Broj rezultata: 200
Leksikon svjetla i tame
Leksikon svjetla i tame
149,00 kn
POŠALJITE UPIT
Strano tijelo
Strano tijelo
139,00 kn
POŠALJITE UPIT
Pačinko
Pačinko
-10%
159,00 kn
143,10 kn
Plava istina
Plava istina
-10%
129,00 kn
116,10 kn
Tapiserija sestara Hekne
Tapiserija sestara Hekne
-10%
159,00 kn
143,10 kn
Vuk na snijegu
Vuk na snijegu
-10%
129,00 kn
116,10 kn
Pisma iz Vinogradske
Pisma iz Vinogradske
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Savršena prošlost
Savršena prošlost
-10%
129,00 kn
116,10 kn
Više ne znam tko si
Više ne znam tko si
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Pogled
Pogled
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Duboke se vode dižu
Duboke se vode dižu
-10%
149,00 kn
134,10 kn
Ešalon za Samarkand
Ešalon za Samarkand
-10%
159,00 kn
143,10 kn
Zemlja nulta
Zemlja nulta
-10%
129,00 kn
116,10 kn
Dobri sin
Dobri sin
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Bambusova stabljika
Bambusova stabljika
-10%
159,00 kn
143,10 kn
Šezdeset četiri
Šezdeset četiri
-10%
129,00 kn
116,10 kn
Kirurg
Kirurg
-10%
149,00 kn
134,10 kn
Dvije deke, tri plahte
Dvije deke, tri plahte
-10%
159,00 kn
143,10 kn
Gospođa Black
Gospođa Black
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Vojske
Vojske
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Nedovršena
Nedovršena
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Teorija čudnovatosti
Teorija čudnovatosti
-10%
149,00 kn
134,10 kn
Zadnja ruka
Zadnja ruka
-10%
149,00 kn
134,10 kn
Pavelova prava ljubav
Pavelova prava ljubav
-10%
129,00 kn
116,10 kn
Zagoreni šećer
Zagoreni šećer
-10%
149,00 kn
134,10 kn
Naše sretno vrijeme
Naše sretno vrijeme
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Horror vacui
Horror vacui
-40%
129,00 kn
77,40 kn
Ja na svojoj strani
Ja na svojoj strani
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Kad ljubav i seks odu u vjetar
Kad ljubav i seks odu u vjetar
20,00 kn
Pronaći samu sebe
Pronaći samu sebe
-20%
95,00 kn
76,00 kn
Prema posljednjem gradu
Prema posljednjem gradu
-20%
95,00 kn
76,00 kn
Impresionist
Impresionist
-20%
95,00 kn
76,00 kn
Pod krošnjom naranče
Pod krošnjom naranče
-10%
129,00 kn
116,10 kn
Subota
Subota
-46%
139,00 kn
75,06 kn
Nerazdvojne
Nerazdvojne
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Posuđeno vrijeme
Posuđeno vrijeme
-10%
159,00 kn
143,10 kn
Otok nestalih stabala
Otok nestalih stabala
-10%
149,00 kn
134,10 kn
Težina snijega
Težina snijega
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Planine pjevaju
Planine pjevaju
-10%
149,00 kn
134,10 kn
Zbogom, Hemingway
Zbogom, Hemingway
-58%
119,00 kn
49,98 kn
Gdje je nestao Kir
Gdje je nestao Kir
-10%
129,00 kn
116,10 kn
Hodočašće
Hodočašće
-40%
149,00 kn
89,40 kn
Potpirivanje
Potpirivanje
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Ostajem ovdje
Ostajem ovdje
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Ringišpil
Ringišpil
-40%
129,00 kn
77,40 kn
Sestrinska zvona
Sestrinska zvona
-10%
159,00 kn
143,10 kn
Petlja
Petlja
-40%
129,00 kn
77,40 kn
On
On
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Rapsodija o Bejogluu
Rapsodija o Bejogluu
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Što smo izgubili u vatri
Što smo izgubili u vatri
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Doručak
Doručak
-10%
129,00 kn
116,10 kn
Među ženama
Među ženama
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Da je ljeto trajalo duže
Da je ljeto trajalo duže
-40%
119,00 kn
71,40 kn
Bivše stvari
Bivše stvari
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Profesorova omiljena jednadžba
Profesorova omiljena jednadžba
-10%
139,00 kn
125,10 kn
San sela Ding
San sela Ding
-40%
159,00 kn
95,40 kn
Spiritisti
Spiritisti
-40%
129,00 kn
77,40 kn
Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela
Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela
-40%
109,00 kn
65,40 kn
Na zemlji smo nakratko predivni
Na zemlji smo nakratko predivni
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Kensingtonski vrtovi
Kensingtonski vrtovi
-40%
159,00 kn
95,40 kn
Klopka za muhe
Klopka za muhe
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Tihe godine
Tihe godine
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Slani mrak
Slani mrak
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Đuro Hodalica
Đuro Hodalica
-10%
()
139,00 kn
125,10 kn
Nebeska tijela
Nebeska tijela
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Pop
Pop
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Primalja
Primalja
-10%
149,00 kn
134,10 kn
U svakom trenutku još smo živi
U svakom trenutku još smo živi
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Brat od leda
Brat od leda
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Noćni roditelji
Noćni roditelji
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Zvuk sunčanog sata
Zvuk sunčanog sata
-10%
149,00 kn
134,10 kn
Dvoslojno staklo
Dvoslojno staklo
-40%
119,00 kn
71,40 kn
Queenie
Queenie
-40%
149,00 kn
89,40 kn
Kralj hakla
Kralj hakla
-46%
139,00 kn
75,06 kn
Rosettin ključ
Rosettin ključ
125,00 kn
POŠALJITE UPIT
Rašomon
Rašomon
-40%
129,00 kn
77,40 kn
Ubojstva s potpisom
Ubojstva s potpisom
-60%
95,00 kn
38,00 kn
Čuvari
Čuvari
-60%
95,00 kn
38,00 kn
Groznica tame
Groznica tame
30,00 kn
Zbogom Jeruzaleme
Zbogom Jeruzaleme
-60%
125,00 kn
50,00 kn
Pravila obmane
Pravila obmane
-64%
125,00 kn
45,00 kn
Krv Reicha
Krv Reicha
-10%
145,00 kn
130,50 kn
Dobar dan, drugovi
Dobar dan, drugovi
-40%
129,00 kn
77,40 kn
Indigo
Indigo
-40%
159,00 kn
95,40 kn
Led
Led
-10%
149,00 kn
134,10 kn
Vošicki
Vošicki
-40%
159,00 kn
95,40 kn
Molim te, pazi na mamu
Molim te, pazi na mamu
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Premještanja
Premještanja
-50%
129,00 kn
64,50 kn
Ministar u jezeru
Ministar u jezeru
-46%
139,00 kn
75,06 kn
Dva prsta iznad gležnja
Dva prsta iznad gležnja
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Rastapanje
Rastapanje
-40%
169,00 kn
101,40 kn
Drhtajništvo
Drhtajništvo
-40%
119,00 kn
71,40 kn
Ljudska djela
Ljudska djela
-40%
119,00 kn
71,40 kn
10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu
10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Vrijeme hladnijih snova
Vrijeme hladnijih snova
-40%
109,00 kn
65,40 kn
Vuk i breza
Vuk i breza
-40%
119,00 kn
71,40 kn
Volgina djeca
Volgina djeca
-44%
149,00 kn
83,44 kn
Hana
Hana
-40%
129,00 kn
77,40 kn
CABAres, CABArei
CABAres, CABArei
-50%
99,00 kn
49,50 kn
Svemirski anđeli
Svemirski anđeli
-40%
129,00 kn
77,40 kn
Lom
Lom
-46%
139,00 kn
75,06 kn
U gradu sjena i utvara
U gradu sjena i utvara
-40%
129,00 kn
77,40 kn
Majčino mlijeko
Majčino mlijeko
-40%
119,00 kn
71,40 kn
Košer
Košer
-10%
119,00 kn
107,10 kn
Soba na dnu mora
Soba na dnu mora
-40%
119,00 kn
71,40 kn
Brat
Brat
-40%
109,00 kn
65,40 kn
Prozamanterija
Prozamanterija
-40%
99,00 kn
59,40 kn
Žeđ
Žeđ
-40%
119,00 kn
71,40 kn
Lomeći kamenje
Lomeći kamenje
-46%
119,00 kn
64,26 kn
Zapinjemo
Zapinjemo
-40%
119,00 kn
71,40 kn
Europsko proljeće
Europsko proljeće
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Sonjka
Sonjka
-10%
109,00 kn
98,10 kn
Prepreke.Prečaci.
Prepreke.Prečaci.
-40%
99,00 kn
59,40 kn
Priča pravoga čovjeka
Priča pravoga čovjeka
119,00 kn
Orkestar manjina
Orkestar manjina
-40%
149,00 kn
89,40 kn
Kaleidoskop
Kaleidoskop
-10%
99,00 kn
89,10 kn
Apneja
Apneja
-40%
129,00 kn
77,40 kn
Opća opasnost
Opća opasnost
-40%
99,00 kn
59,40 kn
Amerikanka
Amerikanka
-40%
149,00 kn
89,40 kn
Isijavanje
Isijavanje
-40%
109,00 kn
65,40 kn
Ubij se, ljubavi
Ubij se, ljubavi
-10%
109,00 kn
98,10 kn
Jebo sad hiljadu dinara
Jebo sad hiljadu dinara
-10%
109,00 kn
98,10 kn
Dječaci
Dječaci
-50%
119,00 kn
59,50 kn
Soba moje sestre
Soba moje sestre
-10%
109,00 kn
98,10 kn
Igra istine
Igra istine
-40%
119,00 kn
71,40 kn
Na križanju četiriju cesta
Na križanju četiriju cesta
-40%
139,00 kn
83,40 kn
Blockbuster
Blockbuster
-10%
119,00 kn
107,10 kn
Pacijent iz sobe 19
Pacijent iz sobe 19
-10%
119,00 kn
107,10 kn
Morfij
Morfij
-50%
149,00 kn
74,50 kn
Grobna gruda
Grobna gruda
-60%
139,00 kn
55,60 kn
San od tisuću ljeta
San od tisuću ljeta
-60%
119,00 kn
47,60 kn
Vidio sam čovjeka
Vidio sam čovjeka
-60%
129,00 kn
51,60 kn
Mogla bi se zvati Leda
Mogla bi se zvati Leda
-52%
109,00 kn
52,32 kn
Proroci fjorda Vječnost
Proroci fjorda Vječnost
-10%
149,00 kn
134,10 kn
Čovjek koji je volio pse
Čovjek koji je volio pse
149,00 kn
Murtaza
Murtaza
-50%
129,00 kn
64,50 kn
Moramo razgovarati
Moramo razgovarati
-20%
99,00 kn
79,20 kn
Zaboravio sam gdje sam parkirao
Zaboravio sam gdje sam parkirao
-20%
119,00 kn
95,20 kn
Divlje guske
Divlje guske
119,00 kn
POŠALJITE UPIT
Novac od Hitlera
Novac od Hitlera
-60%
129,00 kn
51,60 kn
Skarabej
Skarabej
-76%
129,00 kn
30,96 kn
Dvije noći u Barceloni
Dvije noći u Barceloni
-30%
99,00 kn
69,30 kn
Putovanje u Karabah
Putovanje u Karabah
-50%
119,00 kn
59,50 kn
Sve ovo pripada meni
Sve ovo pripada meni
-60%
139,00 kn
55,60 kn
Kako god
Kako god
-60%
139,00 kn
55,60 kn
Bez milosti
Bez milosti
-50%
119,00 kn
59,50 kn
Njegovo Veličanstvo od Xingua
Njegovo Veličanstvo od Xingua
-20%
129,00 kn
103,20 kn
Crne cipele
Crne cipele
-60%
119,00 kn
47,60 kn
Tijelo od snova
Tijelo od snova
-76%
109,00 kn
26,16 kn
Neispričane priče
Neispričane priče
179,00 kn
POŠALJITE UPIT
Kraj samoće
Kraj samoće
-50%
139,00 kn
69,50 kn
Otok Krah
Otok Krah
-60%
119,00 kn
47,60 kn
Tri Evine kćeri
Tri Evine kćeri
-10%
139,00 kn
125,10 kn
Putnik stoljeća
Putnik stoljeća
-60%
149,00 kn
59,60 kn
Veće od kuće
Veće od kuće
-60%
119,00 kn
47,60 kn
Vegetarijanka
Vegetarijanka
-20%
119,00 kn
95,20 kn
Nesanica
Nesanica
-76%
149,00 kn
35,76 kn
Judi i beštije
Judi i beštije
-40%
129,00 kn
77,40 kn
Do posljednjeg daha
Do posljednjeg daha
-20%
139,00 kn
111,20 kn
Nijemci
Nijemci
-50%
149,00 kn
74,50 kn
Zulejha otvara oči
Zulejha otvara oči
-30%
139,00 kn
97,30 kn
Pogledaj što je mačka donijela
Pogledaj što je mačka donijela
-10%
109,00 kn
98,10 kn
Prokletstvo Palmisana
Prokletstvo Palmisana
-60%
139,00 kn
55,60 kn
Kupe br. 6
Kupe br. 6
-50%
119,00 kn
59,50 kn
Dolina strasti
Dolina strasti
-60%
139,00 kn
55,60 kn
Pas na cesti
Pas na cesti
-10%
119,00 kn
107,10 kn
Taurus
Taurus
-60%
119,00 kn
47,60 kn
Poslije kiše
Poslije kiše
-20%
139,00 kn
111,20 kn
Trafikant
Trafikant
-20%
149,00 kn
119,20 kn
Naša žena
Naša žena
-10%
109,00 kn
98,10 kn
Društvene igre
Društvene igre
-60%
109,00 kn
43,60 kn
Pitanje anatomije
Pitanje anatomije
119,00 kn
K pijanom anđelu
K pijanom anđelu
-50%
119,00 kn
59,50 kn
Mjesta u mreži
Mjesta u mreži
-60%
139,00 kn
55,60 kn
Što je muškarac bez brkova
Što je muškarac bez brkova
-10%
99,00 kn
89,10 kn
Džepni atlas žena
Džepni atlas žena
-60%
119,00 kn
47,60 kn
Avenija Bonita
Avenija Bonita
-50%
149,00 kn
74,50 kn
Klanjam se
Klanjam se
-30%
109,00 kn
76,30 kn
Naš duboki očaj
Naš duboki očaj
-65%
119,00 kn
41,65 kn
Ne naginji se unutra
Ne naginji se unutra
-65%
109,00 kn
38,15 kn
Godina pijetla
Godina pijetla
-50%
179,00 kn
89,50 kn
Nepostojeći stanovnik
Nepostojeći stanovnik
-60%
129,00 kn
51,60 kn
Ulica slobode
Ulica slobode
-60%
139,00 kn
55,60 kn
Chirú
Chirú
-65%
119,00 kn
41,65 kn
Kraj. Iznova
Kraj. Iznova
-60%
119,00 kn
47,60 kn
Negdje drugdje u Švedskoj
Negdje drugdje u Švedskoj
-20%
129,00 kn
103,20 kn
POŠALJITE UPIT
Panoptikum
Panoptikum
-60%
139,00 kn
55,60 kn
Kao kiša
Kao kiša
-76%
119,00 kn
28,56 kn
Violina iz Auschwitza
Violina iz Auschwitza
-10%
99,00 kn
89,10 kn
Osamdeset pet tisuća
Osamdeset pet tisuća
-60%
109,00 kn
43,60 kn
Smiješak Padra Pija
Smiješak Padra Pija
-60%
129,00 kn
51,60 kn
Jedna svadbena noć
Jedna svadbena noć
-60%
139,00 kn
55,60 kn
Kameno srce
Kameno srce
-50%
119,00 kn
59,50 kn
Putovanje desnom hemisferom
Putovanje desnom hemisferom
-10%
109,00 kn
98,10 kn
Bjegunac
Bjegunac
-50%
129,00 kn
64,50 kn
Ako ikad
Ako ikad
-73%
129,00 kn
34,83 kn
Žena iz Isle Negre
Žena iz Isle Negre
-40%
119,00 kn
71,40 kn
Kak je zgorel presvetli Trombetassicz
Kak je zgorel presvetli Trombetassicz
-10%
119,00 kn
107,10 kn
Nimrodov luk
Nimrodov luk
-76%
109,00 kn
26,16 kn
Slike iz života M.
Slike iz života M.
-76%
99,00 kn
23,76 kn
 
