Spašavanje smrti
19,78 €
Iskrivljeni plug
Iskrivljeni plug
19,78 €
San o Križaniću
San o Križaniću
18,45 €
Pjesma nad pjesmama iz Ulice Palermo
Pjesma nad pjesmama iz Ulice Palermo
21,10 €
Zuzanin dah
Zuzanin dah
19,78 €
Zima u Sokchu
Zima u Sokchu
17,12 €
Morositas cordis
Morositas cordis
17,12 €
Oporuka
Oporuka
22,43 €
Pljuštale su ptice
Pljuštale su ptice
18,45 €
Ulica jorgovana
Ulica jorgovana
17,12 €
Na sunčanoj strani ulice
Na sunčanoj strani ulice
22,43 €
Bit ću ondje
Bit ću ondje
19,78 €
Hippocampus
Hippocampus
19,78 €
Leksikon svjetla i tame
Leksikon svjetla i tame
19,78 €
Strano tijelo
Strano tijelo
18,45 €
Pačinko
Pačinko
21,10 €
Plava istina
Plava istina
17,12 €
Tapiserija sestara Hekne
Tapiserija sestara Hekne
21,10 €
Vuk na snijegu
Vuk na snijegu
17,12 €
Pisma iz Vinogradske
Pisma iz Vinogradske
18,45 €
Savršena prošlost
Savršena prošlost
17,12 €
Više ne znam tko si
Više ne znam tko si
18,45 €
Pogled
Pogled
18,45 €
Duboke se vode dižu
Duboke se vode dižu
19,78 €
Ešalon za Samarkand
Ešalon za Samarkand
21,10 €
Zemlja nulta
Zemlja nulta
17,12 €
Dobri sin
Dobri sin
18,45 €
Bambusova stabljika
Bambusova stabljika
21,10 €
Šezdeset četiri
Šezdeset četiri
17,12 €
Kirurg
Kirurg
19,78 €
Dvije deke, tri plahte
Dvije deke, tri plahte
21,10 €
Gospođa Black
Gospođa Black
18,45 €
Vojske
Vojske
18,45 €
Nedovršena
Nedovršena
18,45 €
Teorija čudnovatosti
Teorija čudnovatosti
19,78 €
Zadnja ruka
Zadnja ruka
19,78 €
Pavelova prava ljubav
Pavelova prava ljubav
17,12 €
Zagoreni šećer
Zagoreni šećer
19,78 €
Naše sretno vrijeme
Naše sretno vrijeme
18,45 €
Horror vacui
Horror vacui
17,12 €
Ja na svojoj strani
Ja na svojoj strani
18,45 €
Pronaći samu sebe
Pronaći samu sebe
12,61 €
Impresionist
Impresionist
12,61 €
Pod krošnjom naranče
Pod krošnjom naranče
17,12 €
Subota
Subota
18,45 €
Nerazdvojne
Nerazdvojne
18,45 €
Posuđeno vrijeme
Posuđeno vrijeme
21,10 €
Otok nestalih stabala
Otok nestalih stabala
19,78 €
Težina snijega
Težina snijega
18,45 €
Planine pjevaju
Planine pjevaju
Zbogom, Hemingway
Zbogom, Hemingway
15,79 €
Gdje je nestao Kir
Gdje je nestao Kir
17,12 €
Hodočašće
Hodočašće
19,78 €
Potpirivanje
Potpirivanje
18,45 €
Ostajem ovdje
Ostajem ovdje
18,45 €
Ringišpil
Ringišpil
17,12 €
Sestrinska zvona
Sestrinska zvona
21,10 €
Petlja
Petlja
17,12 €
On
On
18,45 €
Rapsodija o Bejogluu
Rapsodija o Bejogluu
18,45 €
Što smo izgubili u vatri
Što smo izgubili u vatri
18,45 €
Doručak
Doručak
17,12 €
Među ženama
Među ženama
18,45 €
Da je ljeto trajalo duže
Da je ljeto trajalo duže
15,79 €
Bivše stvari
Bivše stvari
18,45 €
Profesorova omiljena jednadžba
Profesorova omiljena jednadžba
San sela Ding
San sela Ding
21,10 €
Spiritisti
Spiritisti
17,12 €
Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela
Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela
14,47 €
Na zemlji smo nakratko predivni
Na zemlji smo nakratko predivni
18,45 €
Kensingtonski vrtovi
Kensingtonski vrtovi
21,10 €
Klopka za muhe
Klopka za muhe
18,45 €
Tihe godine
Tihe godine
18,45 €
Slani mrak
Slani mrak
18,45 €
Đuro Hodalica
Đuro Hodalica
()
18,45 €
Nebeska tijela
Nebeska tijela
18,45 €
Pop
Pop
18,45 €
Primalja
Primalja
19,78 €
U svakom trenutku još smo živi
U svakom trenutku još smo živi
18,45 €
Brat od leda
Brat od leda
18,45 €
Noćni roditelji
Noćni roditelji
18,45 €
Zvuk sunčanog sata
Zvuk sunčanog sata
Dvoslojno staklo
Dvoslojno staklo
15,79 €
Queenie
Queenie
19,78 €
Kralj hakla
Kralj hakla
18,45 €
Rašomon
Rašomon
17,12 €
Ubojstva s potpisom
Ubojstva s potpisom
12,61 €
Čuvari
Čuvari
12,61 €
Groznica tame
Groznica tame
18,45 €
Dobar dan, drugovi
Dobar dan, drugovi
17,12 €
Indigo
Indigo
21,10 €
Led
Led
19,78 €
Vošicki
Vošicki
21,10 €
Molim te, pazi na mamu
Molim te, pazi na mamu
18,45 €
Premještanja
Premještanja
17,12 €
Ministar u jezeru
Ministar u jezeru
18,45 €
Dva prsta iznad gležnja
Dva prsta iznad gležnja
18,45 €
Rastapanje
Rastapanje
22,43 €
Drhtajništvo
Drhtajništvo
15,79 €
Ljudska djela
Ljudska djela
15,79 €
10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu
10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu
18,45 €
Vrijeme hladnijih snova
Vrijeme hladnijih snova
14,47 €
Vuk i breza
Vuk i breza
15,79 €
Volgina djeca
Volgina djeca
19,78 €
Hana
Hana
17,12 €
Svemirski anđeli
Svemirski anđeli
17,12 €
Lom
Lom
18,45 €
U gradu sjena i utvara
U gradu sjena i utvara
17,12 €
Majčino mlijeko
Majčino mlijeko
15,79 €
Košer
Košer
15,79 €
Soba na dnu mora
Soba na dnu mora
15,79 €
Brat
Brat
14,47 €
Prozamanterija
Prozamanterija
13,14 €
Žeđ
Žeđ
15,79 €
Lomeći kamenje
Lomeći kamenje
15,79 €
Zapinjemo
Zapinjemo
15,79 €
Europsko proljeće
Europsko proljeće
Sonjka
Sonjka
14,47 €
Prepreke.Prečaci.
Prepreke.Prečaci.
13,14 €
Priča pravoga čovjeka
Priča pravoga čovjeka
15,79 €
Orkestar manjina
Orkestar manjina
19,78 €
Kaleidoskop
Kaleidoskop
Apneja
Apneja
17,12 €
Opća opasnost
Opća opasnost
13,14 €
Amerikanka
Amerikanka
19,78 €
Isijavanje
Isijavanje
14,47 €
Ubij se, ljubavi
Ubij se, ljubavi
14,47 €
Jebo sad hiljadu dinara
Jebo sad hiljadu dinara
17,90 €
Dječaci
Dječaci
15,79 €
Soba moje sestre
Soba moje sestre
14,47 €
Igra istine
Igra istine
15,79 €
Na križanju četiriju cesta
Na križanju četiriju cesta
18,45 €
Blockbuster
Blockbuster
Pacijent iz sobe 19
Pacijent iz sobe 19
Morfij
Morfij
19,78 €
Grobna gruda
Grobna gruda
18,45 €
San od tisuću ljeta
San od tisuću ljeta
15,79 €
Vidio sam čovjeka
Vidio sam čovjeka
Mogla bi se zvati Leda
Mogla bi se zvati Leda
14,47 €
Proroci fjorda Vječnost
Proroci fjorda Vječnost
19,78 €
Čovjek koji je volio pse
Čovjek koji je volio pse
23,90 €
Murtaza
Murtaza
17,12 €
Moramo razgovarati
Moramo razgovarati
Zaboravio sam gdje sam parkirao
Zaboravio sam gdje sam parkirao
Divlje guske
Divlje guske
 
Gaea Schoeters

Gaea Schoeters

Gaea Schoeters (1976.) suvremena je belgijska spisateljica. Debitirala je putopisnom knjigom Meisjes, moslims en motoren (2008.) o sedmomjesečnu putovanju motociklom kroz Iran, Srednju Aziju i Arapski poluotok, a dosad je napisala i romane Diggers (2011.), De kunst van het vallen (2014), Zonder titel #1 (2018.) te objavila zbirku intervjua Het Einde (2020.) i novelu Cargo (2022.). Svestrana i sklona eksperimentu, Schoeters je dramatičarka i libretistica nekoliko nagrađivanih opera i glazbeno-scenskih djela. Piše kolumne i eseje za razne novine i časopise, strastvena je performerica i kustosica. Voditeljica je Dead Ladies Showa, kabareta u kojem se bavi zaboravljenim ženama. Njezin najpoznatiji roman, Trofej (2020.), osvojio je nagradu „Sabam“ za književnost i posebno priznanje Nagrade Europske unije za književnost
te ušao u uži izbor za druge nagrade. Preveden je na desetak jezika.

Percival Everett

Percival Everett

Percival Everett (Fort Gordon, Georgia, 1956.) redoviti je profesor engleskog jezika u trajnom zvanju na Sveučilištu Južna Kalifornija. Piše romane, pripovijetke i eseje. Autor je više od trideset knjiga, uključujući Erasure (2001., godine 2023. adaptiran za film American Fiction), I Am Not Sidney Poitier (2009.), So Much Blue (2017.) i Telephone (2020.), u kojima se poigrava žanrovima u rasponu od trilera i satire do filozofske proze. Roman Drveće ušao je 2022. godine u uži izbor za nagradu Booker i dobio nagradu Bollinger Everyman Wodehouse. Bio je i finalist Pulitzerove nagrade, a 2023. dobio je nagrade PEN/Jean Stein i Windham Campbell za proznu fikciju. Posljednji mu je objavljen roman James (2024.)

Marin Bukljaš

Marin Bukljaš

Marin Bukljaš rođen je 1975. godine u Zagrebu. Ubrzo nakon srednje škole, umjesto nastavka školovanja, odlučuje otputovati u Indiju i Nepal, što će kasnije smatrati svojim prvim životnim fakultetom. Tijekom tog nadahnjujućeg, ali i iscrpljujućeg šestomjesečnog puta, prihvaća putovanja kao svoj životni poziv te tome podređuje svoje daljnje djelovanje. Povratkom u Hrvatsku postaje DJ, što mu otvara nebrojene prilike za umjetničko stvaralaštvo, upoznavanje raznih ljudi i mjesta te fleksibilno radno vrijeme, što mu omogućava da često putuje. Strast prema putovanjima pretočio je u putopisni projekt My Friend Bike – putujući biciklom snimio je četiri dokumentarna filma, od kojih je putopis Priča o Balkanu osvojio prvu nagradu ‘’Dijana Klarić’’ na Festivalu putnika u Šibeniku 2014. godine. Sa zadnjeg putovanja kroz 13 europskih država – od Finske do Turske – pisao je putopisne članke za jedan hrvatski web portal. Osim što je DJ, dio je producentskog tima u kojem djeluje kao tekstopisac, gitarist i aranžer. Prije petnaestak godina otkrio je strast prema pisanju i otada je napisao pet romana i dvadesetak kratkih priča. Ovo je njegov prvi objavljeni roman.


Jacobo Bergareche

Jacobo Bergareche

Jacobo Bergareche (London, 1976.) odustao je od studija likovnih umjetnosti na Sveučilištu Complutense u Madridu te nastavio studirati književnost i pisanje na Emerson Collegeu u Bostonu. Radio je kao producent i scenarist TV serija za vodeće španjolske televizijske kuće. Godine 2012. preselio se u Austin u Teksasu, gdje je istraživao privatnu korespondenciju raznih pisaca u Centru Harry Ransom; njegov roman Savršeni dani (2021.) jedan je od plodova tog istraživanja. Dodijeljeno mu je posebno priznanje Nagrade Europske unije za književnost, a većina španjolskih medija uvrstila ga je u izbor knjiga godine. Preveden je na desetak jezika. Bergareche je i autor zbirke poezije Playas (2004.), drame Coma (2015.), serije knjiga za djecu Aventuras en Bodytown (2017.) i autobiografskog romana o bratovu ubojstvu Estaciones de regreso (2019.) Redovito piše članke za El Pais Semanal, časopis Elle i The Objective. Njegov posljednji roman, Las despedidas, objavljen je 2023.


Paloma Sánchez-Garnica

Paloma Sánchez-Garnica

Paloma Sánchez-Garnica (Madrid, 1962.) diplomirala je pravo, geografiju i povijest te je radila kao odvjetnica, no odustala je od toga da bi se posvetila književnosti. Istaknula se povijesnim romanima s elementima kriminalističkog žanra. Dosad joj je objavljeno osam djela: El gran Arcano (2006.), La brisa de Oriente (2009.), El alma de las piedras (2010.), Las tres heridas (2010.), La sonata del silencio (2012.), koje je adaptirano u televizijsku seriju, i Mi recuerdo es más fuerte que tu olvido (2016.), ovjenčano nagradom „Fernando Lara“. Njezino posljednje djelo, La sospecha de Sofía (2019.), doživjelo je 19 izdanja. Omiljen i hvaljen, roman Posljednji dani u Berlinu bio je finalist ugledne nagrade „Planeta“ 2021.