Simon Stranger

Simon Stranger

Simon Stranger (Oslo, 1976.) norveški je književnik. Studirao je filozofiju na Sveučilištu u Oslu te završio jednogodišnji tečaj pisanja fikcije, najpoznatiju školu kreativnog pisanja u Norveškoj – Forfatterstudiet i Bø. Piše uglavnom prozu, a dosad je objavio šest romana, šest ilustriranih knjiga za djecu i tri romana za mlade. Njegova su djela prevedena na više od dvadeset jezika. Roman Leksikon svjetla i tame (2018.), inspiriran poviješću kuće koja je tijekom II. svjetskog rata služila kao sjedište Gestapa,  priskrbio mu je prestižnu nagradu „Norvegian Booksellers’ Prize, kao i „Riksmål Prize“, a prava su prodana u dvadeset i dvjema zemljama. Njegov najnoviji roman, 304 dager (304 dana) izašao je 2021. godine. Stranger živi i radi u Norveškoj.


Nina Wähä

Nina Wähä

Nina Wähä rođena je u Stockholmu 1979. godine. Svestrana Wähä bavila se glumom, a švedskoj je javnosti poznata i kao pjevačica indie-grupe Lacrosse. Debitirala je 2007. godine hvaljenim romanom S som i syster (S for Sister). Njezin je drugi roman, Titta inte bakåt! (Don't Look Back), objavljen tri godine kasnije, odjeknuvši među publikom i kritikom, no pravi je uspjeh požela godine 2019. trećim romanom Testament, kojim je dospjela u sam vrh liste najčitanijih švedskih autora u 2020. godini, s više od 120 000 prodanih primjeraka. Djelo joj je priskrbilo jednu od najvažnijih švedskih nagrada za književnost – „Swedish Radio's Literature Prize“ –  i našlo se u izboru za niz književnih nagrada, od kojih se ističu „August“, „Norrland Literature Prize“ i „Vi's Literature Prize“ i francuska nagrada za prijevodnu prozu „Prix Femina Étranger“. U međuvremenu joj je izašao i novi roman pod naslovom Babetta.


Ana Cristina Silva

Ana Cristina Silva

Ana Cristina Silva (Vila Franca de Xira, 1964.) portugalska je sveučilišna profesorica i spisateljica. Godine 2004. doktorirala je psihologiju na Sveučilištu u Bragi. Silva je svoj prvi roman objavila 2002. pod naslovom Mariana, Todas as Cartas. Njezin se dosadašnji opus sastoji od čak 14 književnih djela. Od 2008., kada joj je izašao roman As Fogueiras da Inquisição, počela se koncentrirati na povijesne romane. Za roman Rei do Monte Brasil (2012.) dobila je nagradu „Urbano Tavares Rodrigues“. Triput je nominirana za veliku portugalsku nagradu „Fernando Namora“, a 2017. napokon joj je dodijeljena za roman A Noite Não é Eterna. 2019. godine izlazi njezin roman As Longas Noites de Caxias, uz pohvale kritike i publike.