Fatma Aydemir

Fatma Aydemir

Fatma Aydemir (Karlsruhe, 1986.) već je za svoj prvi roman, Ellbogen (2017.) dobila nagradu „Klaus Michael Kühne“ i „Franz Hessel“. Zajedno s Hengameh Yaghoobifarah 2019. godine izdala je antologiju Eure Heimat ist unser Albtraum. Njezin drugi roman Džini (2022.) dočekan je s oduševljenjem publike i kritike, a odlikovan je i nagradama „Robert Gernhardt“ I „LiteraTour Nord“ 2023.


Won-pyung Sohn

Won-pyung Sohn

Won-pyung Sohn rođena je u Seulu. Diplomirala je sociologiju i filozofiju na Sveučilištu Sogang te filmsku režiju na Korejskoj akademiji filmske umjetnosti. Napisala je romane Counterattack at Thirty, Prism, Tube i zbirku priča House of Others, kao i seriju knjiga za djecu The Majestic Fox Tales. Režirala je i napisala scenarij za igrani film The Intruder. Dobitnica je nagrada „Cine21 Film Criticism Award“, „Jeju 4·3 Peace Literature Prize“ i Nagradu japanskih knjižara. Njezino debitantsko djelo, Badem, prodano je u više od 1,3 milijuna primjeraka u Koreji te je prevedeno i izdano u 30-ak zemalja, uključujući Sjedinjene Države.


Washington Irving

Washington Irving

Washington Irving (1783. – 1859.)
američki je pisac, esejist, biograf, povjesničar i diplomat u ranom razdoblju 19. stoljeća. Rođen je i odrastao u New Yorku. Pisanjem se počeo baviti u mladosti, a potpisivao se različitim pseudonimima. Najznačajnija djela kojima je stekao popularnost su A History of New-York from the Beginning of the World to the End of the Dutch Dynasty (1809.) i The Sketch Book of Geoffrey Crayon (1819.–20.) U dva je navrata boravio u Španjolskoj kao diplomat: 1826. – 1832. i 1842. – 1846. Tada su, potpisana pravim imenom, nastala njegova povijesna djela o Španjolskoj iz 15. stoljeća, u kojima se bavio Kolumbom, Alhambrom te odnosom Španjolaca i Maura. Nakon povratka u Ameriku bpisao je putopise, djela o povijesti SAD-a te biografije povijesnih ličnosti: Olivera Goldsmitha, Muhameda i Georgea Washingtona. Na njegov su stil utjecali engleski esejisti 18. st., a sam je, kao vrstan pripovjedač, utro put američkomu romantizmu polovicom 19. st. Cijenjen u Americi i Velikoj Britaniji, zalagao se za pisanje kao samostalno i legitimno zanimanje te jačanje zakona o zaštiti autorskih prava.


Jonny Thomson

JONNY THOMSON predavao je filozofiju na Oxfordu više od desetljeća prije nego što se potpuno posvetio pisanju. On je stalni suradnik Big Thinka, gdje piše o filozofiji, teologiji, psihologiji i povremeno o drugim temama – kad se usudi izaći iz svoje zone udobnosti. Njegova prva knjiga, Minifilozofija, nagrađena je te je postala međunarodni bestseler. Prevedena je na dvadeset jezika. Thomson također vodi Instagram i Facebook profile Minifilozofije (@philosophyminis). Njegova druga knjiga, Mini Big Ideas (2023.), napisana je jednako lakim, pristupačnim stilom, a bavi se poviješću ljudske misli. Jonny Thomson živi u Oxfordshireu.


Oriana Ramunno

Oriana Ramunno

Oriana Ramunno (Melfi, 1980.) talijanska je spisateljica. Nakon niza nagrađenih kriminalističkih novela i kratkih priča objavljenih u raznim časopisima, posvetila se pisanju svog prvog trilera Dječak koji je crtao sjene, nadahnuta pričom njezina ujaka, bivšeg zatočenika koncentracijskog logora Flossenbürg. Knjigu je posvetila njemu, opisavši je kao „posljednji čin ljubavi na dugu putovanju“. Živi u Berlinu sa suprugom i troje djece.


Dejan Šorak

Dejan Šorak

Dejan Šorak (1954.) je filmski, televizijski, kazališni i radijski scenarist i redatelj te romanopisac. Encyclopedia Britannica navodi ga među nekolicinom hrvatskih umjetnika svih vremena. Njegovi najpoznatiji kazališni komadi su: Svećenikova smrt i Pauk i Pepeljuga. Scenarist je i redatelj cjelovečernjih igranih filmova: Mala pljačka vlaka (1984.), Oficir s ružom (1987.), Krvopijci (1989.), Vrijeme ratnika (1992.), Garcia (1999.), Dva igrača s klupe (2005.) i U zemlji čudesa (2009.). Objavio je romane: Kontrolna projekcija (2000.), Ja I Kalisto (2002.), Američko-hrvatski u boji – saga o filmu u tri dijela: Marija i zvijer, Venecija smrti, Dezdemona i vrag (2008.), Čovjek bez dna (2011.), Kupelj boga Silvana (2022.), Mutacija sudnjeg dana (2022.) i Čerečenje (2022.) te zbirku pripovijetki Gdje je nestala haljina Blažene Djevice Marije Snježne (2009.). Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, a za zasluge u hrvatskoj kulturi odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.


Mikael Niemi

Mikael Niemi

Mikael Niemi (Pajala, 1959.) švedski je pjesnik, romanopisac i dramatičar. Po završetku električarske srednje škole bavio se različitim stvarima i obavljao razne poslove – bio je prodavač, asistent u nastavi i radnik u izdavaštvu – a pisanjem se bavi od malih nogu. Na početku svoje književne karijere pisao je poeziju i objavio nekoliko pjesničkih zbirki. Napisao je i tri romana za mlade, no međunarodno je priznanje stekao 2000. za prvi roman za odrasle, Popularna glazba iz Vitule (2010.), koji je preveden na više od 30 jezika. Djelo je ovjenčano i prestižnom švedskom nagradom „August“ te adaptirano u vrlo uspješan film. Slijedili su romani Svålhålet: Berättelser från rymden (2004.), Mannen som dog som en lax (2006.), te Fallvatten (2012.). Njegovo posljednje djelo, povijesni kriminalistički roman Skuhati medvjeda, preveden je na petnaestak jezika, a priskrbio mu je i nagradu „Petrona“ 2021., za najbolji švedski kriminalistički roman. Mnoge Niemijeve knjige sadrže ponešto od tornedalskog finskog – dijalekta odnosno jezika koji se, kao jedan od pet manjinskih jezika, govori u najsjevernijem dijelu Švedske, duž doline rijeke Torne. Živi u Pajali.


Tina Harnesk

Tina Harnesk

Tina Harnesk (1984.) švedska je književnica. Podrijetlom je Saami, odrasla je u Jokkmokku na sjeveru Švedske i njezino autohtono nasljeđe prožima svaki aspekt njezina života. Pisanje je način na koji slavi i nastavlja tradiciju usmenog pripovijedanja svoga naroda. U svijet književnosti ušla je debitantskim romanom Narod što u snijegu sije (2022.) koji joj je donio veliki interes publike i hvalospjeve kritike. Roman je prodan u šesnaest zemalja, a 2023. u Švedskoj je osvojio nagradu „Knjiga godine“.


Lorenzo Marone

Lorenzo Marone

Lorenzo Marone (Napulj, 1974.) jedan je od najplodnijih i najuspješnijih suvremenih talijanskih pisaca. Dosad je objavio desetak djela, uglavnom romana, među kojima se ističu La tristezza ha il sonno leggero (2016.), Magari domani resto (2017.), Un ragazzo normale (2018.), redom ovjenčanih uglednim talijanskim nagradama kao što su „Giancarlo Siani“ i „Bancarella“. Svojim prvim romanom Sitnice koje život znače (2015.) osvojio je publiku i kritiku te nekoliko važnih književnih priznanja, među kojima se ističe nagrada „Stresa di Narrativa“. Knjiga je prevedena na dvadesetak jezika i dosegnula status bestselera. Prema njoj je snimljen i film La tenerezza u režiji Giannija Amelija. Za svoj je posljednji roman Le madre non dormono mai (2023.) primio Nacionalnu književnu nagradu „Pisa“ i nagradu „Elsa Morante“. Živi i radi u Napulju.


Robert Nezirović

Robert Nezirović

Robert Nezirović rođen je u Zadru 1964. godine, gdje za vršava osnovnu i srednju školu, kao i studij Slavistike na Filozofskom fakultetu. Od 1992. godine zaposlen u Općoj bolnici Zadar na poslovima knjižničara u stručnoj knjižnici, gdje je od 1995. godine i njezin voditelj. Na Filozofskom fakultetu uZagrebu 2004. godine završava studij bibliotekarstva na Katedri za informacijske znanosti. Godine 2009. s nekolicinom kolega osniva književnu udrugu Zapis (Zadarski pisci), kojoj je na čelu do 2014. Priče objavljuje u časopisima Quorum, Zadarska smotra, zbornicima udruge Zapis Samo ti pričaj i Samo se ti sjećaj te u Večernjem listu. Objavio je romane Leptiri vole svjetlo (2009.) i Klopka za četvero (2014.).


Geetanjali Shree

Geetanjali Shree

Geetanjali Shree (Mainpuri, 1957.), također poznata kao Geetanjali Pandey, indijska je spisateljica koja piše na hindskome jeziku. Živi u New Delhiju u Indiji. Autorica je nekoliko kratkih priča i pet romana. Njezin roman Mai iz 2000. ušao je u uži izbor za nagradu „Crossword Book Award“ 2001., a engleski prijevod objavljen je 2017. Godine 2022. osvojila je nagradu „Booker International“ za roman Pješčana grobnica, koji je napisala 2018. pod nazivom Ret Samadhi. Time je postala prva hindskojezična autorica koja je osvojila ovo prestižno priznanje. Osim fikcijom, Geetanjali Shree bavi se književnom kritikom i teorijom.


Brigitte Giraud

Brigitte Giraud

Brigitte Giraud (Sidi Bel Abbes, Alžir, 1960.) francuska je spisateljica, autorica romana i kratkih priča. Odrasla je u Rillieux-la-Papeu prije nego što se trajno nastanila u Lyonu. Radila je u knjižari, bila je novinarka, a pisati i objavljivati počela je potkraj 1990-ih. Dosad je objavila jedanaest romana, od kojih su neki ovjenčani vrijednim nagradama. Njezin najzapaženiji roman, Živjeti brzo, autobiografsko je djelo za koje je osvojila Goncourtovu nagradu 2022. godine.


Paul Conti

Paul Conti

Paul Conti američki je liječnik sa specijalizacijom iz psihijatrije, interne medicine i neurologije. Studirao je na Medicinskom fakultetu u Stanfordu, a specijalizirao se na Harvardu. Danas se bavi psihijatrijskom dijagnostikom i psihoterapijskim liječenjem. U proteklih deset godina osnovao je dvije klinike, a trenutno radi i u kliničkom centru Pacific Premier Group, PC, u kojem se njeguje okruženje istomišljenika koji se zajedno usavršavaju i konzultiraju. Njegova knjiga Trauma – nevidljiva epidemija prevedena je na 15 jezika.


Narine Abgaryan

Narine Abgaryan

Narine Abgaryan, (Berd, Armenija, 1971.) ruska je književnica i blogerica armenskog podrijetla. Diplomirala je ruski jezik i književnost na Državnom sveučilištu u Erevanu. Piše knjige za djecu, romane i kratke priče. Dosad je objavila desetak djela, a proslavila se dječjom trilogijom (2010. – 2012.) o doživljajima jedanaestogodišnje junakinje Manyunye. Knjiga je postala bestseler, kao i roman Semjon Andrejevič, kronika u škrabotinama (2012.) koji je osvojio nagradu „Baby-Nos“ te bio proglašen najboljom dječjom knjigom prošlog desetljeća u Rusiji. Hvaljeni roman za odrasle Tri jabuke s neba pale (2015.) donio joj je nagradu „Jasna Poljana“ 2016. godine. Abgaryan je i dobitnica ruske nagrade „Aleksandar Grin“, koja se dodjeljuje za izuzetan doprinos razvoju ruske književnosti. Knjige su joj prevedene na brojne jezike.


Davor Žmegač

Davor Žmegač

Davor Žmegač (Zagreb, 1955.) filmski je redatelj i scenarist, autor šest kratkih igranih filmova, četiri dugometražna igrana filma i tri TV serije, među ostalima Utočišta (1988., Specijalna nagrada žirija, Bilbao), Zlatne godine (1993., Zlatna arena za režiju, Pula), Putovanje tamnom polutkom (1995., službeni program festivala u Montrealu), Prezimiti u Riju (2002., četiri Zlatne arene, Pula), Tužni bogataš (2008., Nagrada hrvatskog glumišta za režiju TV serije), Zabranjeno smijanje (2012.), Tin: 30 godina putovanja (2017.). Redoviti je profesor scenarija (Filmsko pismo) na Odsjeku dramaturgije Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje predaje od 1998. god. Član je Društva hrvatskih filmskih redatelja. Roman Crvotočina prvi mu je objavljeni prozni tekst.


Olga Ravn

Olga Ravn

Olga Ravn (1986.) danska je pjesnikinja i prozaistica. Njezina debitantska zbirka poezije Jeg æder mig selv som lyng odmah je dobila hvalospjeve kritike. U suradnji s danskim izdavačem Gyldendalom uredila je izbor iz tekstova Tove Ditlevsen. Godine 2014. izdala je zbirku pjesama Mean Girl. Prvi njezin roman, Celestine, izašao je 2015. godine, no najveći je uspjeh postigla romanom Zaposlenici, objavljenim 2018. godine. Djelo je ovjenčano hvalospjevima kritike, što dokazuju i priznanja: 2021. godine dospjelo je u finale nagrade „Booker International“, a 2022. u uži izbor ugledne nagrade „Ursula K. Le Guin“ i širi izbor „National Book Awarda“ za najbolju prevedenu knjigu. Sljedeći roman, Mit arbejde, izdala je 2020. godine.