Dimitri Rouchon-Borie

Dimitri Rouchon-Borie

Dimitri Rouchon-Borie francuski je pisac, rođen 1977. godine u Nantesu.  Kao novinar u dnevnom listu Le Telegramme, bavi se temom procesuiranja zločina, a njegov je rad urodio i knjigom kronika pravnih slučajeva Au tribunal, chroniques judiciaries (2018.). Kao romanopisac, debitirao je 2021. godine romanom-ispoviješću jednoga ubojice, pod naslovom Demon na Vučjem brdu, koji mu je iste godine priskrbio mnogobrojne ugledne nagrade, među kojima treba istaknuti nagradu Belgijske radiotelevizije i finale Goncourtove nagrade za književnost.


Megan Nolan

Megan Nolan

Megan Nolan mlada je irska autorica (rođena 1990. godine u Waterfordu). Studirala je francuski jezik i medije na dublinskom Trinity Collegeu. Njezini su eseji, kritike i fikcija objavljivani u The New York Timesu, The White Reviewu, The Sunday Timesu, The Village Voiceu, The Guardianu i u antologiji Winter Papers. Stalna je kolumnistica časopisa I newspaper, Huck Magazinea i New Statesmana. Debitirala je romanom Djela iz očaja, objavljenim 2021. godine. Svježinom i iskrenošću Nolan progovara o toksičnoj ljubavi, fiksaciji i ranjivosti, čime je osvojila kritiku i publiku, i ušla u izbor za „Dublin Literary Award“ te za nagradu „Sunday Times Young Writer of the Year“. Časopis The Guardian njezin je roman uvrstio među deset najboljih debitantskih djela 2021. godine.


Elena Medel

Elena Medel

Elena Medel (Cordoba, 1985.)  suvremena je španjolska autorica. Do svoga debitantskog romana Čudesa (2020.) priznanje publike i kritike već je stekla trima lirskim i dvjema esejističkim zbirkama. Za pjesništvo je ovjenčana nagradom „Loewe“ za mlade pjesnike te nagradom Zaklade „Princesa de Girona“. Utemeljiteljica je i direktorica izdavačke kuće La Bella Varsovia te voditeljica projekta Cien de Cien, u čijem su fokusu suvremene španjolske pjesnikinje i njihova vidljivost na književnoj sceni.  Prema izboru magazina Publishers Weekly jedna je od dvanaest najvažnijih španjolskih spisateljica i prva je žena kojoj je dodijeljeno priznanje „Francisco Umbral“ za književnost, a roman Čudesa dosad je preveden na desetak svjetskih jezika.


Mikołaj Łoziński

Mikołaj Łoziński (r. 1980.) poljski je pisac i scenarist. Njegov debitantski roman Reisefieber (2006.) u Poljskoj je dobio jedno od važnijih priznanja, „Nagradu Kościelskih“, zadobio popularnost u publike, nominiran je za najvažniju poljsku književnu nagradu „Nike“ i preveden na pet jezika. Već sljedeći roman, pod naslovom Książka, osvojio je uglednu nagradu „Paszport Polityki“ (2011.). Łoziński je glas novoga poljskog naraštaja, svestrani milenijalac-erudit: radio je kao soboslikar, prevoditelj na francusko-njemačkoj televiziji, fotograf, izlagao je u galerijama, pisao scenarije, a autor je i zbirke basna za djecu, Bajki dla Idy.  Njegov roman Stramer, objavljen 2019. godine, bio je nominiran za nagradu „Nike“  te ušao u finale Književne nagrade Srednje Europe „Angelus“. 


Borut Kraševec

Borut Kraševec

Borut Kraševec suvremeni je slovenski pisac i prevoditelj. Rođen je u Ljubljani 1973. godine, studirao je komparativnu književnost i ruski jezik, no posve se, prekinuvši studij, posvetio prevođenju s ruskoga jezika. Objavio je više od 45 prijevoda s ruskog: s područja filozofije, teorije književnosti, vjerske misli i lijepe književnosti. Godine 2004. dobio je nagradu za najboljeg mladog prevoditelja (prijevod romana Čapaev i praznina Viktora Pelevina), a 2014. godine dodijeljena mu je „Sovretova nagrada“ za prijevod djela istoga autora, Sveta knjiga vukodlaka. Umijeće pisanja dokazao je i svojom prozom, koju je objavljivao u časopisu Literatura i na web-portalu Vrabec anarhist. Prvijenac Agni, objavljen u Sloveniji 2020. godine, na Slovenskom knjiškom sajmu 2020. godine proglašen je najboljim debitantskim djelom godine, a godinu kasnije ovjenčan je i uglednom Kresnikovom nagradom.


Gertraud Klemm

Gertraud Klemm

Gertraud Klemm (Beč, 1971.) suvremena je austrijska spisateljica čija je proza natopljena feminističkim revoltom i potragom za pravdom. Po struci biologinja, a sve do 2005. i službenica u Uredu za kontrolu vode grada Beča, u svojim romanima istražuje različite fasete bivanja ženom u suvremenom svijetu – od problema odrastanja do nevolja zrelosti u romanu Herzmilch; ženske plodnosti i posvajanja djece u romanu Muttergehäuse, pa sve do ženskog starenja u romanu Aberland i položaja žene u književničkom miljeu u najnovijem romanu pod nazivom Hippocampus. Klemm je dosad objavila pet romana, knjigu eseja, dnevničke zapise, zbirku kratkih priča i nekoliko hibridnih knjiga u kojima njezine književne radove dopunjuju likovni radovi drugih umjetnica. Za tada još neobjavljeni tekst Ujjayi – kasnije poglavlje svog drugog romana – godine 2014. dobila je nagradu „Ingeborg Bachman“, roman Aberland donio joj je nominaciju za „Deutsches Buchpreis“ (2015.), a roman Herzmilch dobitnik je nagrade za najbolji romaneskni debi (2015.) te je nominiran za nagradu Europske unije za književnost. Među mnogima treba izdvojiti i austrijsku nacionalnu „Outstanding Artist Award für Literatur“ (2020.) te nagradu „Ernst Toller“ (2021.), kojom se odaje priznanje politički angažiranim autorima.


Lucie Faulerová

Lucie Faulerová

Lucie Faulerová, rođena 1989. godine, češka je spisateljica, urednica i scenaristica. Diplomirala je bohemistiku na Sveučilištu Palacký u Olomoucu. Već je svojim debijem, romanom Lapači prachu, izdanim 2017. godine, privukla pozornost kritike – nominirana je za najvažniju češku nagradu „Magnesia Litera“ te za nagradu za mlade autore „Jiří Orten“. Roman je ubrzo preveden na nekoliko jezika. S poznatom češkom umjetnicom Kateřinom Šedom surađivala je na knjizi BRNOX – Průvodce brněnským Bronxem (BRNOX – A guide to Brno’s Bronx), otkrivajući četvrt Brna na socijalnoj margini. Za svoj su rad 2016. godine autorice dobile nagradu „Magnesia Litera“ za žurnalistiku. Posljednji roman, Djeva smrti, također je nominiran za „Magnesiju Literu“ u kategoriji najboljeg proznog djela i dobitnik je Europske nagrade za književnost 2021. godine.


Gerda Blees

Gerda Blees, suvremena nizozemska autorica, rođena je 1985. godine. Studirala je umjetnost na  Akademiji Gerrit Rietveld. Kao književnica debitirala je 2017. godine zbirkom kratkih priča pod naslovom Aan doodgaan dachten we niet (We Didn’t Think About Dying). Svestranost iskazuje objavljujući zbirku poezije Dwaallichten (Wandering Lights) već iduće godine, a 2020. slijedi roman Mi smo svjetlost, koji je izazvao unisono oduševljenje nizozemske kritike. Nagrađen je nizozemskom nagradom „Dutch Booksellers' Award“ za 2021. godinu, nominiran za prestižnu nagradu „Libris Literature“, a iste je godine okrunjen i Europskom nagradom za književnost.


Annette Bjergfeldt

Annette Bjergfeldt

Annette Bjergfeldt danska je pjevačica, kantautorica i spisateljica. Iznimno uspješna u glazbenim vodama, bila je dvaput nominirana za nagradu „Grammy“ i trinaest puta za „Danish Music Award“. Četiri je godine bila na turneji po Sjedinjenim Američkim Državama i surađivala s poznatim svjetskim glazbenicima, poput američke gitarističke ikone Jerryja Douglasa i Eddija Readera. Podučava kreativno pisanje u Danskoj i na Grenlandu, među ostalim i na Rhythmic Music Conservatory u Kopenhagenu. Njezini tekstovi odražavaju neupitan književni talent, što se potvrđuje debitantskim romanom Kad ti život da nilske konje, objavljenim 2020. godine, kojim je zaslužila priznanje danske kritike i naklonost publike. Prava na roman prodana su u tridesetak zemalja.


Petar Andonovski

Petar Andonovski

Petar Andonovski jedan je od svježih glasova regionalne književnosti. Suvremeni makedonski pisac rođen je 1987. u Kumanovu, diplomirao je opću i komparativnu književnost na Filološkome fakultetu u Skoplju, a kao pisac-rezident boravio je u Austriji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Crnoj Gori. Njegovo je prvo djelo zbirka poezije Mentalen prostor, objavljena 2008. godine, no danas se uglavnom bavi prozom, koja je odlično primljena u Makedoniji. Za svoj drugi roman, Teloto vo koe treba da se živee, uz niz sjajnih kritika, dobio je 2015. godine nacionalnu nagradu „Roman godine“. Godine 2020. dodijeljena mu je Europska nagrada za književnost za novi roman – Strah od barbara, koji je preveden i na engleski jezik. Autor trenutačno radi za makedonsku izdavačku kuću Polica i –  piše.


Min Jin Lee

Min Jin Lee

Min Jin Lee suvremena je američka autorica korejskoga podrijetla. Rođena je u Seulu 1968. godine, a u Ameriku je zajedno s obitelji emigrirala kad joj je bilo sedam godina. Diplomirala je pravo i niz godina radila kao korporativna odvjetnica. Od 2007. do 2011. živjela je u Japanu. Njezine kratke priče, Motherland (2002.) i Axis of Happiness (2004.) nagrađene su na natječajima The Missouri Reviewa i Narrative Magazinea, a kao romanopisac debitirala je 2007. godine djelom Free Food for Millionaires, koje je postalo nacionalni bestseler. Bila je dobitnica stipendije Njujorške zaklade za umjetnost i Zaklade Guggenheim. Njezin drugi roman, Pačinko (2017.), dospio je u finale „National Book Awarda“ za fikciju, bio drugoplasirani za „Dayton Literary Peace Prize“ te osvojio nagradu Medici Book Cluba. Roman je ovjenčan i priznanjima kritike uglednih časopisa poput The Guardiana i The New York Timesa, Esquirea, Chicago Reviewa of Books i BBC-ja. Djelo je prevedeno na više od trideset jezika.

https://www.minjinlee.com/


Boris Škifić

Boris Škifić

Boris Škifić rođen je 1957. na otoku Zverincu. Završio je Filozofski fakultet u Zadru. Priče, drame i pjesme objavljivao je u časopisu Matice hrvatske Zadarska smotra i časopisu Fantom slobode. Dosad su mu izašle zbirke priča Adios amigos (2013.), Let leptira (2008.) i roman Priča o četiri čempresa (2003.). Živi u Splitu i radi kao gimnazijski profesor hrvatskog jezika.


Sara Kopeczky Bajić

Sara Kopeczky Bajić

Sara Kopeczky Bajić (1992.) odrasla je u Splitu, gdje i danas živi. Po struci je profesorica engleskog i talijanskog jezika, a po pozivu spisateljica opće prakse. Prozu i poeziju objavljivala je u časopisima, zbornicima i na portalima u zemlji i inozemstvu. Tijekom studija uređivala je časopis „Split Mind“, a trenutno je urednica regionalnog časopisa za književnost i umjetnost „Libartes“. Za portal „Booksa“ pisala je književne preporuke i kolumnu Autorica vs. svijet, a za Gradsku knjižnicu Marka Marulića u Splitu snimala je podcast Zapričavanja i vodi književne tribine Librokazi. Vodila je nekoliko radionica kreativnog pisanja: u Infozoni, u sklopu projekta Praznine udruge Culture Hub, u sklopu gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, kao i različite online radionice. Osvojila je nekoliko književnih nagrada: drugo mjesto na natječaju „Zlatko Tomičić“, prvo mjesto na natječaju „Ulaznica“, nagradu „Trećeg Trga“ za zbirku priča U potrazi za jugom i nagradu Mak Dizdar za zbirku pjesama Kamen, školjka, papir. Za pisanje zbirke priča Više ne znam tko si dobila je potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Zajedno s Ružicom Gašperov vodi splitski književni klub „Pisci za pisce“ i na istoimenom blogu redovito objavljuje savjete o pisanju i književne preporuke.


Anja Kampmann

Anja Kampmann

Anja Kampmann (Hamburg, 1983) njemačka je pjesnikinja i prozaistica. Studirala je na Sveučilištu u Hamburgu i na Njemačkom institutu za književnost u Leipzigu. Pohađala je, kao stipendistica, renomirani Internacionalni spisateljski program Sveučilišta u Iowi. Na književnom se polju predstavila poezijom objavljivanom u različitim njemačkim publikacijama. Dosad su joj izašle dvije pjesničke knjige, Proben von Stein und Licht (2016) i Der Hund ist immer hungrig (2021), a za pjesnički je rad primila i nagradu „Rainer-Malkowski“, koju dodjeljuje Bavarska akademija umjetnosti. Duboke se vode dižu prvi je i dosad jedini njezin roman, a donio joj je ugledne nagrade „Lessing-Preis“ i „Mara-Cassens-Preis“ u Njemačkoj te nominaciju za „National Book Award“ u SAD-u. Živi i radi u Leipzigu.


Gordana Benić

Gordana Benić

Gordana Benić rođena je 1. prosinca 1950. u Splitu. Diplomirala je književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zadru te završila poslijediplomski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njezina poezija zastupljena je u mnogobrojnim domaćim i stranim antologijama hrvatskog pjesništva. Pjesme su joj prevedene na desetak stranih jezika. Knjiga Kovači sjene, izbor iz opusa na francuskom jeziku, objavljena je 2014. u ediciji Domaine croate/Poésie nakladnika L’Ollave.

Objavila je dvadeset poetskih zbirki i knjigu publicistike:
Soba, Književni krug, Split, 1982.
Kovači sjene, Književni krug, Split, 1987.
Trag Morije, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb,1992.
Dubina, Meandar, Zagreb, 1994.
Laterna Magica, Književni krug, Split, 1998.
Balada o neizrecivom, Meandar, Zagreb, 2003.
Godina Sfinge, publicistika, Ex libris, Zagreb, 2003.
Unutarnje more, izabrane pjesme (izbor i pogovor Zvonimir Mrkonjić), Matica hrvatska, Zagreb, 2006.
Svijet bez predmeta, Književni krug, Split, 2007.
Banalis Gloria, Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2009.
Oblik duše, Fraktura (biblioteka Fraktali), Zaprešić, 2011.
Nebeski ekvator, Matica hrvatska (biblioteka Podzvizd), Zagreb, 2015.
Bijeli šum, Meandar Media, Zagreb, 2019.
Vremenski putnici, Litteris, Zagreb, 2020.

Poetsko višeknjižje o Dioklecijanovoj palači u Splitu:
Palača zarobljenih snova: imaginarni putopisi (Ex libris, Zagreb, 2012.)
Palača nezemaljskih snova: psihogrami (Ex libris, Zagreb, 2013.)
Palača svjetla i sjene: kozmogrami (Ex libris, Zagreb, 2014.)
Palača posljednjih kartografa: iluminacije (Ex libris, Zagreb, 2017.)
Palača i njezini dvojnici: fotogrami (Ex libris, Zagreb, 2020.)
Palača nevidljivi planet: opus magnum o Dioklecijanovoj palači u Splitu (Ex libris, Zagreb, 2021.)
Prema motivima poetske tetralogije o Dioklecijanovoj palači snimljen je dokumentarni film Prizemljeni svemir (produkcija HTV-a, 2018.)

Nagrade:
1998. „Tin Ujević“, nagrada Društva hrvatskih književnika za knjigu poezije Laterna Magica
2000. „Vicko Andrić“, prva konzervatorska nagrada Ministarstva kulture za novinarski opus o Dioklecijanovoj palači u Splitu
2014. „Goranov vijenac“, nagrada za poetski opus i doprinos hrvatskom pjesništvu
2018. „Nagrada za književnost HAZU-a“ za knjigu pjesama u prozi Nebeski ekvator
2021. „Nagrada Kvirin“ za poetski opus i prinos hrvatskom pjesništvu


Saud Al Sanusi

Saud Al Sanusi

Saud Al Sanusi (Kuvajt, 1981.) istaknuti je i nagrađivani pisac i novinar. Objavljivao je u mnogobrojnim kuvajtskim publikacijama, uključujući novine Al Watan i Al Arabi, Al Kuwait i Al Abwab. Trenutno piše za novine Al Qabas. Njegov prvi roman, The Prisoner of Mirrors (2010), dobitnik je prestižne nagrade „Laila Al Othman“, namijenjene mladim književnicima. Na natječaju Stories on the Air, koji je 2011. organizirao časopis Al Arabi u suradnji s BBC-jem Arabic, dobio je prvu nagradu za priču The Bonsai and the Old Man. Romanom Bambusova stabljika (2012) osvojio je kuvajtsku Državnu nagradu za književnost te prestižnu Međunarodnu nagradu za arapsku književnost IPAF, (arapski Booker), a 2016. dobio je „Saif Ghobash Banipal Prize“, nagradu za arapsku književnost u prijevodu. Njegov roman o ratom zahvaćenu Kuvajtu budućnosti, Mamma Hissa’s Mice (2015), postao je bestseler, no kuvajtske su ga vlasti stavile na listu zabranjenih knjiga. Ipak, roman je dospio u uži izbor za uglednu književnu nagradu „Sheikh Zayed“. Objavio je i djelo Pigeons of the House (2017). Saud Al Sanusi jedan je od najsnažnijih glasova mlade arapske proze, koji se u svojim romanima bavi bolnim točkama arapske kulture i kuvajtskoga života te odnosom prema imigrantima, povijesti i politici. Kraljevina Bahrein proglasila ga je osobom godine 2016. Knjige su mu prevedene na trinaest jezika.


You-jeong Jeong

You-jeong Jeong

You-jeong Jeong (Hampyeong, 1966.) svjetski je poznata južnokorejska autorica psiholoških trilera i kriminalističkih romana, objavljivanih u dvadesetak zemalja. Obrazovala se u Gwangjuu, završivši sestrinstvo, nakon čega je nekoliko godina radila u zdravstvu, a potom odlučila dati otkaz i posvetiti se pisanju. Objavila je pet romana, a prvi značajniji uspjeh ostvarila je romanom Seven Years of Darkness (2011.), zbog kojeg je uvrštena na popis najboljih kriminalističkih romana 2015. godine prema njemačkom časopisu Die Zeit. Prema romanu je snimljen i istoimeni film. Njezin najpoznatiji roman Dobri sin (2016.) primjer je umijeća vještog povezivanja visoke i žanrovske književnosti, zbog čega je u Južnoj Koreji posebno cijenjena, a u svijetu prozvana korejskim Stephenom Kingom.