Ia Genberg

Ia Genberg

Ia Genberg (Stockholm, 1967.) karijeru je započela kao novinarka, a u književnosti je debitirala 2012. romanom Söta fredag. Otad je objavila roman Sent farväl (2013.), zbirku priča Klen tröst och fyra andra berättelser om pengar (2019.) i, na kraju, roman Detalji (2022.). Iako su joj sva djela kritički pohvaljena, a čitateljski dočekana s oduševljenjem, s posljednjim je postigla najveći uspjeh. Roman je 2022. godine ovjenčan najvažnijom švedskom književnom nagradom August, a 2023. i nagradom Aftonbladet. S pravima prodanima u tridesetak zemalja, Genbergini Detalji putuju diljem svijeta i žive na mnogim jezicima.


Stine Pilgaard

Stine Pilgaard

Stine Pilgaard (Aarhus, 1984.) završila je Školu kreativnog pisanja i diplomirala danski jezik i medijsku kulturu na Sveučilištu u Kopenhagenu. Debitirala je 2012. godine romanom Min mor siger, koji je odmah požeo pohvale kritike i dobio uglednu nagradu „Bodil and Jorgen Munch-Christensen“. Sljedeći roman, Lejlighedssange (2015.), donio joj je Nagradu danskih knjižnica (2016.) i bio nominiran za Nagradu čitatelja. Zemlja kratkih rečenica njezin je treći i najuspješniji roman, prodan u više od 100 000 primjeraka u Danskoj, a njime je zaslužila i ugledne danske „Zlatne lovorike“ za najbolju knjigu 2020. i Weekendavisenovu nagradu za književnost. Knjiga je nominirana i za nekoliko drugih nagrada, uključujući Politikenovu književnu nagradu. Prema njoj je snimljen i istoimeni film, a prevedena je na desetak jezika.


Megan Devine

Megan Devine

Megan Devine ovlaštena je psihoterapeutkinja i članica Kalifornijske udruge za licencirane profesionalne kliničke savjetnike. Više od 20 godina vodi privatnu konzultantsku praksu. Njezini su tekstovi objavljeni u časopisima GQ, Harvard Business Review, Washington Post, New York Times i mnogim drugima. Voditeljica je podcasta It’s OK That You’re Not OK i istaknuta stručnjakinja u PBS-ovu dokumentarcu, Speaking Grief. Njezin priručnik OK je što niste OK preveden je na više od 25 jezika, a čitatelji i kritičari smatraju ga jednom od najoriginalnijih suvremenih knjiga o tugovanju.


Kim Michele Richardson

Kim Michele Richardson

Kim Michele Richardson američka je spisateljica koja živi u Kentuckyju. Odrasla je u sirotištu Saint Thomas-Saint Vincent Orphan Asylum, gdje je bila izložena zlostavljanju zajedno s drugim štićenicima. Svoja je iskustva o tome objavila u memoarima The Unbreakable Child. Zalaže se za prevenciju zlostavljanja djece i obiteljskog nasilja, a surađuje i s institucijama. Osnivačica je doma Shy Rabbit, rezidencije za pisce i likovne umjetnike. Napisala je nekoliko knjiga, među kojima se ističu Liar’s Bench, GodPretty in the Tobacco Field i The Sisters of Glass Ferry. The Book Woman’s Daughter nastavak je Knjižničarke na konju, objavljen 2022. Knjige su joj prevedene na desetak jezika, a za svoja je djela osvojila brojna priznanja i nagrade, među kojima se ističe Forbesova nagrada za Knjižničarku na konju u kategoriji najbolje povijesne fikcije.


Igor Beleš

Igor Beleš

Igor Beleš rođen je 1978. godine u Vukovaru. Kratke priče objavljivane su mu u časopisu Zarez i Fantom slobode, na internetskim portalima Kritična masa, Čitaj me i XXZ Magazin. Dvostruki je finalist nagrade Prozak, a možda bi bio i trostruki da u međuvremenu nije postao prestar za tu nagradu. Dobitnik je stipendije Ministarstva kulture i grada Rijeke za književno stvaralaštvo. Jedan je od pokretača i urednika književnog magazina Književnost uživo. Član je neformalne književne skupine Ri-Lit i jedan od scenarista društvene igre Arcadia Tenebra. Kratka priča “33” adaptirana je u radiodramu koja je bila eksponat na izložbi slika. Dosad mu je objavljen roman Svitanje na zapadu. Živi i radi u Rijeci.


Marta Orriols Balaguer

Marta Orriols Balaguer

Marta Orriols Balaguer (Sabadell, 1975.), povjesničarka umjetnosti po struci, završila je tečaj filmskog scenarija u školi filma Bande a Part i kreativnog pisanja u školi Ateneu Barcelones. Autorica je bloga No puc dormir, a povremeno radi i kao lektorica u izdavaštvu. Surađivala je u digitalnom časopisu za kulturu Nuvol, a na portalu za kulturu Catorze objavljuje književne i kulturne kronike. Svojom prvom knjigom Anatomia de les distancies curtes ostvarila je zamjetan uspjeh kod kritike i čitatelja. Njezine priče prikazuju složenost ljudskih odnosa istančanom i harmoničnom prozom velike emocionalne snage. Naučiti razgovarati s biljkama njezin je debitantski roman, odlično prihvaćen i u Španjolskoj i u brojnim drugim zemljama. Drugi roman, La possibilitat de dir-ne casa, upravo je objavila. Živi i radi u Barceloni.


Andrew O’Hagan

Andrew O’Hagan

Andrew O’Hagan (Glasgow, 1968.) škotski je književnik, esejist i urednik. Zbog svoga književnog rada nekoliko je puta nominiran za nagradu Booker, Granta ga je 2003. godine proglasila jednim od najboljih mladih britanskih pisaca, a primio je i prestižnu nagradu „E. M. Forster“, koju dodjeljuje Američka akademija umjetnosti i književnosti. Urednik je u časopisu London Review of Books i suradnik Kraljevskog književnog društva. Debitirao je romanom Our Fathers 1999. godine i ušao u uži izbor brojnih prestižnih nagrada. Dosad je objavio šest romana, a nekoliko njih adaptirano je za film, televiziju ili kazalište. Njegov posljednji roman, Vodencvjetovi, objavljen je 2020. godine i prema njemu je 2022. snimljena vrlo hvaljena serija za BBC. Pisao je za časopise London Review of Books, Granta, The New Yorker i The Guardian, a od 2021. predaje i pisanje na fakultetu Kings College London.


Ozren Majerić

Ozren Majerić

Ozren Majerić rođen je 1976. u Zagrebu, po zanimanju je fotograf, a kratke priče piše od 2017. S Nasljeđem je 2018. ušao u finale Festivala europske kratke priče, a priče Svjedoci i Skriveno objavio je Miljenko Jergović na “Ajfelovu mostu”.
Zbog ljubavi prema putovanjima okušao se i u pisanju putopisa, a u zadnjih godinu dana aktivno piše i književne osvrte. Instagramski je aktivan na profilu why not now 1000, gdje spaja ljubav prema fotografiranju i pisanju. Može ga se naći i na Facebooku, gdje na profilu pod svojim imenom spaja svoj oskudni privatni život s putovanjima i pročitanim knjigama, nastojeći pokazati da je ljepota života često pitanje vlastitog izbora. Skriveno je njegova debitantska knjiga.

www.ozrenmajericphotography.com
 


Christopher Willard

Christopher Willard

Christopher Willard klinički je psiholog na Medicinskom fakultetu na Harvardu i autor više od 18 publikacija za djecu i odrasle. Međunarodni je govornik i učitelj mindfulnessa. Među njegovim se priručnicima posebno ističu Growing Up Mindful i Raising Resilience.

Claire Keegan

Claire Keegan

Claire Keegan (Wexford, 1968.) nagrađivana je irska književnica. Odrasla je u velikoj katoličkoj obitelji. Sa sedamnaest se godina otputila u New Orleans, u Louisianu, gdje je studirala engleski i političke znanosti. Magisterij filoloških znanosti stekla je na Trinity Collegeu u Dublinu. Prvu zbirku priča Antarctica objavila je 1999., a nakon nje zbirku Walk the Blue Fields 2007. Uslijedili su novela Foster (2010.) te kratki roman Te sitnice 2021. Za svoje je pisanje dobila brojne pohvale i osvojila važna priznanja: nagradu za irsku književnost „Rooney“, nagradu „William Trevor“ i dr. Te sitnice osvojile su godišnju nagradu „Kerry Group Irish Novel“, nagradu „Orwell“ za političku prozu te ušle u finale „Bookera“ 2022. Njezine se priče često uspoređuju s onima Trevora, Carvera, McGaherna i Čehova, a objavljivane su u svim relevantnim svjetskim časopisima. Djela su joj prevedena na trideset jezika. Keegan živi povučeno u ruralnoj Irskoj.


Itamar Vieira Junior

Itamar Vieira Junior

Itamar Vieira Junior (Salvador, 1979.) proslavljeni je i višestruko nagrađivani brazilski književnik. Po struci je geograf, a završio je doktorski studij Etničkih i afričkih studija na Sveučilištu u Bahiji. Svojom prvom zbirkom kratkih priča Dias (2012.) osvojio je „Prémio Arte e Cultura“. Objavio je i A oração do carrasco (2017.), zbirku s kojom je bio finalist nagrade „Jabuti“ te Doramar ou a oddiseia (2021.), prošireno izdanje iste zbirke. Njegov roman Iskrivljeni plug ovjenčan je važnim priznanjima: godine 2018. dobio je najveću portugalsku književnu nagradu „Leya“, a 2020. osvojio je ugledne nagrade „Oceanos“ i „Jabuti“. Knjiga je prevedena na nekoliko jezika. Godine 2023. roman će biti adaptiran u televizijsku seriju koja će se prikazivati na HBO-u. Uz književni rad, Itamar Vieira Junior piše i kolumne za São Paulo Review.


Élisa Shua Dusapin

Élisa Shua Dusapin

Élisa Shua Dusapin (Sarlat-la-Canédi, 1992.) francusko-korejska je spisateljica. Odrastala je u Parizu, Seulu i u Švicarskoj, gdje i danas živi. Njezin debitantski roman, Zima u Sokchu, odmah je po objavljivanju 2016. godine osvojio mnogobrojne nagrade, uključujući „Prix Robert-Walser“, „Prix Alpha“ i „Prix Régine-Deforges“, a 2021. dodijeljen mu je ugledni američki „National Book Award“ za najbolju literaturu u prijevodu. Djelo je adaptirano u uspješnu kazališnu predstavu. Drugi joj je roman, Les Billes du Pachinko, izdan 2018. godine, a 2019. ovjenčan je nagradom „Prix suisse de littérature“. Obje su knjige prevedene na niz svjetskih jezika


Jocelyne Saucier

Jocelyne Saucier

Jocelyne Saucier (1948. Clair, New Brunswick) kanadska je spisateljica i novinarka koja živi u Quebecu. Diplomirala je politologiju na Sveučilištu Laval. Radila je kao novinarka do 1996., kada joj je objavljen prvijenac La vie comme une image. Roman je dospio u finale „Prix du Gouverneur général“ za francuskojezičnu fikciju (1996). Njezin drugi roman, Les heritiers de la mine, bio je finalist natječaja za „Prix France-Québec“ (2001), a treći, Jeanne sur les routes, bio je u finalu za „Prix du Gouverneur général“ 2006. Velik je uspjeh postigla četvrtim romanom, Pljuštale su ptice, kojim je osvojila nekoliko vrijednih priznanja: „Prix France-Québec“ (2012), „Prix Ringuet“ (2012), „Prix des 5 continents de la francophonie“ (2011), „Prix des lecteurs Radio-Canada“ (2012), „Prix littéraire des collégiens“ (2012) i „Prix du Club des Irrésistibles“ (2012). Roman je također bio u finalu „Prix du Gouverneur général“ za prijevod s francuskog na engleski jezik 2013. godine, a prema njemu je snimljen i film. Posljednji roman, A train perdu, izašao joj je 2020. godine i požeo pohvale kritike. Knjige su joj prevedene na petnaestak jezika.


Dina Rubina

Dina Rubina

Dina Rubina (1953., Taškent) jedna je od najprominentnijih ruskojezičnih izraelskih književnica. iplomirala je glazbu na Taškentskom konzervatoriju. Radila je kao dramaturginja i scenaristica, neko je vrijeme živjela u Moskvi, a 1990. preselila se u Izrael. Prve su joj priče objavljene u časopisu Yunost. Autorica je pedesetak djela, od čega desetak romana. U njezinu su fokusu židovska i izraelska povijest te njihovo preplitanje s ruskom kulturom. Dobitnica je niza internacionalnih nagrada, među kojima treba istaknuti najveće rusko priznanje, „Veliku knjigu“ za roman Na sunčanoj strani ulice 2007., koji je bio nominiran i za ruskog „Bookera“, te 2006. dospio u finale nagrade „Jasna Poljana“. Po njezinim su djelima snimljeni filmovi i televizijske serije. Djela Dine Rubine prevedena su na tridesetak jezika.


Simon Stranger

Simon Stranger

Simon Stranger (Oslo, 1976.) norveški je književnik. Studirao je filozofiju na Sveučilištu u Oslu te završio jednogodišnji tečaj pisanja fikcije, najpoznatiju školu kreativnog pisanja u Norveškoj – Forfatterstudiet i Bø. Piše uglavnom prozu, a dosad je objavio šest romana, šest ilustriranih knjiga za djecu i tri romana za mlade. Njegova su djela prevedena na više od dvadeset jezika. Roman Leksikon svjetla i tame (2018.), inspiriran poviješću kuće koja je tijekom II. svjetskog rata služila kao sjedište Gestapa,  priskrbio mu je prestižnu nagradu „Norvegian Booksellers’ Prize, kao i „Riksmål Prize“, a prava su prodana u dvadeset i dvjema zemljama. Njegov najnoviji roman, 304 dager (304 dana) izašao je 2021. godine. Stranger živi i radi u Norveškoj.