Rodaan Al Galidi

Rodaan Al Galidi

Rodaan Al Galidi (Irak, 1971.) nizozemski je pisac i pjesnik iračkog podrijetla. Studirao je građevinu kada je emigrirao iz Iraka da bi izbjegao vojnu obvezu. Od 1998. godine živi u Nizozemskoj. Budući da je dugo čekao azil koji je tražio, pa se nije mogao formalno obrazovati, nizozemski je jezik naučio sam, a danas na tome jeziku i piše. Dosad je objavio šest romana i devet zbirki poezije. Roman De autist en de postduif (2009.) priskrbio mu je Nagradu Europske unije za književnost 2011. godine. Njegovo posljednje djelo, Holland, objavljeno je 2020. Roman Dvije deke, tri plahte (2016.) nizozemski je bestseler i njegov dosad najuspješniji roman.


Petra  Dvořáková

Petra Dvořáková

Petra Dvořáková (Velké Meziříčí, 1977.) češka je spisateljica i scenaristica, a dosad je objavljivala publicistiku, fikciju i knjige za djecu. Diplomirala je filozofiju na Filozofskom fakultetu Masarykova sveučilišta u Brnu, a budući da je završila medicinsku srednju školu, neko je vrijeme radila i kao medicinska sestra. Proslavila se već prvom knjigom, nizom intervjua s naslovom Proměněné sny, zbog koje je nagrađena „Magnesijom Literom“ za novinarstvo. Uslijedile su zatim knjiga Já jsem hlad (2009) u kojoj se bavi problemom anoreksije, te knjiga za djecu Julie mezi slovy (2013), zbog koje je ovjenčana nagradama „Golden Ribbon“ i „Teacher’s Prize“. Prozu za odrasle objavljuje od 2016. godine, a kod čitatelja iznimno uspješan roman Kirurg objavila je 2019. godine. Prijevodi njezinih knjiga objavljivani su u nekoliko zemalja.


Olja Knežević

Olja Knežević

Olja Knežević rođena je u Podgorici, maturirala u Kaliforniji, diplomirala na Katedri za engleski jezik i književnost Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Radila je kao freelance prevoditeljica za poeziju i prozu, novinarka i prevoditeljica na Radiju Brod, asistentica menadžera na projektu socijalne pomoći Danskog savjeta za izbjeglice, profesorica engleskog jezika i književnosti u podgoričkoj gimnaziji.

2008. godine magistrirala je kreativno pisanje na Birkbeck koledžu Sveučilišta u Londonu, a za svoj magistarski rad iste je godine dobila Overall Prize.

Njezina kratka priča Učionica (The Classroom) objavljena je u 2009. godine u antologiji FREEDOM Amnesty Internationala uz priče poznatih svjetskih autora.

U razdoblju od 2010. do 2014. za magazin Art pisala je kolumne/priče, od kojih je nastala zbirka Londonske priče juga, objavljena 2013.

Dosad je objavila romane Milena & druge društvene reforme, (Crna Gora, 2011.; Hrvatska, 2012.), Gospođa Black (Crna Gora, 2015.) i Katarina, velika i mala. Posljednji je na natječaju izdavačke kuće Tisak media i V.B.Z-a proglašen najboljim romanom 2019. godine. Djelo je prevedeno na engleski jezik i objavljeno kao Catherine the Great and the Small za Istros Books u Velikoj Britaniji 2020. godine.


Evelio Rosero

Evelio Rosero

Evelio Rosero (Bogota, 1958.) nagrađivani je i internacionalno priznati kolumbijski književnik. Studirao je komunikacijske znanosti na Sveučilištu Externado u Kolumbiji. Za svoj je književni rad primio nagrade „II Pedro Gómez Valderrama Prize“ za najbolji kolumbijski roman objavljen između 1988. i 1992., i Nacionalnu nagradu za književnost u Kolumbiji 2006. Za roman Vojske, objavljen izvorno 2007. godine, primio je nagradu „Tusquets Editores Prize“ u Španjolskoj, nagradu „Independent Foreign Fiction Prize“ u Ujedinjenom Kraljevstvu i nagradu „ALOA Prize“ u Danskoj. Plodan je autor i napisao je mnogo romana, od kojih se ističu Los Almuerzos (2009), La carroza de Bolivar (2012), za koji je ovjenčan Nacionalnom nagradom za roman u Kolumbiji 2014., i Toño Ciruelo (2017), koji ga je potvrdio kao pravog majstora pera. Živi i radi u Bogoti.


Marina Gudelj

Marina Gudelj

Marina Gudelj (Split, 1988.) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru.
Književnim radom bavi se oduvijek za sebe, a javno posljednjih nekoliko godina. Objavljivala je u Zarezu, na Kritičnoj masi, portalu Strane i u međunarodnome časopisu Alternator. Kratke priče nagrađivane su joj na Kritičnoj masi, FEKP-u i na kraju osvojile i nagradu „Prozak“ (2018.) za najbolji prozni rukopis autora/ice do 35 godina starosti.U sklopu nagrade „Prozak“ 2020. izlazi joj zbirka kratkih priča Fantomska bol, koja iste godine ulazi u širi izbor za nagradu „Fric“.
Vodi književni blog Straničnik, na kojem objavljuje priče koje (uglavnom) stanu na jednu stranicu.
Živi i radi u Splitu, a svoje slobodno vrijeme provodi nepredvidljivo.


Pavla Horáková

Pavla Horáková

Pavla Horáková (Plzeň, 1974.), praška je spisateljica, radijska novinarka i književna prevoditeljica. Studirala je prevođenje i srbistiku na Karlovu sveučilištu, a od 1997. godine prevela je više od 20 knjiga s engleskog i srpskog jezika – poput romana Kurta Vonneguta, Saula Bellowa i Iaina Banksa – za što je nagrađena uglednim češkim nagradama. Vodila je radijski ciklus Polní pošta, čija su tema memoari, dnevnici i prepiska čeških vojnika tijekom I. svjetskog rata, objedinjeni u dvjema knjigama (Přišel befel od císaře pána, 2015. i Zum Befehl, pane lajtnant, 2018.). Dosad je objavila nekoliko romana: detektivsku trilogiju za mlade (Tajemství Hrobaříků, 2010., Hrobaříci v podzámčí, 2011. i Hrobaříci a Hrobaři, 2012.), a zajedno s Alenom Scheinostovom i Zuzanom Dostálovom i roman za mlade Johana (2018.). Njezin prvi roman za odrasle, Teorija čudnovatosti, objavljen je 2018. godine i nagrađen najvećom češkom književnom nagradom Magnesia Litera“.


Renato Baretić

Renato Baretić

Rođen je u Zagrebu 1963., a od 1983. živi isključivo od pisanja – u najvećoj mjeri i bez prestanka kao novinar u brojnim hrvatskim i stranim medijima, ali i kao romanopisac, pjesnik, sastavljač pitanja za kvizove, predavač kreativnog pisanja, televizijski i filmski scenarist, (ko)autor tekstova za kazališne predstave...
Bio je suosnivač i prvih deset godina umjetnički direktor Pričigina, festivala pričanja priča u Splitu, gdje je stalno nastanjen od 1996.
Prethodna tri romana - Osmi povjerenik (2003.), Pričaj mi o njoj (2006.) i Hotel Grand (2008.) - prevedena su na pregršt stranih jezika, a u Hrvatskoj su doživjela niz reizdanja.

Ostala objavljena djela:
Riječi iz džepova, zbirka poezije, 1998.
Kome ćemo slati razglednice, zbirka poezije, 2005.
Kadrovi kadra, izbor iz kolumni o televiziji, 2005.
Split za početnike - abeceda grada, zabavno-poučni vodič, 2015. (koautor s Ivicom Ivaniševićem)
Muka malog vuka, slikovnica, 2015. (ilustrirao Davor Schunk)
Idemo u kino!, kratka povijest kinematografa i filma općenito, priručnik za osmoškolce, 2019. (ilustrirao Luka Duplančić)
Srcem nizvodno, prateći tekstovi u fotomonografiji Igora Tomljenovića, 2021.
Jadran Lazić - 50 godina fotografije, tekstovi u fotomonografiji, 2021. (koautor s Jadranom Lazićem) 


Zoran Pilić

Zoran Pilić

Zoran Pilić rođen je u Zagrebu između dva rata. Za portal booksa.hr piše o knjigama, književnosti i svakodnevici života u jednom zagrebačkom književnom klubu. Po pričama iz zbirke Doggiestyle na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu izvedena je predstava Seks, laži i jedan anđeo. S romanom Đavli od papira bio u finalu književne nagrade Jutarnjeglista. Kratke priče i ulomci iz romana (i mrva poezije) prevedeni su na engleski, španjolski, njemački, poljski i makedonski jezik. Priče su također objavljivane u Antologiji kratke europske priče (2011.), panorami hrvatske kratke priče na španjolskom jeziku Lengua de ruisenor (2013.) i Everything You Wanted, But Had No Chance to Read (2014.) i Zagreb noir (2015.) na engleskom jeziku. S pričom Kad su Divovi hodali zemljom 2015. pobijedio na natječaju Festivala europske kratke priče. Do sada je objavio: Doggiestyle, zbirka priča (Konzor, 2007.), Krimskrams, roman (Profil, 2009.), Đavli od papira, roman (Profil, 2011.), Dendermonde, poezija (Sandorf, 2013.), Nema slonova u Meksiku, zbirka priča (Fraktura, 2014.), Kad su Divovi hodali zemljom, zbirka priča (Fraktura, 2017.), Svijet prije tebe, (Fraktura, 2020.).


Defne Suman

Defne Suman

Defne Suman, (Istanbul, 1974.) turska je književnica. Odrasla je na otoku Prinkipo. Diplomirala je sociologiju na Sveučilištu Boğazici. Radila je kao učiteljica na Tajlandu i u Laosu, gdje je studirala dalekoistočnu filozofiju i mistične discipline. Nakon toga nastavila je studirati u američkoj državi Oregon. Njezin je književni rad iznimno raznovrstan: okušala se u esejistici, dnevničkim zapisima, putopisima i romanima. Zbirku putopisa i eseja Mavi Orman objavila je 2011. godine, a 2019. izašao je i nastavak te zbirke pod naslovom Insanlik Hali. Kao autorica i urednica potpisuje i antologiju kratkih priča turskih autora Evden Kaçmanın Yolları, koju je objavila 2021. Njezin prvi roman, Saklambaç, o tajanstvenom nestanku mlade žene, izdan je 2014. godine. Roman Posuđeno vrijeme, ujedno i prvo njezino djelo prevedeno na engleski jezik, pod naslovom The Silence of Scheherazade, objavljen je 2016. godine u Turskoj i Grčkoj. Napisala je još nekoliko romana: Yaz Sıcağı (2017.), Kahvaltı Sofrası (2018.) te Yağmur'dan Sonra 2020. Živi na relaciji između Atene i Istanbula.


Avni Doshi

Avni Doshi

Avni Doshi (New Jersey, 1982.) američka je autorica indijskih korijena. Diplomirala je povijest umjetnosti na University Collegeu u Londonu. Prije nego što se posvetila književnosti, radila je kao kustosica i kritičarka umjetnosti (s posebnim naglaskom na suvremenu umjetnost Južne Azije). Dobitnica je nagrade „Tibor Jones South Asia Prize“ i stipendije „Charles Pick“. Debitantski roman Zagoreni šećer objavila je prvo u Indiji 2019. godine pod nazivom Girl in White Cotton, gdje je osvojio priznanje „Sushila Devi Award“ (2021.), a bio je i u širem izboru za „Tata First Novel Prize“ 2019. godine. Po objavljivanju u Ujedinjenom Kraljevstvu roman je 2020. ušao u finale za prestižnu književnu nagradu „Booker“. Godine 2021. roman je bio i u širem izboru za „The Women´s Prize“. The Guardian, Economist, Spectator i NPR proglasili su ga knjigom godine 2020. Zagoreni šećer preveden je na 23 jezika. Avni Doshi živi i radi u Dubaiju.


Ji-young Gong

Ji-young Gong

Ji-young Gong (1963.) jedna je od najomiljenijih i najcjenjenijih korejskih književnica. Također je i feministička spisateljica velikog utjecaja. Njezina djela, zbog tabuiziranih tema o kojima piše, izazivaju brojne kontroverze. Primjerice, po objavljivanju Našeg sretnog vremena u Južnoj Koreji značajno se povećao postotak ljudi koji se protive smrtnoj kazni. U svojim se djelima bavi ženskim pravima i slobodama te je usredotočena na pitanja koja se tiču radnika, siromašnih i onih koji trpe bilo kakav oblik diskriminacije. Knjige su joj uspješnice, samo u Južnoj Koreji prodala je više od 10 milijuna svojih knjiga. Dobitnica je brojnih nagrada: „Yisand Literary Award“, „The 21st Century Literary Award“, „Korean Novel Prize“, „Korea Catholic Literature Award“, a Amnesty International dodijelio joj je „Special Media Award“ za Naše sretno vrijeme (2005.), prvi njezin roman preveden na engleski jezik. Roman je i adaptiran za film Maundy Thursday. Njezine su knjige objavljene širom svijeta i prevedene su na brojne jezike.


Simone de Beauvoir

Simone de Beauvoir (Pariz, 1908. – Pariz, 1986.) bila je francuska književnica i intelektualka, egzistencijalistička filozofkinja, politička aktivistica, feministica i društvena teoretičarka. Studirala je filozofiju i matematiku na Katoličkom institutu u Parizu i književnost i jezike na Institutu Sainte-Marie te je stekla titulu bakalaureata. Filozofiju je diplomirala 1928. na Sveučilištu Sorbonne u Parizu. Bila je uspješna u svakoj književnoj vrsti u kojoj se okušala. Prvi roman Gošća (L’Invitée) objavljen joj je 1943. Uslijedili su romani Krv drugih (Le Sang des autres, 1945.), Svi su ljudi smrtni (Tous les hommes sont mortels, 1946.) te drama Beskorisna usta (Les Bouches inutiles, 1945.). Za roman Mandarini (Les Mandarins) primila je 1954. Goncourtovu nagradu. Uz književnost je pisala eseje i memoare, a u njima je i srž njezine egzistencijalističke misli. Memoare Uspomene dobro odgojene djevojke (Mémoires d'une jeune fille rangée,1958.) i Sasvim blaga smrt (Une mort très douce, 1964.) jednoglasno je pozdravila kritika, a osvojili su i bezbrojnu publiku. Svoj međunarodni ugled Simone de Beauvoir duguje filozofskom djelu Drugi spol (Le Deuxième Sexe) objavljenome 1949., koji je postao okosnicom modernoga feminizma. Otkako je 1929. upoznala Sartrea, upravo zahvaljujući njoj kao par su se prometnuli u ogledni primjer slobode i intelektualne suradnje. Otad se još predanije posvetila načelima koja je zastupala, a osobito od početka 1970-ih godina feminističkoj borbi. Posmrtno objavljen kratki roman Nerazdvojne (2020.) iznova je pobudio zanimanje čitatelja za nju i njezin rad.


Birgit Birnbacher

Birgit Birnbacher

Birgit Birnbacher (Schwarzach im Pongau, 1985.) austrijska je sociologinja i književnica. Radila je kao socijalna radnica i sudjelovala je u humanitarnim akcijama u Etiopiji i Indiji. Njezin debitantski roman Wir ohne Wal, objavljen 2016. godine, priskrbio joj je književnu nagradu Fondacije Jürgen Ponto, nagradu „Rauriser Förderungspreis“ i nagradu „Theodor Körner Förderpreis“. U godini 2019. zbog svoje je proze nagrađena prestižnim priznanjem „Ingeborg Bachmann Prize“. S romanom Ja na svojoj strani, izvorno objavljenim u ožujku 2020., nominirana je za nagradu „German Book Prize 2020“ i ne silazi s ljestvica čitanosti u Austriji. Živi i radi u Salzburgu.

Fotografija: Bogenberger Autorenfotos


Đurđica Stuhlreiter

Đurđica Stuhlreiter

Đurđica Stuhlreiter (Nova Gradiška, 1961.) profesorica je hrvatskog jezika i književnosti te magistrica defektologije i logopedije. Piše i objavljuje priče, pjesme i dramske tekstove namijenjene mladim i nešto starijim čitateljima.
Autorica je knjiga za djecu i mlade: Kišna kap (slikovnica, 2001.), Biser iz parka (roman, 2004.), Zvijezde i zvjezdice (suvremene bajke, 2005.), Juma (roman, 2007.), Leona i pernata rugalica (roman, 2009.), Kao da se ništa nije dogodilo (pripovijetke, 2012.), Gašpar i prijatelji (roman, 2016.), Pričam ti priču (pripovijetke, 2017.) i Čuvar zmaja (roman, 2019.).
Roman Juma dobio je nagradu Mato Lovrak kao najbolji roman za djecu na hrvatskom jeziku u 2007., a roman Gašpar i prijatelji nagradu Anto Gardaš za najbolje prozno djelo za djecu i mlade u 2016. S tim je romanom bila nominirana i za nagradu Mali princ. Za odrasle je do sada objavila dva romana: Bapske priče (2018.) te Sonata (2019.), s kojim je ušla u finale V.B.Z.- ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman.


Larry Tremblay

Larry Tremblay

Larry Tremblay (Chicoutimi, 1954.) kanadski je prozaist, pjesnik, dramatičar, kazališni redatelj, glumac i profesor kazališne umjetnosti na Sveučilištu u Montrealu. Kazališni komadi prevedeni su mu na desetke jezika, postavljeni su na čitavo mnoštvo svjetskih kazališnih pozornica i osvojili su brojne nagrade. Pod krošnjom naranče, njegovo najpoznatije prozno djelo, roman o razornim posljedicama rata na dječji život, objavljen izvorno 2013. godine, preveden je u dvadeset zemalja i osvojio je prestižne nagrade poput „Prix des libraires du Québec“, „Prix littéraire des collégiens“ i „Prix littéraire des lycéens de l'Euregio 2017“,a bio je finalist za nagradu „Prix des 5 continents“. Roman je adaptiran za kazalište u iznimno uspješnu predstavu koja se izvodila diljem Kanade, a uskoro će zaživjeti i kao opera.


Nguyễn Phan Quế Mai

Nguyễn Phan Quế Mai

Nguyễn Phan Quế Mai (1973., Ninh Bình) vijetnamska je nagrađivana autorica. Dobila je neke od najvažnijih vijetnamskih književnih nagrada, kao što su „Poetry of the Year“ Društva pisaca Hanoija 2010., „Capital’s Literature & Arts“ i prva nagrada na poetskom natjecanju pri proslavi 1000 godina Hanoija. Njezin debitantski roman, ujedno i prvo djelo napisano na engleskome, Planine pjevaju, međunarodni je bestseler. Za taj je roman dobila nagradu „Lannan Literary Award Fellowship“ za djelo iznimne kvalitete i za doprinos miru i pomirenju. Bila je u finalu za nagradu za najbolju audioknjigu 2021. te u izboru urednika New York Timesa, a NPR’s Book Concierge, PopMatters , Washington Independent Review of Books, Real Simple, The Buzz Magazine, NB Magazine, BookBrowse, Paperback Paris, Writer’s Bone i Global Atlanta proglasili su Planine pjevaju najboljim romanom 2020. godine. Nguyễn Phan Quế Mai prevela je sedam knjiga objavljenih u Vijetnamu i Sjedinjenim Američkim Državama i dobila je nagradu Društva vijetnamskih pisaca za doprinos unaprjeđenju vijetnamske književnosti u inozemstvu.