Nina Wähä

Nina Wähä

Nina Wähä rođena je u Stockholmu 1979. godine. Svestrana Wähä bavila se glumom, a švedskoj je javnosti poznata i kao pjevačica indie-grupe Lacrosse. Debitirala je 2007. godine hvaljenim romanom S som i syster (S for Sister). Njezin je drugi roman, Titta inte bakåt! (Don't Look Back), objavljen tri godine kasnije, odjeknuvši među publikom i kritikom, no pravi je uspjeh požela godine 2019. trećim romanom Testament, kojim je dospjela u sam vrh liste najčitanijih švedskih autora u 2020. godini, s više od 120 000 prodanih primjeraka. Djelo joj je priskrbilo jednu od najvažnijih švedskih nagrada za književnost – „Swedish Radio's Literature Prize“ –  i našlo se u izboru za niz književnih nagrada, od kojih se ističu „August“, „Norrland Literature Prize“ i „Vi's Literature Prize“ i francuska nagrada za prijevodnu prozu „Prix Femina Étranger“. U međuvremenu joj je izašao i novi roman pod naslovom Babetta.


Ana Cristina Silva

Ana Cristina Silva

Ana Cristina Silva (Vila Franca de Xira, 1964.) portugalska je sveučilišna profesorica i spisateljica. Doktorirala je psihologiju na Sveučilištu u Bragi. Svoj prvi roman objavila je 2002. godine pod naslovom Mariana, Todas as Cartas. Od 2008., kada joj je izašao roman As Fogueiras da Inquisicao, usredotočuje se na povijesne teme u svojoj prozi. Za roman Reido Monte Brasil (2012.) dobila je nagradu „Urbano Tavares Rodrigues“. Triput je nominirana za veliku portugalsku nagradu „Fernando Namora“, a 2017. napokon joj je dodijeljena za roman A Noite Nao e Eterna. Godine 2019. izlazi njezin roman Duge noći u Caxiasu, uz pohvale kritike i publike.


Dimitri Rouchon-Borie

Dimitri Rouchon-Borie

Dimitri Rouchon-Borie francuski je pisac, rođen 1977. godine u Nantesu.  Kao novinar u dnevnom listu Le Telegramme, bavi se temom procesuiranja zločina, a njegov je rad urodio i knjigom kronika pravnih slučajeva Au tribunal, chroniques judiciaries (2018.). Kao romanopisac, debitirao je 2021. godine romanom-ispoviješću jednoga ubojice, pod naslovom Demon na Vučjem brdu, koji mu je iste godine priskrbio mnogobrojne ugledne nagrade, među kojima treba istaknuti nagradu Belgijske radiotelevizije i finale Goncourtove nagrade za književnost.


Megan Nolan

Megan Nolan

Megan Nolan mlada je irska autorica (rođena 1990. godine u Waterfordu). Studirala je francuski jezik i medije na dublinskom Trinity Collegeu. Njezini su eseji, kritike i fikcija objavljivani u The New York Timesu, The White Reviewu, The Sunday Timesu, The Village Voiceu, The Guardianu i u antologiji Winter Papers. Stalna je kolumnistica časopisa I newspaper, Huck Magazinea i New Statesmana. Debitirala je romanom Djela iz očaja, objavljenim 2021. godine. Svježinom i iskrenošću Nolan progovara o toksičnoj ljubavi, fiksaciji i ranjivosti, čime je osvojila kritiku i publiku, i ušla u izbor za „Dublin Literary Award“ te za nagradu „Sunday Times Young Writer of the Year“. Časopis The Guardian njezin je roman uvrstio među deset najboljih debitantskih djela 2021. godine.


Elena Medel

Elena Medel

Elena Medel (Cordoba, 1985.)  suvremena je španjolska autorica. Do svoga debitantskog romana Čudesa (2020.) priznanje publike i kritike već je stekla trima lirskim i dvjema esejističkim zbirkama. Za pjesništvo je ovjenčana nagradom „Loewe“ za mlade pjesnike te nagradom Zaklade „Princesa de Girona“. Utemeljiteljica je i direktorica izdavačke kuće La Bella Varsovia te voditeljica projekta Cien de Cien, u čijem su fokusu suvremene španjolske pjesnikinje i njihova vidljivost na književnoj sceni.  Prema izboru magazina Publishers Weekly jedna je od dvanaest najvažnijih španjolskih spisateljica i prva je žena kojoj je dodijeljeno priznanje „Francisco Umbral“ za književnost, a roman Čudesa dosad je preveden na desetak svjetskih jezika.


Mikołaj Łoziński

Mikołaj Łoziński

Mikołaj Łoziński (r. 1980.) poljski je pisac i scenarist. Njegov debitantski roman Reisefieber (2006.) u Poljskoj je dobio jedno od važnijih priznanja, „Nagradu Kościelskih“, zadobio popularnost u publike, nominiran je za najvažniju poljsku književnu nagradu „Nike“ i preveden na pet jezika. Već sljedeći roman, pod naslovom Książka, osvojio je uglednu nagradu „Paszport Polityki“ (2011.). Łoziński je glas novoga poljskog naraštaja, svestrani milenijalac-erudit: radio je kao soboslikar, prevoditelj na francusko-njemačkoj televiziji, fotograf, izlagao je u galerijama, pisao scenarije, a autor je i zbirke basna za djecu, Bajki dla Idy.  Njegov roman Stramer, objavljen 2019. godine, bio je nominiran za nagradu „Nike“  te ušao u finale Književne nagrade Srednje Europe „Angelus“. 


Borut Kraševec

Borut Kraševec

Borut Kraševec suvremeni je slovenski pisac i prevoditelj. Rođen je u Ljubljani 1973. godine, studirao je komparativnu književnost i ruski jezik, no posve se, prekinuvši studij, posvetio prevođenju s ruskoga jezika. Objavio je više od 45 prijevoda s ruskog: s područja filozofije, teorije književnosti, vjerske misli i lijepe književnosti. Godine 2004. dobio je nagradu za najboljeg mladog prevoditelja (prijevod romana Čapaev i praznina Viktora Pelevina), a 2014. godine dodijeljena mu je „Sovretova nagrada“ za prijevod djela istoga autora, Sveta knjiga vukodlaka. Umijeće pisanja dokazao je i svojom prozom, koju je objavljivao u časopisu Literatura i na web-portalu Vrabec anarhist. Prvijenac Agni, objavljen u Sloveniji 2020. godine, na Slovenskom knjiškom sajmu 2020. godine proglašen je najboljim debitantskim djelom godine, a godinu kasnije ovjenčan je i uglednom Kresnikovom nagradom.