Elvis Bošnjak

Elvis Bošnjak

Elvis Bošnjak, glumac, dramski pisac i scenarist, rođen je 1971. u Splitu. Odigrao je više od stotinu kazališnih, filmskih i televizijskih uloga. Široj publici poznat je po ulogama Ante Bakule u seriji Dobre namjere te psihijatra Tomislava Vukova u seriji Na terapiji. Za kazalište počinje pisati krajem devedesetih. Do danas su mu praizvedene drame Otac (HNK Split, 2000.), Nosi nas rijeka (HNK Split, 2002.), Idealan muž (Splitsko ljeto, 2002.), Hajdemo skakati po tim oblacima (HNK Split, 2004.), Žice i žileti (Hrvatski radio, 2008.), Srce veće od ruku (Kazalište PlayDrama, 2012.), Rebro (Kazalište PlayDrama, 2014.), Kašeta brokava (HNK Split, 2015.), Ubojstvo u klubu Quasimodo (HNK Zadar i PlayDrama, 2017.) i Usidrene (Gavella, HNK Split i HNK Zadar, 2020.). Tekstovi su mu izvođeni u Sloveniji, Makedoniji, Crnoj Gori, Češkoj, Čileu, Meksiku i Njemačkoj. Kao scenarist i koscenarist potpisuje filmove Otac, Noćni brodovi (s Igorom Mirkovićem) i Sonja i bik (s Vlatkom Vorkapić). Godine 2011. hrvatski ITI centar objavljuje mu zbirku odabranih drama pod naslovom Nosi nas rijeka i druge drame, a 2019. u izdanju Katarine Zrinski izlazi mu knjiga drama Dalmatinska trilogija. Dobitnik je više nagrada i priznanja, među kojima: Otac (Marul za najbolji tekst, 2001.), Nosi nas rijeka (Marul za najbolji tekst, 2003. i nagrada Ministarstva kulture „Vladimir Nazor“ za tekst i ulogu Jerka, 2003.), Žice i žileti (Marin Držić, 2008.), Kašeta brokava (Marul za najbolji tekst, 2016.) i Usidrene (Marin Držić, 2018.). Roman Gdje je nestao Kir prvi mu je objavljeni prozni tekst.

fotografija: Živko Bačić


Franjo Janeš

Franjo Janeš

Franjo Janeš (Zagreb, 1982.) čudan je tip širokoga spektra interesa. Kad ne maltretira studente germanistike, pjeva i svira gitaru, što na engleskome (Astridian), što na hrvatskome (End or Fin, koji je dvjema pjesmama zastupljen u ovome romanu). Povremeno piše prozu, a objavio je eksperimentalni crnohumorni roman Noć mrtvih živaca (2009.), intelektualni blockbuster Formula za kaos (2011.), antipovijesnu satiru Čerupanje feniksa (2013.) i pseudokrimić Tunel na kraju svjetla (2016.). 


Christian Guay-Poliquin

Christian Guay-Poliquin

Christian Guay-Poliquin (Saint-Armand, 1982.) vrhunski je kanadski književnik mlađe generacije. Živi i radi u Kanadi, a trenutno je u procesu pisanja doktorskoga rada. Dosad je objavio dva romana: Le fil des kilométres (2013.) i Težina snijega (2016.). Njegov drugi roman, Težina snijega, prepoznat je od strane čitatelja i književnih kritičara te mu je priskrbio mnoge nominacije i književne nagrade, kao što su “Prix du Gouverneur général du Canada” (2016.), “Prix des collégiens” (2017.), “Prix France-Québec” (2017.), “Prix Ringuet de l’ Académie des lettres du Québec” (2017.) i “Prix littéraire des lycéens AIEQ” (2017.). Po romanu Težina snijega priprema se i film u Francuskoj.


Jess Kidd

Jess Kidd

Jess Kidd (Richmond, 1973.) irsko-engleska je književnica. Odrasla je u velikoj obitelji i hvaljena je zbog svoga zaista jedinstvenog pripovjednog glasa. Njezin debitantski roman On bio je u finalu nagrade za „Irish Book Awards“ 2016. godine. Osvojila je „Costa Short Story Award“ iste godine. Njezin drugi roman The Hoarder bio je u finalu nagrade „Kelly Group Irish Novel of the Year“ 2019. godine. Posljednji roman koji je objavila, viktorijanska detektivska priča Things in Jars, objavljen je uz mnoge pohvale kritike. Književni rad Jess Kidd opisivan je kao spoj Gabriela Garcíje Márqueza i irskog glazbenog sastava The Pogues.


Marco Balzano

Marco Balzano

Marco Balzano (Milano, 1978.) suvremeni je talijanski romanopisac i pjesnik. Doktorirao je književnost radom o Giacomu Leopardiju, a debitirao je 2007. zbirkom poezije Particolari in controsenso. Tri godine poslije debija objavio je prvi roman Il figlio del figlio, za koji je dobio nagradu za najbolje debitantsko djelo „Premio Letterario Corrado Alvaro“. 2013. godine dodijeljena mu je jedna od najprestižnijih talijanskih književnih nagrada, „Premio Flaiano“ za roman Pronti a tutte le partenze, a do danas je osvojio više od deset književnih nagrada, od kojih se posebno ističu  „Premio Bagutta" (2019.), „Prix Méditerranée“ (2019.) i „Campiello“ (2015.). Godine 2018. godine bio je finalist nagrade „Strega“s romanom Ostajem ovdje. Živi i radi u Milanu: profesor je književnosti, surađuje s radijem, piše za kulturnu rubriku novina Corriere della Sera i predaje u školi. Njegov najnoviji roman, Kad se vratim, izašao je u nakladi Einaudi 2021. godine i svojom temom – ženskom ekonomskom emigracijom – osvojio glasove kritike.


Lars Mytting

Lars Mytting

Lars Mytting (Fåvang, 1968.) norveški je književnik i novinar. Proslavio se 2011. godine djelom Hel ved: Alt om hogging, stabling og tørking – og vedfyringens sjel, u kojem piše o dugoj skandinavskoj tradiciji sjeće i obrade drva, i koje je postalo internacionalni hit nedugo nakon izdavanja. Ništa manje čitan nije bio ni njegov povijesni roman Svøm med dem som drunker, objavljen 2014., za koji je ovjenčan važnom nagradom “Norwegian National Booksellers' Award”. Sestrinska zvona, prvi roman u planiranoj povijesnoj trilogiji Hekne, objavljen izvorno 2018. godine, ne silazi s liste norveških najčitanijih naslova, prodan je dosad u petnaestak svjetskih zemalja, u kojima oduševljava sve čitatelje. 


Mariana Enríquez

Mariana Enríquez

Mariana Enríquez (Buenos Aires, 1973.) argentinska je književnica i novinarka. Njezin bogat književni rad, za koji je dobila mnoga priznanja, objedinjuje zbirke kratkih priča, poput Los peligros de fumar en la cama (2009), romane, poput Bajar es lo peor (1995), Cómo desaparecer completamente (2004) i Nuestra parte de noche (2019) te eseje, poput Alguien camina sobre tu tumba. Mis viajes a cementerios (2013). Sa zbirkom makabrističkih priča Što smo izgubili u vatri doprijela je do čitatelja diljem svijeta. Priče su prodane u preko dvadeset zemalja čak i prije nego što su objavljene na španjolskome. Živi i radi u Argentini.


Dinko Mihovilović

Dinko Mihovilović

Dinko Mihovilović rođen je 1986. godine u Zagrebu, gdje je nakon osnovne i srednje škole završio preddiplomski studij komunikologije, a zatim preddiplomski studij informacijskih tehnologija. Radi kao samozaposleni softverski inženjer s međunarodnim iskustvom, većinom u startup tvrtkama. 2018. objavljen je njegov prvi roman, Krletka od mora, u izdanju izdavačke kuće Beletra. Stanuje u novozagrebačkom naselju Sloboština sa suprugom i dvoje djece.

Fotografija: Maja Mihovilović


Selma Sarajlić Kanazir

Selma Sarajlić Kanazir

Selma Sarajlić Kanazir rođena je 19. listopada 1977. godine u Zadru. Poeziju je objavila u zbirci literarnih radova zadarskog Studentskog književnog kluba Oblaci (1997.) i Potresi (2000.). Pjesme su joj također objavljivane u Narodnom listu te časopisima za književnost i kulturu Zarez, Tema i Quorum. Od 2013. godine profesionalno se bavi pisanjem interpretacijskih tekstova za projekte u kulturi i turizmu. Iste godine finalist je godišnjeg Algoritmova natječaja u suradnji sa Zarezom za neobjavljene prozne i pjesničke rukopise autora do 35 godina starosti (Navrh jezika). Kao dio kreativnog tima MUZA potpisuje tekstove za Ivaninu kuću bajke, multimedijalni i interdisciplinarni centar za posjetitelje u Ogulinu, koji 2014. godine dobiva nacionalnu strukovnu muzejsku nagradu za najbolji stalni postav. Posljednjih osam godina članica je G-rupe, neformalne pjesničke (anti) organizacije pod vodstvom mentora Branka Čegeca.


John McGahern

John McGahern

John McGahern (1934. – 2006.) jedan je od najistaknutijih irskih književnika druge polovice dvadesetog stoljeća. Prije nego što je postao književnik školovao se za učitelja u osnovnoj školi, a kasnije je dugo poučavao i putovao. Živio je u okrugu Leitrim. Kao autor šest hvaljenih romana i četiri zbirke kratkih priča, McGahern je dobitnik brojnih nagrada i odlikovanja, među kojima su i „Irish-American Foundation Award“, „Prix Ecureuil de Littérature Etrangère Bordeaux“ i orden Reda viteza umjetnosti i književnosti francuskog Ministarstva kulture. Među ženama, roman koji je ovjenčan nagradom Guinness Peat Aviationa i nagradom Irish Timesa, bio je u užem izboru za Booker i adaptiran je u BBCjevu televizijsku seriju. McGahernova djela uvrštena su u brojne antologije i prevedena na mnoge jezike. Godine 2005. njegova autobiografija Memoir osvojila je nagradu za književnost „South Bank“.

Foto: Madeline McGahren


Yoko Ogawa

Yoko Ogawa (Okayama, 1962.) poznata je japanska spisateljica i autorica vodećih bestselera. Završila je studij kreativnog pisanja na Sveučilištu Waseda u Tokiju 1984. godine. Dosad je objavila više od 20 djela: piše romane, kratke priče i eseje. Debitirala je 1988. romanom The Breaking of the Butterfly. Svjetsku je slavu stekla romanom Profesorova omiljena jednadžba (2003.), prvim djelom prevedenim na engleski jezik. Po tom je romanu snimljen i istoimeni film. Njezina djela objavljivana su u The New Yorkeru, A Public Spaceu i Zoetropeu. Dobitnica je svih prestižnih japanskih književnih nagrada – „Yomiuri“, „Izumi Kyōka“ i „Tanizaki“, uključujući i nagradu „Akutagawa“, koja joj je dodijeljena 1990. za roman The Pregnancy Record, a u povijest je upisana kao najmlađa dobitnica te nagrade u poslijeratnom razdoblju. Na engleski jezik prevedeno joj je tek pet djela: The Diving Pool, Profesorova omiljena jednadžba, Hotel Iris, Revenge i The Memory Police. Živi s obitelji u japanskom gradu Ashiyi.


Yan Lianke

Yan Lianke

Yan Lianke (Henan, 1958.) svjetski je poznat kineski pisac. U domovini je zbog satirična pristupa u svojim djelima često smatran kontroverznim, a najbolja su mu djela cenzurirana ili čak zabranjena, no, unatoč tome, ovjenčan je najvažnijim kineskim književnim nagradama. Piše romane i kratke priče, a odličan je i kao književni kritičar i esejist. Njegovi su najpoznatiji romani Serve the People!, Lenin’s Kisses, Enjoyment i San sela Ding. Svjetsko priznanje stekao je mnogim prestižnim nagradama i nominacijama, poput „Man Booker International Prize“, „Man Asia Literary Prize“ ili „Franz Kafka Prize“. Djela su mu prevedena na više od trideset jezika.


Ocean Vuong

Ocean Vuong

Ocean Vuong (Saigon, 1988.) američki je pisac vijetnamskoga podrijetla. Autor je iznimno pohvaljene zbirke Night Sky With Exit Wounds, a dobitnik prestižnih nagrada poput: „Whiting Award“, „Forward Prize for Best First Collection“ i „T. S. Elliot Prize“. Njegovi su radovi objavljivani u tiskovinama kao što su Harper’s, New York Times, New Yorker, Nation, New Republic ili Atlantic. Živi i radi u Massachusettsu, u Sjedinjenim Američkim Državama. Na zemlji smo nakratko predivni njegov je prvi roman.


Rodrigo Fresán

Rodrigo Fresán

Rodrigo Fresán (Buenos Aires, 1963.) nagrađivani je argentinski pisac kojemu se divio i sâm Bolaño. U mladosti je radio kao novinar, a pisao je o hrani, glazbi, filmu i književnosti. Njegova prva knjiga, zbirka priča Historia Argentina (1991.) šest je mjeseci bila na popisu argentinskih bestselera. Godine 1999. preselio se u Barcelonu, gdje i danas živi, a od 2009. radi kao urednik u izdavačkoj kući Penguin Random House. Preveo je mnoge američke autore na španjolski, uključujući Carsona McCullersa i Denisa Johnsona. Objavio je velik broj romana i zbirki kratkih priča. Kensingtonski vrtovi (2003.) prvi je njegov roman preveden na engleski jezik, a donio mu je priznanje diljem svijeta, uključujući i nagradu „Lateral Narativa Prize“.


Fredrik Sjöberg

Fredrik Sjöberg

Fredrik Sjöberg (1958., Västervik) švedski je pisac, prevoditelj i novinar. Piše i književne kritike te obrađuje teme iz kulture za dnevne novine Svenska Dagbladet. Studirao je biologiju i geologiju. Autor je više romana, a svjetski glas stekao je nesvakidašnjim djelom Klopka za muhe (2004.). Nakon nje objavio je, između ostalog, još dvije knjige, Flyktkonsten (2006.) i Russinkungen (2009.) koje zajedno s Klopkom za muhe tvore tematski povezanu cjelinu. Za svoj je rad osvojio brojne stipendije i nagrade. Bio je nominiran za nagradu „August“, dobitnik je nagrade Švedskog književnog udruženja „Samfundet De Nio“, a počasni doktorat Sveučilišta u Lundu i medalju „za posebne literarne zasluge“ dodijelio mu je švedski kralj. Knjige su mu prevedene na brojne jezike. Živi na otoku Runmarö u štokholmskom arhipelagu. 

Fotografija: Sofia Runarsdotter


Tomislav Torjanac

Tomislav Torjanac

Tomislav Torjanac (1972.) samostalni je umjetnik – ilustrator. Ilustrirao je i grafički oblikovao brojne naslovnice knjiga, glazbene albume, plakate i slikovnice.

Izlagao je na skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu te samostalno u Londonu, Zagrebu, Puli i Ljubljani. Održao je predavanja i predstavljanja u 14 gradova SAD-a, u Londonu te diljem Hrvatske.

Godine 2006. pobijedio je na velikom međunarodnom natječaju za ilustriranje romana Pijev život Yanna Martela. Ilustrirano izdanje objavio je britanski nakladnik Canongate Books u rujnu 2007. godine i do sad je izišlo u 11 zemalja. Istom izdanju dodijeljena je prva nagrada na “British Book Design and Production Awards 2008”.

U Hrvatskoj je za svoje ilustracije u slikovnicama nagrađen s dvije nagrade “Grigor Vitez”, dvije nagrade “Kiklop” te dvije nagrade “Lice knjige”. Godine 2012. dodijeljen mu je “Grand Prix” na Četvrtom hrvatskom biennalu ilustracije u Klovićevim dvorima, a godine 2015. glazbena nagrada “Porin” za najbolje likovno oblikovanje albuma.


Lora Tomaš

Lora Tomaš

Lora Tomaš diplomirala je indologiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na Centralnom europskom sveučilištu u Budimpešti magistrirala je rodne studije. Suuredila je i suprevela dvije antologije suvremene indijske kratke proze i poezije – Popodnevni pljuskovi: izbor iz indijskoga ženskog pisanja (V.B.Z., 2011.) i Lotosi od neona: indijski autori o gradovima i drugim ljubavima (Studio TiM & Indijski kulturni centar, 2017.). Rana verzija njezina prvog romana, Slani mrak, ušla je u finale V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2019., a kasnije mu je pridodana i kratka priča Prozor s pogledom, odabrana za finale natječaja Festivala europske kratke priče 2018. Za roman prvijenac Slani mrak dobila je nagradu "Slavić" Društva hrvatskih književnika 2020.
Nekoliko je godina provela u južnoj Aziji pišući reportaže i književnu kritiku za tamošnje publikacije, sad se u Zagrebu bavi književnim prevođenjem i podučavanjem jezika.


Jokha al-Harthi

Jokha al-Harthi

Jokha al-Harthi (1978., Oman) omanska je spisateljica i sveučilišna profesorica. Piše kratke priče, romane i knjige za djecu, kao i stručne i znanstvene radove. Tečna govornica engleskog jezika, doktorirala je klasičnu arapsku poeziju u Edinburghu i predaje na Sveučilištu Sultan Qaboos u Masqatu. Objavila je romane Narinjah (2016.), Nebeska tijela (2010.) i Manamat (2004.)

Za roman Nebeska tijela (2019.) dodijeljena joj je prestižna nagrada „Man Booker International“, a bila je i u užem izboru za nagradu „Sahikh Zayed“ za mlade autore te je dobila „Nagradu za najbolji omanski roman“ 2010. Roman Narinjah, objavljen 2016., osvojio je nagradu za kulturu, umjetnost i književnost „Sultan Qaboos“. Njezine kratke priče objavljene su na engleskom, njemačkom, talijanskom, korejskom i srpskom, a prava za roman Nebeska tijela prodana su u preko dvadeset zemalja.  


Tiit Aleksejev

Tiit Aleksejev

Tiit Aleksejev (Kohtla-Järve, 1968.) estonski je dramatičar i romanopisac. Studirao je povijest na Sveučilištu Tartu, a radio je kao estonski diplomat u Francuskoj i u Belgiji. Roman prvijenac, Valge kuningriik, žanrovski krimić, napisao je 2006. godine i s njime je osvojio nagradu „Betti Alver“ za najbolji debitantski roman. Drugi roman, Hodočašće koji je napisao 2008., prvi je dio trilogije povijesne fikcije koji mu je osigurao Nagradu Europske unije za književnost. Dosad je objavio i drugi dio te trilogije, Kindel linn (2011.), a povijesnim se temama bavi i u dvjema dosad objavljenim dramama, Leegionärid (2010.), za koju je 2011. primio nagradu „Virumaa Literary Award“, i Kuningad (2014.). Živi i radi u Estoniji.


Jan Carson

Jan Carson

Jan Carson (Balllymena) irska je spisateljica. Piše kratke priče i romane, a radi i