Gertraud Klemm

Gertraud Klemm

Gertraud Klemm (Beč, 1971.) suvremena je austrijska spisateljica čija je proza natopljena feminističkim revoltom i potragom za pravdom. Po struci biologinja, a sve do 2005. i službenica u Uredu za kontrolu vode grada Beča, u svojim romanima istražuje različite fasete bivanja ženom u suvremenom svijetu – od problema odrastanja do nevolja zrelosti u romanu Herzmilch; ženske plodnosti i posvajanja djece u romanu Muttergehäuse, pa sve do ženskog starenja u romanu Aberland i položaja žene u književničkom miljeu u najnovijem romanu pod nazivom Hippocampus. Klemm je dosad objavila pet romana, knjigu eseja, dnevničke zapise, zbirku kratkih priča i nekoliko hibridnih knjiga u kojima njezine književne radove dopunjuju likovni radovi drugih umjetnica. Za tada još neobjavljeni tekst Ujjayi – kasnije poglavlje svog drugog romana – godine 2014. dobila je nagradu „Ingeborg Bachman“, roman Aberland donio joj je nominaciju za „Deutsches Buchpreis“ (2015.), a roman Herzmilch dobitnik je nagrade za najbolji romaneskni debi (2015.) te je nominiran za nagradu Europske unije za književnost. Među mnogima treba izdvojiti i austrijsku nacionalnu „Outstanding Artist Award für Literatur“ (2020.) te nagradu „Ernst Toller“ (2021.), kojom se odaje priznanje politički angažiranim autorima.


Lucie Faulerová

Lucie Faulerová

Lucie Faulerová, rođena 1989. godine, češka je spisateljica, urednica i scenaristica. Diplomirala je bohemistiku na Sveučilištu Palacký u Olomoucu. Već je svojim debijem, romanom Lapači prachu, izdanim 2017. godine, privukla pozornost kritike – nominirana je za najvažniju češku nagradu „Magnesia Litera“ te za nagradu za mlade autore „Jiří Orten“. Roman je ubrzo preveden na nekoliko jezika. S poznatom češkom umjetnicom Kateřinom Šedom surađivala je na knjizi BRNOX – Průvodce brněnským Bronxem (BRNOX – A guide to Brno’s Bronx), otkrivajući četvrt Brna na socijalnoj margini. Za svoj su rad 2016. godine autorice dobile nagradu „Magnesia Litera“ za žurnalistiku. Posljednji roman, Djeva smrti, također je nominiran za „Magnesiju Literu“ u kategoriji najboljeg proznog djela i dobitnik je Europske nagrade za književnost 2021. godine.


Gerda Blees

Gerda Blees

Gerda Blees, suvremena nizozemska autorica, rođena je 1985. godine. Studirala je umjetnost na  Akademiji Gerrit Rietveld. Kao književnica debitirala je 2017. godine zbirkom kratkih priča pod naslovom Aan doodgaan dachten we niet (We Didn’t Think About Dying). Svestranost iskazuje objavljujući zbirku poezije Dwaallichten (Wandering Lights) već iduće godine, a 2020. slijedi roman Mi smo svjetlost, koji je izazvao unisono oduševljenje nizozemske kritike. Nagrađen je nizozemskom nagradom „Dutch Booksellers' Award“ za 2021. godinu, nominiran za prestižnu nagradu „Libris Literature“, a iste je godine okrunjen i Europskom nagradom za književnost.


Annette Bjergfeldt

Annette Bjergfeldt

Annette Bjergfeldt danska je pjevačica, kantautorica i spisateljica. Iznimno uspješna u glazbenim vodama, bila je dvaput nominirana za nagradu „Grammy“ i trinaest puta za „Danish Music Award“. Četiri je godine bila na turneji po Sjedinjenim Američkim Državama i surađivala s poznatim svjetskim glazbenicima, poput američke gitarističke ikone Jerryja Douglasa i Eddija Readera. Podučava kreativno pisanje u Danskoj i na Grenlandu, među ostalim i na Rhythmic Music Conservatory u Kopenhagenu. Njezini tekstovi odražavaju neupitan književni talent, što se potvrđuje debitantskim romanom Kad ti život da nilske konje, objavljenim 2020. godine, kojim je zaslužila priznanje danske kritike i naklonost publike. Prava na roman prodana su u tridesetak zemalja.


Petar Andonovski

Petar Andonovski

Petar Andonovski jedan je od svježih glasova regionalne književnosti. Suvremeni makedonski pisac rođen je 1987. u Kumanovu, diplomirao je opću i komparativnu književnost na Filološkome fakultetu u Skoplju, a kao pisac-rezident boravio je u Austriji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Crnoj Gori. Njegovo je prvo djelo zbirka poezije Mentalen prostor, objavljena 2008. godine, no danas se uglavnom bavi prozom, koja je odlično primljena u Makedoniji. Za svoj drugi roman, Teloto vo koe treba da se živee, uz niz sjajnih kritika, dobio je 2015. godine nacionalnu nagradu „Roman godine“. Godine 2020. dodijeljena mu je Europska nagrada za književnost za novi roman – Strah od barbara, koji je preveden i na engleski jezik. Autor trenutačno radi za makedonsku izdavačku kuću Polica i –  piše.


Min Jin Lee

Min Jin Lee

Min Jin Lee suvremena je američka autorica korejskoga podrijetla. Rođena je u Seulu 1968. godine, a u Ameriku je zajedno s obitelji emigrirala kad joj je bilo sedam godina. Diplomirala je pravo i niz godina radila kao korporativna odvjetnica. Od 2007. do 2011. živjela je u Japanu. Njezine kratke priče, Motherland (2002.) i Axis of Happiness (2004.) nagrađene su na natječajima The Missouri Reviewa i Narrative Magazinea, a kao romanopisac debitirala je 2007. godine djelom Free Food for Millionaires, koje je postalo nacionalni bestseler. Bila je dobitnica stipendije Njujorške zaklade za umjetnost i Zaklade Guggenheim. Njezin drugi roman, Pačinko (2017.), dospio je u finale „National Book Awarda“ za fikciju, bio drugoplasirani za „Dayton Literary Peace Prize“ te osvojio nagradu Medici Book Cluba. Roman je ovjenčan i priznanjima kritike uglednih časopisa poput The Guardiana i The New York Timesa, Esquirea, Chicago Reviewa of Books i BBC-ja. Djelo je prevedeno na više od trideset jezika.

https://www.minjinlee.com/


Boris Škifić

Boris Škifić

Boris Škifić rođen je 1957. na otoku Zverincu. Završio je Filozofski fakultet u Zadru. Priče, drame i pjesme objavljivao je u časopisu Matice hrvatske Zadarska smotra i časopisu Fantom slobode. Dosad su mu izašle zbirke priča Adios amigos (2013.), Let leptira (2008.) i roman Priča o četiri čempresa (2003.) i Pisma iz Vinogradske (2022.). Živi u Splitu i radi kao gimnazijski profesor hrvatskog jezika.


Sara Kopeczky